Dobro došli na Pomorac.net!

Dobro došli na Odredište svih Pomoraca - Pomorac.net, zajednicu ljudi sa iskustvom i znanjem. Molimo vas da se registrirate ukoliko niste i poštujte pravila foruma. Za sve probleme vezane uz forum saljite mail na stijepo.jokic@pomorac.net ili upotrijebite Contact Us formu na dnu stranice.

Učlanite se

Obavijest

Collapse
No announcement yet.

Nezaboravni brodolomi

Collapse
This is a sticky topic.
X
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts

    #76
    Sjecanje

    CRNA 1971. DOK JE JAVNOST JOŠ BILA U ŠOKU OD AVIONSKE NESREĆE NA KRKU, 18. LIPNJA 1971. GODINE DOGODILA SE NOVA NESREĆA I ISTOGA DANA PROROČANSKI NAVIJESTILA JOŠ JEDNU

    Tragedija Â?Augusta CesarcaÂ? – druga u nizu 1971.
    Veliki požar u gluho doba noći odnio je na Â?Augustu CesarcuÂ? živote osmero pomoraca i dvije žene. Nikad se točno nije utvrdilo što je prouzročilo požar, ali pretpostavlja se da je krenuo iz prostorija posade na glavnoj palubi. Vatreni pakao za otprilike tri minute proširio se na cijelo nadgrađe broda

    TE 1971 nesto se gadno posložilo nad Kvarnerom. Dok je javnost još bila u šoku od avionske nesreće na Krku, u kojoj je živote izgubilo 78 putnika i članova posade, primicala se sredina lipnja koja je donijela još jednu tragediju i gotovo proročanski nagovijestila drugu.
    Tog, 18. lipnja oko 1.20 sati na Jugolinijinom brodu Â?August CesarecÂ?, na poziciji Črna Punta kod Koromačnog, u kabini nasuprot stubišta koje vodi prema zapovjednom mostu zaplamsali su prvi plameni jezičci koji će se pretvoriti u golemu buktinju koja će zahvatiti cijelo nadgrađe broda i za sobom odnijeti živote osmero pomoraca i dvije žene – jedne majke i druge, supruge – koje su pratile svoje najmilije na tom putovanju.
    Dok je još trajala drama posade Â?Augusta CesarcaÂ? u Kvarnerskom zaljevu koje je tih dana zahvatilo jako jugo, u Â?3. majuÂ? počele su se slagati kockice tragedije koja će tri mjeseca kasnije odnijeti za sobom petnaest ljudskih žrtava. Tog dana bilo je predviđeno porinuće najvećeg dotad izgrađenog broda u Rijeci – Â?Ragna GorthonaÂ?. No, brod je ostao nijemo stajati na navozu dok je kuma, supruga švedskog brodovlasnika Â?Rederiaktiebolget GylfeÂ? briznula u plač...

    Noćna plovidba i spavajuća posada

    Nesretni brod tada moćne Jugolinije isplovio je iz Rijeke 17. lipnja u 22.10 sati. Â?August CesarecÂ? prevozio je teret na svojoj redovitoj liniji Jadran – Indija, Pakistan, Burma i plovio je iz Rijeke prema Trstu, pa u Genovu, a zatim u luku Ploče. Brodom je zapovjedao kapetan Ivica Jakovčić, a na Â?Augustu CesarcuÂ? bilo je 37 članova posade i četiri putnika, od kojih su tri bile žene. Većina posade nije se poznavala jer ih je više od polovine zamijenjeno tijekom boravka u matičnoj luci. Među njima bio je i Davorko Pečelat, mladić sobe kojemu je bilo 19 godina tek.
    Za kasnonoćnog isplovljavanja iz Rijeke, osim onih koji su bili na dužnosti, članovi posade bili su u svojim kabinama i mnogi od njih su spavali. Nešto iza 1 sat poslije ponoći, dok je brod prolazio kraj Črne Punte kod Koromačna uz kvarnersku obalu Istre, barba je osjetio čudan miris paljevine i šalje svog prvog oficira da vidi o čemu je riječ.
    Nikad se točno nije utvrdilo što je prouzročilo požar, ali pretpostavlja se da je krenuo iz prostorija posade na glavnoj palubi, iz kabine koja se nalazila točno nasuprot stubišta koje vodi prema zapovjednom mostu. Pa iako blizu budnih na zapovjednom mostu, nesreća na Â?CesarcuÂ? već je počela izmicati kontroli. Aparati za gašenje, prvi, drugi, pa treći više nisu mogli obuzdati vatru i dim.

