Jadroplov
- Thread starter Interceptor
- Start date
Interceptor
vamo tamo
Evo san ne??to nacuja da in Ist ide u rezali??te, zna li ko ??ta o tome?
Bija bi Jadroplov i jaca firma da nije bilo lupe?ža sa svih strana, pojedinaca a i svima nam znane firme!!!!!!
Bija bi Jadroplov i jaca firma da nije bilo lupe?ža sa svih strana, pojedinaca a i svima nam znane firme!!!!!!
walk alone
1 st Officer
Ma nije toliko lose,ako ides ka kadet radit ces 4 sata na kuverti a 4 sata ces bit u gvardiji sa cifon ili sekondom,a ta cetri sata na kuverti ces radit sta ti nostromo da,pituraji,brusi... ali uglavnom ako je ekipa dobra bit ce ti dobro,ma zapravo ja kad sve zbrojin bilo mi je ekstra,samo neznan jeli ides na balka ili kontenjerasa,ali sve u svemu bit ce ti ok osim ako ti kapetan ne bude Lepi.
Domeniko
New member
Ja sam sa Ku?žetom bio dok je jos bio chief,to je bilo na Stamenkovica, 35 clanova posade i jos 15-20 putnika.Barba je tad bio Đuranac.? teta da taj Jadroplov nema baremko jos 20 brodi ka onda, tada ne bi imat problema sa kadeturama,asistenturama i raznim drugim ukrcajima.Ako itko cuje ista o Kuzetu neka javi ovdje,to mi je bio najdrazi chief i jako je dobra osoba.
walk alone
1 st Officer
To je to nema ruznoga na Jadroplovu,osim ako ti ne bude koji sjebani kuvar,ali sve se to prigrmi,ma da imaju krace ugovore ja bi isa tamo navigat,to im je jedina mana.
walk alone
1 st Officer
A slusaj na ncl sigurno nemogu popit pivu iza rucka,i zapalit cigaru u dnevnoj ili kabini,
nego moras sidit u kavezu koda si u zoloskom vrtu,a da ti iskreno kazen na NCL su vece place ali se na jadra brze avancaje pa sad kako ko zbroji sve skupa,ma kazen ti da imaju ugovor 3 mj to bi bila bolnica.
nego moras sidit u kavezu koda si u zoloskom vrtu
,a da ti iskreno kazen na NCL su vece place ali se na jadra brze avancaje pa sad kako ko zbroji sve skupa,ma kazen ti da imaju ugovor 3 mj to bi bila bolnica.
Domeniko
New member
e on je stvarno ljudina bija ,ako ga vidi?? reci mu da ga je pozdravija Titija, tako me prozvala jedna filipinka (ja sam bio asistent telegrafije) ,bila je ?žena od jednog timunjera i bila je sa nama na viađu.I neka se brate javi ponekad ako mo?že..
DollarLover
New member
Pozdrav bivšim i sadašnjim Jadroplovcima... bili su to dani ponosa i slave, i pravde i nepravde, al' eto, sjetim se lijepih momenata i ja.....
Evo "Mosor" u Lazaro Cardenasu, barba je bio (prije spomenuti) Djuranec, vrijeme za pamćenje....
Evo "Mosor" u Lazaro Cardenasu, barba je bio (prije spomenuti) Djuranec, vrijeme za pamćenje....
Last edited:
Bija san tamo par godina,struji nije lo??e,a ugovori su bili 5 ili 6mj on..,off. ka i uvik na jadroplova po dogovoru.Za struju tamo idu privilegirani,oni s vezom.
Pogotovo sada kad imaju trenutačno 5 brodova!
A tek kadrovski od Jadroplova. Legendarni Rato, cim bi ti cua glas znao je u sekundi tko zove i vec je imao pricu zamotanu u celofan
Kad je 2004 godine bio tsunami u Indoneziji brod DFB se nalazio u Chennaiju u Indiji, sluzbeno je bilo da bla bla bla...., uglavnom da brodu nije nista, ma skoro ni pitura taknuta
mislin da je tada bija Pope barba.
