28.08.2014
Ekskluzivno
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije izdao je UPUTE ZA PUTNIKE U ZEMLJE ZAHVAĆENE EPIDEMIJOM EBOLE, koje se odnose i na pomorce.
Dio Uputa se odnosi na Zdravstveni nadzor povratnika. Ukoliko bilo tko od povratnika sa ebolom zahvaćenih područja bude doÅ¡ao (zdrav), a ne bude upućen od strane Granične sanitarne inspekcije ili drugih, poželjno bi bilo da se javi nadležnom epidemiologu prema mjestu stanovanja, (sjediÅ¡te NZZJZ PGŽ u Rijeci ili ispostave i centri NZZJZ u Županiji koji imaju epidemioloÅ¡ku djelatnost). Ako ima znakove bolesti praćene temperaturom, javlja se epidemiologu telefonom ili infektologu u KBC Rijeka.
Broj telefona/faxa Epidemiološkog odjela je: 051 358 721 ; Operativne epidemiologije: 051 358 731
E-mail Epidemiološkog odjela:
epidemiologija@zzjzpgz.hr
U nastavku možete pročitati izdani naputak ili ga preuzeti na vaÅ¡e računalo.
UPUTE ZA PUTNIKE U ZEMLJE ZAHVAĆENE EPIDEMIJOM EBOLE
Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE
EPIDEMIOLOÅ KI ODJEL
26. kolovoza 2014. godine
Na dan objave, epidemija ebole vlada u zemljama zapadne Afrike i to Liberiji, Gvineji, Sierri Leone i Nigeriji.
EBOLA – O UZROČNIKU, BOLESTI I NAČINU PRIJENOSA
• Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtnosna bolest uzrokovana virusom ebole iz skupine Filaviridae. To je jedna od virusnih hemoragijskih groznice.
• Smatra se da su prirodni rezervoar virusa divlje životinje tropskog područja (majmuni, dikobrazi, Å¡iÅ¡miÅ¡i, antilope).
• Bolest se prenosi izravnim kontaktom s krvlju i tjelesnim izlučevinama bolesnih i uginulih divljih životinja.
• Među ljudima bolest se također prenosi izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili umrlih. Virus ulazi kroz mukozne membrane (sluznice ), ranice na koži , te parenteralno ( ubod igle i sl.). Važno je spomenuti i spolni put prijenosa, dakle nezaÅ¡tićenim spolnim odnosom s oboljelom osobom do sedam tjedana nakon njenog oporavka od bolesti također može doći do zaraze.
• Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne pokazuju znakove bolesti npr. na javnim mjestima, ne prenosi se virus ebole. VIRUS EBOLE UOBIČAJENO SE NE PRENOSI ZRAKOM POPUT VIRUSA GRIPE!
• Zaraženi ljudi (u vrijeme inkubacije) prije pojavljivanja znakova bolesti nisu zarazni za okolinu, jer počinju lučiti virus tek nakon pojave simptoma (poviÅ¡ena temperatura, povraćanje, proljev, kaÅ¡alj, grlobolja, glavobolja... ).
• Virusom ebole NE može se zaraziti putem predmeta , osim ako su svježe kontaminirani krvlju ili tjelesnim izlučevinama bolesnog čovjeka, ne može se zaraziti putem hrane (osim ako se radi o mesu zaraženih životinja).
• Komarci ne prenose virus ebole.
• Virus ebole je osjetljiv na uobičajene detergente i dezinficijense.
• Virus se inaktivira izlaganjem temperaturi od 60°C kroz 30-60 min ili prokuhavanjem u trajanju 5 min. Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uniÅ¡tit će virus ebole. Virus ebole brzo se inaktivira na povrÅ¡inama koje su na suncu ili posuÅ¡enim povrÅ¡inama.