    Â?Požar, spašavaj se tko može!Â?

    Točno u 1.35 sati prvi oficir oglašava uzbunu za požar i od upravitelja stroja, Splićanina Sergija Zagorca traži da hitno stavi u pogon vatrogasne pumpe, a brodske vatrogasne instalacije pod pritisak vode za gašenje. Kapetan Jakovčić šalje i kormilara da vidi što se to dolje događa i ako može da locira mjesto požara. Kormilar pokušava s aparatom za gašenje, u nagloj strci jedan mornar počinje vikati Â?Požar, požar, spašavaj se tko može!Â?. Upravo je to probudilo neke mornare koji su bili među onim sretnicima koji su se na vrijeme izvukli iz svojih kabina.
    Prema kasnijim izjavama preživjelih i zapovjednika broda, vatreni pakao za otprilike tri minute proširio se na cijelo nadgrađe broda. Šestero članova posade, među kojima i Zagorčeva supruga Dobrila, nisu se uspjeli izvući.
    Pomorac od malih nogu, Sergije Zagorac, punih je 20 godina proveo za komandom strojeva na brodovima Jugolinije. Nakon što je stavio u pogon protupožarne pumpe, krenuo je iz strojarnice prema gornjim palubama, ali ga zaustavlja visoka temperatura i dim. Poznavajući brod kao svoj džep, Sergije kroz dimnjak uspijeva doći do zapovjednog mosta. Pokušava se spustiti na srednju palubu u kojoj je na spavanju ostavio svoju suprugu. Dobrila je trebala biti s njim na brodu dok se nalazi u Jadranu i iskrcati se u Pločama. Ali, Sergijevi pokušaji ostaju uzaludni jer se vatra razbuktala po cijelom nadgrađu. Sergijeve pokušaje spriječile su i kolege kojima je bilo jasno da u toj vatrenoj stihiji više nitko ne može ostati živ. Upravitelj stroja ne miruje, vraća se na komandni most koji je također već opkoljen plamenom. Opet izlažući život opasnosti, kao i još nebrojeno puta tijekom idućih desetak sati dok požar na Â?Augustu CesarcuÂ? konačno nije ugašen, Sergije se spušta na donju palubu, pronalazi konopac i baca ga prema zapovjednom mostu i tako olakšava spašavanje svojih kolega.

    Majka nestala u prevrtanju čamca

    Prije nego su morali napustiti zapovjedni most, mornari su se zalijetali u kormilarnicu kako bi promijenili smjer broda prema obali tako da dim ne obavije i pravac i krmu. Taj potez omogućio je većem dijelu posade da prijeđu na mnogo sigurniji pramac. No, zavladala je panika. Premda nije dana uzbuna za napuštanje broda, dio ljudi krenuo je prema čamcu za spašavanje, ali je brod još bio u plovidbi. Čamac je spušten brzo i nevješto, pramac se prije spuštao od krme. U pokušaju da izravnaju, dvojica su mornara pala u more, čamac je udario u val i prevrnuo se. Neki mornari kasnije su uspješno spašeni iz mora. Trojica su nestala u moru, kao i majka trećeg časnika palube Perka Tornić. Tijelo ove Hvaranke pronađeno je nakon nekoliko dana u moru kraj Banjola.
    Sergije Zagorac, koji će 1972. godine za svoje herojstvo dobiti Â?Plavu vrpcu VjesnikaÂ?, kroz uski izlaz za nuždu na krmu odlazi u strojarnicu i zaustavlja motore. Na brodu je sveopći kaos, mornari žele otići što dalje od tog pakla. Sergije ih nagovara da ne skaču u more i ne napuštaju brod. Zajedno s kolegama probija se opet na gornju palubu i, zajedno s kolegama, mlazovima vode polijeva oplatu dnevnih tankova u kojima se nalazilo oko 30 tona goriva, kako bi spriječio eksploziju. Međutim, uslijed nadiranja vode brod se počeo naginjati na desnu stranu, upravo na stranu na kojoj je bio generator koji je davao struju gasiteljima i crpkama. Najednom mrak. Kratki spoj. Ipak, Sergije, izmoren i opečen, ponovo kreće prema strojarnici kako bi u pogon stavio drugi generator sa spasonosnom strujom.