Last edited:
svaki put mi je muka kad vidim gdje je jedna firma kao jdpl zavrsila,imao je vrhunske brodove i vrhunsku posadu.
Danas 4 vec pomalo ostarjela bulka i 2 naskuplja bulka na svijetu u gradnji.
110 mil usd nazalost u Kini su mogli 4 potpisat za te novce.
Povijest
Brodarsko poduzeće Jadranska slobodna plovidba, koje danas nosi ime Jadroplov, osnovano je 20. siječnja 1947. godine. Kompanija se, kako joj je naziv govorio, trebala baviti slobodnom plovidbom unutar malog Jadranskog mora. Za sjedi??te tvrtke bila je određena Rijeka u kojoj su stolovale i sve ostale jugoslavenske brodarske kompanije. Visoki rast tona?že brodovlja i prometa u jadranskim lukama stalno se spoticao o koncept koncentracije trgovačke mornarice pa je pragmatizam na koncu pobijedio ideolo??ka načela: nakon velikih rasprava flota je razmje??tena. Tako se 1956. godine sjedi??te Jadroplova izmje??ta u Split, grad koji je 20 godina ranije, imao čak 11 brodarskih poduzeća, među kojima i ''Jugoslavenski Lloyd'', tada najvećeg brodara u zemlji.
Nedugo po preseljenju sredi??ta u Split, kompanija je ovla??tena putnike i robu prevoziti i u dugoj plovidbi, po svim morima.
Tako već godine 1957. Jadroplov otvara prvi linijski servis za Crveno more koji domaće luke povezuje s Italijom, Grčkom, Ciprom, Libanonom, Egiptom, Sudanom Etiopijom i Jemenom. Tim servisom započinje trideset petogodi??nje razdoblje linijske dominacije u poslovnoj strategiji Jadroplova.
Početkom listopada 1959. godine Jadroplovov brod ''Vare??'' pod zapovjedni??tvom kapetana Nikole Huljića na putu za luku Duluth na jezeru Superior kao prvi hrvatski brod prolazi kroz Seaway, samo tri i po mjeseca nakon otvaranja kanala St. Lawrence. Uspostavljena je tako i linija za luke SAD-a i Kanade na Velikim Jezerima.
Pet godina kasnije (1964) linija za Crveno more produ?žava se do istočnoafričkih luka Somalije, Kenije i Tanzanije.
1968. godine Jadroplov otvara i svoj treći linijski servis - onaj za Australiju i Novi Zeland.
Kompanija sa tri linijska servisa razgranato??ću je posla već budila pozornost pomorskog svijeta, svjesna da vođenje tog slo?ženog i obilnog posla zahtjeva zavidnu komercijalno-tehničku vje??tinu i vrhunsku stručnost osoblja na kopnu i brodovima. Mnogima je ostala nedokučiva tajna uspjeha mladog brodara iz malog hrvatskog grada jer je uistinu i bilo te??ko ostvariti da slika Jadroplova kao pouzdanog partnera i svjetskog uglednika u prijevozu roba morem stvara sama skupinica po?žrtvovanih zaljubljenika u posao koji daje kruh sa sedam kora, skupinica odgajana na najboljim i dugim tradicijama hrvatskog pomorstva.
Ipak, ni najveći samoprijegor ni najbolja naslijeđena znanja ne bi bili dostatni za dugoročni opstanak u o??troj natjecateljskoj bitci linijskih brodara da nisu praćeni i prihvaćanjima tehnolo??kih novina u brodogradnji. Zato Jadroplov početkom ??ezdesetih u splitskom brodogradili??tu gradi brodove s imenima velikih splitskih i hrvatskih pjesnika ''Marka Marulića'', ''Luke Botića'' i '' Natka Nodila''. Uvođenjem tih brodova u svoj Crvenomorski linijski servis Jadroplov učvr??ćuje već stečeno mjesto u svjetskoj eliti.