• Osobe zaražene ebolom počinju imati simptome prosječno 8-10 dana nakon zaražavanja (inkubacija varira od minimalno 2 dana do maximalno 21 dan ). Početni simptomi su nespecifični i često podsjećaju na gripu: TEMPERATURA, ZIMICA, JAKA GLAVOBOLJA, BOLOVI U MIÅ IĆIMA, OPĆA SLABOST, GRLOBOLJA, KAÅ ALJ
• Osobe koje su zaražene ebolom mogu razviti i difuzni eritematozni (crvenkasti) makulopapulozni (točkasti) osip najčeÅ¡će oko 5.- 7. dana bolesti i to po rukama, vratu i trupu. Upravo zbog tih početnih općih nespecifičnih simptoma bolesti ebola može biti zamijenjena za neku drugu čeÅ¡ću zaraznu bolest kao Å¡to je malarija, trbuÅ¡ni tifus, meningokokna bolest i druge bakterijske infekcije.
• Nakon 5 dana općih simptoma dalje se razvijaju gastrointestinalni simptomi (trbuÅ¡ni simptomi ): VODENASTI PROLJEVI, MUČNINA, POVRAĆANJE, BOLOVI U TRBUHU.
• Također se mogu javiti i bolovi u prsima, otežano disanje, glavobolja i konfuzija. Često se javlja crvenilo spojnice oka. Ponekad dolazi do edema mozga i napadaja sličnih epilepsiji. Krvarenje nije uvijek prisutno u početku, no u kasnijem tijeku bolesti dolazi do petehijalnih krvarenja u koži (točkasta krvarenja ), ekhimoza (podljevi poput modrica) i krvarenja u sluznicama. Kod trudnica može doći do pobačaja.
• Pacijenti koji razviju teže simptome u početku bolesti najčeÅ¡će umiru (tipično između 6. I 16. dana bolesti) radi multiorganskog zatajenja i septičkog Å¡oka. Oni koji prežive imaju dugotrajni oporavak. Smrtnost u prosjeku iznosi 55 % (međutim stopa smrtnosti u ovoj epidemiji u Gvineji doseže i 75 %).
UKRATKO :
UZROČNIK: Ebola virus (iz porodice Filoviridae)
IZVOR ZARAZE: krv i tjelesne izlučevine zaraženih ljudi i životinja
REZERVOAR: divlje životinje tropskog područja (majmuni, dikobrazi, antilope, Å¡iÅ¡miÅ¡i)
PUT PRIJENOSA: izravan kontakt s krvlju i tjelesnim izlučevinama zaražene životinje i čovjeka
PROCJENA RIZIKA ZARAZE EBOLA VIRUSOM
Rizik od zaraze ebolom za putnike u epidemijom zahvaćene zemlje je nizak, osim za one koji su prirodom posla vezani uz bolesnike. Putnici se mogu zaraziti ako dođu u kontakt sa krvlju ili tjelesnim izlučevinama osobe koja je bolesna ili je umrla od ebole, te ako dođu u kontakt sa bolesnom ili umrlom životinjom. U kontakt s tjelesnim tekućinama se podrazumijeva i nezaÅ¡tićeni spolni odnos s osobama do 7 tjedana nakon oporavka. Na osnovi vrste i izloženosti, rizik se procjenjuje kao ZANEMARIV, NIZAK, UMJEREN I VISOK.
PREVENCIJA SPORADIČNE (POJEDINAČNE) ZARAZE
Za ebolu ne postoji registrirani lijek niti cjepivo. Za osobe koje putuju u zemlje zahvaćene epidemijom ebola hemoragijske groznice ili koje borave u tim zemljama, važne su mjere osobne prevencije. Preporuke mjera opreza i osobne zaÅ¡tite:
o Održavati adekvatnu osobnu higijenu, naročito ruku- detaljno i često pranje ruku vodom i običnim sapunom ili alkoholnim dezinficijensom u slučaju nedostatka vode
o Izbjegavati kontakt s krvlju i tjelesnim tekućinama ljudi ili životinja
o Ne dirati stvari koje su bile u kontaktu s krvlju ili tjelesnim tekućinama bolesnih osoba
o Izbjegavati odlazak na sprovode ili rituale sahranjivanja osoba koje su umrle od ebole
o Izbjegavati kontakt sa životinjama ili sirovim mesom
o Ne jesti meso divljači
o Izbjegavati odlazak u špilje gdje se mogu nastanjivati šišmiši
o Izbjagavati bolnice u kojima se liječe oboljeli od ebole
o Odmah potražiti liječničku pomoć ako se jave temperatura, glavobolja, slabost, kaÅ¡alj, proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu, osip ili crvenilo očiju- tada obavezno izbjegavati bliski kontakt s drugim ljudima i u Å¡to kraćem vremenu i uz minimalno daljnje kretanje javiti se liječniku!