    Stiže pomoć ali brod Â?CesarecÂ? i dalje gori

    Dok se posada borila s vatrom, u 2.40 sati u blizini se našao drugi Jugolinijin brod Â?KrkÂ?. Kapetan Ante Nevarn o požaru na Â?Augustu CesarcuÂ? obaviještava Obalnu radio stanicu Rijeka. Na mjesto nesreće stiže još jedan Jugolinijin brod Â?MakedonijaÂ? i egipatski Â?Canal el SuezÂ?. U traganje i spašavanje uključuje se i jedan torpedni brod tadašnje Jugoslavenske ratne mornarice, kojim zapovijeda Petar Peko. U pomoć kreću i lučki tegljači, riječka i pulska Lučka kapetanija te avioni JRZ-a. Čitava organizacija pomoći s kopna odvijala se pod rukovodstvom tadašnjeg generalnog direktora Jugolinije Jure Vukasovića. U 7.20 sati do Â?Augusta CesarcaÂ? stižu lučki tegljači Â?PlutonÂ? i Â?TitanÂ? i jedan tegljač Brodospasa, koji su počeli gasiti požar, ali se brod već opasno nagnuo, pa su posade tegljača morale prestati koristiti vodu iz topova. Egipatski brod na zahtjev kapetana Â?CesarcaÂ? preuzeo je trinaestoricu ljudi s gorućeg broda. Brod Â?KrkÂ? iz mora je izvukao četvoricu mornara.
    Požar na Â?Augustu CesarcuÂ? pogašen je tek u 14.20, dakle punih trinaest sati nakon što je krenula prva iskra ili žar s nečije cigarete.
    Vatra i more odnijeli deset života

    U tragediji na Â?Augustu CesarcuÂ? živote su izgubili prvi časnik palube Nedjeljko Surjan iz Blata na Korčuli, kormilar Josip Maržić s Paga, prvi časnik stroja Rade Stanjević iz Rijeke, vođa stroja Anđelko Stanković iz Rijeke, mazač Ivan Tomljenović iz Rijeke, drugi kuhar Nelo Martinčić iz Podgrada, mladić sobe Davorko Pačelat iz Rijeke i mehaničar Milan Lukežić iz Podrvnja. Nastradale su putnice Dobroslava Zagorac, supruga upravitelja stroja te majka trećeg časnika palube Perka Tornić iz Hvara.

    Novi požar šest godina poslije

    Brod Â?August CesarecÂ? nikako nije pratila sreća. Nakon što je popravljeno kompletno nadgrađe, 1977. godine na brodu je opet izbio požar od samozapaljivog ribljeg brašna, a deset godina kasnije, točnije 18. rujna 1987. godine nesretni brod-pjesnik Â?August CesarecÂ?, dug 151 metar i nosivosti 7.700 tona, završio je svoje plovidbe u rezalištu u Kaoshiungu.


    Tri mjeseca od neuspjelog porinuća Â?Ragna GorthonÂ? se 17. rujna 1971. užurbano opremao za sutrašnju probnu vožnju. Dva dnevna tanka bili su puni, svaki po 140 tona nafte. U strojarnici se još varilo, ispitivale instalacije i dovod goriva. Netko od cjevara skinuo dio cijevi kraj filtera i odnio na popravak... Otvoren je ventil....