Godine 1967. i 1968. iz splitskog ''??kvera'' izlaze brodovi ''Alka'', ''Split'' i ''Makarska'' namijenjeni liniji za Velika Jezera. Uvođenjem tih novogradnji splitski brodar preuzima vodeću ulogu na zahtjevnom sjevernoameričkom tr?ži??tu. Pomorski krugovi SAD-a i Kanade te su brodove Jadroplova proglasili najboljima u klasi, ??to je značajno podiglo svjetski ugled hrvatskog brodarstva i rejting hrvatske brodogradnje.
Ipak, unatoč nekim grčevitim poku??ajima Jadroplova da novogradnjama odr?ži te??ko stečene pozicije (serija ''Unity'' iz 1969., ''ruski program'' iz 1977.), njegovo, a i hrvatsko linijsko brodarstvo vremenom je gubilo korak s vodećom svjetskom konkurencijom. Pored recesije na tr?ži??tu brodskog prostora, razlozi tom zaostajanju nalazili su se i u neprimjerenom odnosu dr?žave naspram vlastitim brodarima. Krajem osamdesetih godina Jadroplov se nalazi u velikim financijskim pote??koćama te je primoran prodati sedam starijih brodova kako bi spasio onu suvremenu, zdravu jezgru flote.
Novi poslovni uzlet Jadroplova počinje godine 1991., odnosno koincidira sa stvaranjem samostalne Republike Hrvatske i prijelazom s ''okvirno-planskog'' na tr?ži??no gospodarstvo. Godine 1993. poslovanje je nakon dugog ''su??nog'' razdoblja urodilo profitom. Kupuje se brod ''Hope1'', brod za rasute terete od 30.900 dwt. Već iduće, 1994. godine temeljem ugovora s Privrednom Bankom Zagreb (PBZ), flota Jadroplova povećava se za specijalizirani kontejnerski brod ''Zrin'' kapaciteta 2.275 TEU. PBZ u tvrtku unosi i trup broda blizanca te od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupuje i paket dionica Jadroplova, čime postaje većinski vlasnik poduzeća. 1996. godine iz riječkog brodogradili??ta isplovio je kontejnerski brod ''Jadroplov Pride'' kapaciteta 2.324 TEU, i takoreći odmah dobio nagradu '' Great ship of 1996.'' uglednog američkog časopisa ''Maritime Reporter and Engineering News'' kao najbolji brod u svojoj klasi.
Zlatni rođendan, 1997. godine, tvrtka je proslavila preuzimanjem broda ''Don Frane Bulić'', broda za rasute terete nosivosti 42.584 tona, te porinućem jednako respektabilne novogradnje, broda '''Split'' koji je isporučen 1998. godine. Zadnji brod, istih karakteristika, brod ''Mosor'' isporučen je Jadroplovu 2001. godine.
1995. godine započelo je razdoblje krize nezapamćeno u povijesti prijevoza rasutih tereta. Prirodno je da je svako svjetsko tr?ži??te povremeno konjukturno, a povremeno krizno. Ali, niti najstariji se ne prisjećaju ovako duboke i dugotrajne krize na tr?ži??tu koja je sa karte svjetskih brodara ''izbrisala'' brojna ugledna brodarska imena. Da bih sačuvao i nastavio raditi mlađom tona?žom Jadroplov je bio primoran prodati starije brodove tako da je devedesetih godina prodano 14 brodova i to: Čiovo, Marulić, Botić, Split, Biokovo, Alka, Bol, Jelsa, Marjan, Omi??, Kairos, Pharos, Solin i ? olta.
U posljednjih nekoliko godina na svjetskom pomorskom tr?ži??tu prevladava konjuktura i danas Jadroplov intenzivno radi na obnovi flote. Ova obnova flote Jadroplova garantira puno sudjelovanje na sada??njem konjukturnom tr?ži??tu i čvrstu osnovu za razvoj i jaču nazočnost na svjetskom pomorskom tr?ži??tu.