o Pratiti svoje zdravlje po povratku iz ebolom zahvaćene zemlje- 21 dan od dana napuÅ¡tanja zemlje u kojoj vlada epidemija ebole obratiti pažnju na rane opće znakove.
Za Liberiju, Gvineju i Sierru Leone je preporučeno izbjegavanje putovanja u te zemlje, ako to nije neophodno. U Liberiji i Sierra Leone su k tome na snazi i izvanredne mjere zbog kojih može biti vrlo otežano ili ograničeno kretanje unutar tih zemalja i odlazak iz tih zemalja. Nema takvih preporuka za izbjegavanje putovanja u Nigeriju, ali su i tamo preporučene iste mjere opreza i osobne zaÅ¡tite.
PREVENTIVNE PROTUEPIDEMIJSKE MJERE U ZEMLJAMA BEZ EPIDEMIJE (UKLJUČUJUĆI HRVATSKU), KOJE SE ODNOSE NA POSTUPAK S PUTNICIMA IZ ZAHVAĆENIH ZEMALJA I OSOBA KOJE SU BILE U RIZIČNOM KONTAKTU (NA DATUM OBAVIJESTI EPIDEMIJOM ZAHVAĆENE ZEMLJE SU: GVINEJA, LIBERIJA, SIERRE LEONE I
NIGERIJA)
Kod ulaska u državu na graničnom prijelazu, morskoj ili zračnoj luci, granični službenici svakog putnika pitaju odakle je krenuo na putovanje i koji je krajnji cilj putovanja. Ako je putnik krenuo iz zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom upućuje ga graničnom sanitarnom inspektoru. Tada granični sanitarni inspektor izdaje nalog kojim se osoba upućuje u nadležni Zavod za javno zdravstvo prema mjestu stanovanja, gdje se mora javiti epidemiologu čim prije, radi provedbe zdravstvenog nadzora utrajanju 21 dan (računa se od dana napuÅ¡tanja zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom). Ako je osoba bez tegoba, osjeća se dobro i nema faktora rizika provodi se pasivni zdravstveni nadzor Å¡to podrazumijeva praćenje vlastitog zdravstvenog stanja kroz 21 dan. Osoba se za vrijeme nadzora javlja epidemiologu samo u slučaju pojave simptoma zarazne bolesti, a ako je cijelo vrijeme nadzora ostala zdrava samo na kraju tog razdoblja se javlja osobno ili eventualno i po prethodnom dogovoru telefonom epidemilogu, radi potvrde da nije imala zdravstvenih tegoba.
Ako je osoba bez tegoba, osjeća se dobro ali ima nizak ili umjeren rizik od zaražavanja (vidjeti tablicu), provodi se aktivni nadzor koji traje 21 dan, a podrazumijeva 2 puta dnevno mjerenje i evidentiranje tjelesne temperature te svakodnevno telefonsko javljanje epidemiologu do isteka trajanja zdravstvenog nadzora.
Ako je rizik od zaražavanja visok, tada se provodi aktivni zdravstveni nadzor u karanteni koji traje 21 dan uz svakodnevno mjerenje temperature u izolaciji u Klinici za infektivne bolesti.
U slučaju da prilikom ulaska u zemlju granična sanitarna inspekcija ne izda nalog za zdravstveni nadzor, a osoba dolazi iz Liberije, Gvineje, Sierre Leone ili Nigerije, potrebno se OBAVEZNO javiti epidemiologu u nadležni Zavod za javno zdravstvo prema mjestu stanovanja ili eventualno privremenog boravka, radi provođenja zdravstvenog nadzora u trajanju 21 dan po epidemioloÅ¡koj indikaciji.