    Brod Â?Ragna GorthonÂ? nije Â?želioÂ? u more

    U Â?3. majuÂ? tog petka 18. lipnja kuma broda nije iz prvog pokušaja uspjela razbiti bocu šampanjca o trup Â?Ragna GorthonaÂ?. Ovo pomorsko praznovjerje uvijek u prisutne unese nelagodu i muk. Radnja je ponovljena, ali je ovog puta sjekirica promašila uže. Kuma se rasplakala, ali netko od pribranih uzvanika brzo je uskočio, presjekao konopac i konačno razbio tu nesretnu bocu šampanjca. Brodska sirena je zatrubila, čuo se pljesak, ali Â?Ragna GorthonÂ?, taj brodski kolos od gotovo 244 metra dužine i nosivosti 68.500 tona, nije se pomaknuo ni za centimetar...
    Last edited by emerik; 19-06-11, 06:34 PM.
    Life is not perfect . but there is a perfect moments !

    Comment


      #77
      Sedamdeset godina od potapanja HMS Hooda / Novi list
      Life is not perfect . but there is a perfect moments !

      Comment


        #78
        CRNA 1971. (2) DAN PRIJE PROBNE VOŽNJE, 17. RUJNA 1971. U POŽARU NA DOTAD NAJVEĆEM BRODU U Â?3. MAJUÂ?, ŠVEDSKOM Â?RAGNI GORTHONÂ?, POGINULO JE PETNAEST RADNIKA, A DEVET JE TEŠKO OZLIJEĐENO
        Dan kada je Rijeka zavijena u crno
        Požar je izbio u strojarnici broda u 7.35 sati.. Radnicima, njih stotinjak, ponestajalo je kisika, bili su omamljeni. Nije bilo eksplozije, ali se požar ubrzo razbuktao. Mnoge je spasio mali tehnološki otvor, veličine osamdeset puta osamdeset centimetara

        Bio je to dotad najveći brod sagrađen u Â?3. majuÂ?. Nažalost, postao je i najvećom grobnicom riječkih brodograditelja. Â?Ragna GorthonÂ? bio je brod za prijevoz rasutih tereta i trećemajci su ga gradili za švedskog naručitelja Â?Rederiaktiebolget GylfeÂ? iz Helsinborga. Dugačak 244 metra, širok 32 metra i nosivosti 68.500 tona, mogao je postizati brzinu od 16 čvorova. Vrijednost mu je bila 12 milijuna dolara.
        Tog lipanjskog dana, 18., za kada je bilo predviđeno porinuće ovog brodskog kolosa, sve što je moglo pošlo je – krivo. Kuma, supruga švedskog brodovlasnika Stiga Gorthona, dva puta nije uspjela razbiti bocu šampanjca za sretnu plovidbu, potom se rasplakala, netko je na brzinu dohvatio sjekiricu i boca je konačno pukla. Brodske sirene su zatrubile, uzvanici zapljeskali, ali Â?Ragna GorthonÂ? nije se pomaknula. Zbog kvara na saoniku švedski brod tog dana, kada je puhalo jako jugo i kad se na dvadesetak nautičkih milja još odvijala prava drama na Jugolinijinom brodu Â?August CesarecÂ? kod Koromačnog koji je plamtio kao buktinja, stajao je nijemo na trećemajskom navozu.
        Nekoliko dana trajali su popravci na podvodnom dijelu saonika koji je oštetilo jako jugo. Ukleti brod, kako su ga već tada počeli prozivati, prouzročio je i ranjavanje jednog profesionalnog ronioca koji je ranjen kada je došlo do urušavanja jednog dijela konstrukcije saonika. Nakon što su savladane sve teškoće koje su – pokazat će se nažalost tri mjeseca kasnije – toliko signalizirale tragediju, Â?Ragna GorthonÂ? porinuta je 21. lipnja. Nije bilo svečanosti, prisutni su bili samo brodograditelji koji su tu čeličnu grdosiju konačno spustili u more.

        Kaos uoči probne vožnje švedskog broda
        Â?Ragna GorthonÂ? trebala je 18. rujna na probnu vožnju. Bio je to kaotičan dan, više od 400 radnika nalazilo se na brodu i obavljalo posljednje, ali ne i manje važne pripreme. Â?Ragna GorthonÂ? trebala je otići brodovlasniku kroz desetak dana. Takav je barem bio plan, da se nije dogodila ta tragedija koja će Rijeku i okolicu ponovo zaviti u crno. Te 1971. godine je u Â?3. majuÂ? radilo oko 7.500 ljudi, dvostruko više nego danas. Godišnje se radilo desetak brodova, riječki bazen dimio se od industrije koju će rat i pretvorba devedesetih godina zauvijek zatrti.

        Fatalno raspršivanje nafte u zapaljivi aerosol
        U ovom prostoru vrvjelo je kao u košnici, ispitivale su se instalacije i uređaji, generator je radio, dnevni tankovi bili su puni i spremni za najavljenu probnu vožnju, a onda je netko od radnika odnio kratki dio jedne fleksibilne cijevi kraj filtera na popravak. Istovremeno, drugi je radnik otvorio ventil i dizel gorivo je poteklo. Očito, kada se poklopi onda se poklopi, jer je mlaz nafte iz tanka udario u rezervni klip na drugom podestu strojarnice što je dovelo do kobnog raspršivanja nafte kojoj je onda trebala samo iskra ili kontakt s užarenom površinom da dođe do plamena.
        Upravo to raspršivanje nafte u aerosol pokazalo se fatalnim u cijelom tom tragičnom nizu događaja koji su doveli do nesreće.
        Strojarnica švedskoga broda u roku od nekoliko sekundi bila je ispunjena dimom. Generator je prestao raditi i zavladao je mrak. Radnicima, njih stotinjak, ponestajalo je kisika, bili su omamljeni, nije bilo eksplozije, samo pucketanje i poneki tihi jauk. Vladala je čudna tišina. Ubrzo se požar razbuktao i postalo je neizdrživo vruće. Radnici su pohitali potražiti spas prema pomoćnim izlazima iz strojarnice, gušeći se, goreći, jači pomažući slabijima. Od trovanja ugljičnim monoksidom vani su kasnije padali u nesvijest.
        Na oplati pregrade između strojarnice i štive osam ostao je mali tehnološki otvor, veličine osamdeset puta osamdeset centimetara. Taj je prolaz trebao biti zavaren, no to nije učinjeno. Taj je propust na kraju spasio mnoge živote jer se većina radnika spasila upravo kroz taj otvor.
        U štivi osam u tom je trenutku bilo petero vatrogasaca koji su ispumpavali vodu iz dvodna. Odjednom, bez ikakve najave i uzbune iz tog su otvora počeli izlaziti prestravljeni radnici i penjati se stepenicama iz štive, jedva govoreći Â?Vatra, vatra!Â?. Vatrogasci, još ne znajući o čemu je riječ, priskaču u pomoć.

        Za gašenje Â?RagneÂ? trebalo je 17 tisuća kubika pjene

        Požar u strojarnici Â?Ragne GorthonÂ? izbio je u .7,35 sati, a Vatrogasna jedinica Rijeka dojavu je dobila u 7.43. Na intervenciju je krenulo šest vatrogasnih vozila, sa 17 vatrogasaca, uzbunjeni su i lučki remorkeri Â?PlutonÂ?,, Â?TitanÂ? i
        Â?AhilÂ?. U pomoć je pozvana i profesionalna vatrogasna jedinica iz Inine rafinerije. Za tri sata gašenja vatrogasci su na brod-buktinju Â?Ragna GorthonÂ? potrošili 2.600 tona vode, 2.000 kubika teške i 15.000 kubika lake pjene. Požar se gasio s 23 mlaza koji su bili usmjereni u sve dijelove broda gdje je buktio plamen ili su hlađeni usijani dijelovi broda. Ne računajući mobilizirane snage, požar je gasilo 36 vatrogasaca kojima se priključilo oko četrdeset radnika samoga brodogradilišta. Sve su to junaci broda Â?Ragna GorthonÂ?.

        Prozivka kojoj se nisu odazvala petnaestorica

        Prozivci škvera tog se jutra, 17. rujna 1971. godine u Â?3. majuÂ? nisu odazvali poslovođa cjevara Ivan Flego (36), bravar Mirko Blanuša (29), cjevari Marijan Turković (30) i Georgije Atanasov (23), mehaničar Đuro Radić (49), brodski električar Bruno Benussi (39), limar Vlado Brajković (36), brodski mehaničar Ivan Orlić (45), mehaničar Mate Mirić (20), izolateri Stojan Sarajlić (36), Stjepan Fadljević (21) i Pejo Jakovljević (20), bojadiseri Predrag Lekić (19) i Slavko Božunović (24), brodski cjevar Đuro Pačandi (39). Poginuli radnici bili su zaposlenici Â?3. majaÂ? i kooperantskih tvrtki Vulkan, Turnić i Tekol. Iza njih je ostalo 14-ero uglavnom malodobne djece. Poslije tragedije Sindikat brodograditelja donosi odluku o osiguranju sredstava i pružanju pomoći u školovanju djece poginulih radnika, a svoj prilog u fond obitelji poginulih brodograditelja priložio je i Stig Gorthon. Na stotine i stotine telegrama sućuti tih su dana stigle u Â?3. majÂ?. Tisuće brodograditelja i građana Rijeke u ponedjeljak, 20. rujna 1971. godine, posljednji su se put oprostili od svojih poginulih kolega i sugrađana na Â?Ragni GorthonÂ?..

        Slika na ulazu u Â?3. majÂ? tog je dana bila potresna. Uznemirene žene uplakanih lica, očajne obitelji koje pokušavaju doznati bilo kakvu informaciju ili vijest o svojim najmilijima.
        Istraga

        Uslijedila je istraga. Saslušani su svi radnici koji su mogli imati neke informacije oko toga što je dovelo do ove tragedije.
        Uhićeni su, ali i kasnije pušteni da se brane sa slobode, tadašnji glavni rukovoditelj gradnje sektora strojarnice, specijalista na poslovima ispitivanja funkcionalnosti sistema goriva i poslovođa brodocjevara. Nakon nekoliko dana podignuta je optužnica i za poslovođu cjevara iz kooperantske tvrtke Vulkan.
        – Mogla se dogoditi i daleko veća tragedija jer je i drugi tank od 140 tona bio pun nafte. Kad je požar u strojarnici počeo gubiti na intenzitetu, sedmero vatrogasaca po nalogu zapovjednika Profesionalne vatrogasne jedinice Rijeka ušlo je u strojarnicu i počela su dva mlaza hladiti taj rezervoar u kojem je nafta već ključala. Tako je uklonjena posljednja opasnost od eksplozije i širenja požara te još većih žrtava s obzirom na velik broj gasitelja koji se nalazio na brodu.
        Danas kada remorkeri gase požar, gase za nagradu i u principu ne žele vatrogasce na svom brodu. Između kapetana remorkera i vatrogasnog zapovjednika može doći do antagonizma jer kapetan, normalno, želi očuvati svoj brod i posadu, a vatrogascima je prirodno da ulaze u rizik.
        Life is not perfect . but there is a perfect moments !

        Comment


          #79
          [QUOTE=mladeno;20281]ima toga masu,do??la mi knjiga i vjeruj mi da sam je puknuo iz cuga,toliko sudbina,nevjerovatnih događaja a ?žalosno da recimo o Dunavu gdje su 32 člana posade izgubila glave nisam uspio naći skoro ni??ta na net osim par slika i par crtica a dičimo se da smo pomorska zemlja....

          posada mb Kaprije
          Zap Bojan Dukić 32. Zaton
          1.Čas.palube Slavko Ljubica 31. ? ibenik
          2.Čas.palube Roko Kurtović 52. Split
          Kadet Ante Minić 27. ? ibenik
          RTG Dinko Gr?žanov 20. Sutomi??čica
          Vođa palube Svetina Bacelić 23.??aborići
          Kormilari Niko Antolos 40.Zablače
          Ante Tanfara 52.Krapanj
          Jerko Jurić 23.Krapanj
          Branko ? uperba 22.Donje polje
          mornar Frane Modun 25.? ibenik
          Upravitelj stroja Josip ? arić 36. Split
          1.Čas.stroja Gu??te Cvitan 46. Tribunj
          2.Čas.stroja Ante Jelovčić 46. ? ibenik
          Električar Marinko Čuk 23. Zadar
          Mazač Sa??o Pozderac 33. Split
          1.Konobar Miljenko Lu??ić 31. ? ibenik
          2.Konobar Krunoslav Herceg 24.Birbica
          [/QUOTE

          Ante Ninic, 27 otac jednog djeteta

          Comment


            #80
            Brat Vinka Mladinea sproveden u zatvor: Dobio
            We may not be able to control the wind, but we can always adjust our sails

            Comment


              #81
              Bratsvo - Nikola Pavlovic

              Kapetan Nikola Pavlovic mi je bio djed. Da odgovorim na pitanje, on je namjerno ostao sa brodom jer je cijeli zivot zivio po pravilima kapetana, pa i na kraju. Kad su ga prijatelji pitali i zafrkavali o tome sto ce napravit ako se ovakva tragedija dogodi njegovom brodu, uvijek je govorio tocno to, da kapetan ide sa brodom.
              v.





              Originally posted by ikar View Post
              Nestali članovi posade "Bratstva"

              Zapovjednik - Nikola Pavlovic "Draza"
              Drugi oficir palube - Mustafa Drljan
              Kadet - Nikola Knezevic -Pronadjen na Siciliji 15. 12. u bezivotnom stanju. Sahranjen u Beogradu.
              Prvi oficir stroja - Aleksandar Gajic
              Treci oficir stroja - Rafael Mann
              Mazac - Zoran Maksimovic
              Prvi kuhar - Aco Stojanov
              Drugi konobar - Slobodan Resin
              Drugi kuhar - Nikola Jurkovic

              Comment


                #82
                Ponukani velikom pomorskom povijesti i tajnama koje more nosi u sebi portal pomorac.net je poceo mjesecno objavljivati na svojoj naslovnici razne legende nazvane more tajni.

                Zelim vam ugodno citanje i naravno ako imate kakvu ideju da bi trebalo napisati clanak o nekom takoder zanimljivoj pomorskoj prici mozete poslati svoj prijedlog na mail redakcija@pomorac.net pa cemo istraziti pricu i napraviti zanimljivi clanak kao sta smo napravili clanke na linku ispod. Jos imamo puno ideja i prica za ovu rubriku koje ce sljediti u sljedecim mjesecima/godinama

                Rubrika zvana more tajni i price o brodovima moze se naci pod linkom ispod i ugodno citanej ovh super zanimljivih prica zeli vam redakcija pomorac.net portala

                More tajni
                Pametan uvijek nade nacin, a budala izgovor[url=http://www.freesmileys.org/smileys.php][img]http://www.freesmileys.org/smileys/smiley-transport031.gif[/img][/url]

                Ljudi ce ti oprostiti sve u zivotu ali uspjeh nikad.

                Ne kajem se toliko zbog gresaka koje sam ucinio , koliko zbog dobrih stvari koje sam uradio za pogresne ljude.

                Cijeniti drugoga je odlika koja pokazuje koliko zelis da cijenu tebe.

                Comment

                Working...
                X