Natječaji za privatizaciju brodogradilišta 15. veljače

Objavom natječaja za privatizaciju brodogradilišta 15. veljače, Europska komisija počinje internu proceduru za otvaranje poglavlja Tržišno natjecanje. Vjerujemo u pozitivan ishod drugoga kruga i neka ovo bude poziv svim potencijalnim ozbiljnim kupcima koji žele uložiti u naša brodogradilišta da to i učine, a Vlada im može jamčiti da je cijeli posao odrađen ozbiljno, stručno sa svom puninom znanja kojim raspolažemo«, kazala je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade koja je utvrdila obvezne uvjete natječaja i prihvatila tekstove sporazuma o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između države i brodogradilišta.

Premijerka je podsjetila da je mjerilo za otvaranje pregovora o poglavlju Tržišno natjecanje raspisivanje natječaja za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta, ali ne i ishod natječaja, te je zahvalila svima u Europskoj komisiji koji su Hrvatskoj davali potporu u pripremi drugoga kruga privatizacije.

Prema riječima ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Đure Popijača, uvjeti natječaja uglavnom su isti kao i u prvom krugu, no u dogovoru s Europskom komisijom dodatno su objašnjeni neki detalji kao što je rješavanje pitanje vlasništva nad nekretninama na pomorskom dobru.

Tako je dogovoren mehanizam smanjenja troškova restrukturiranja kompenzacijom za dosad neriješena imovinska-pravna pitanja pa će se sporazumima o uređenju imovinsko-pravnih odnosa »prebiti« međusobna potraživanja. Država se obvezala brodogradilištima dati naknade za nekretnine na pomorskom dobru, no one će se »prebiti« s onime što država potražuje od brodogradilišta na temelju plaćenih protestiranih jamstava, kredita osiguranih državnim jamstvima i drugih potraživanja. Naknade brodogradilištima ukupno iznose 8,033 milijarde kuna: nekretnine riječkog Trećeg maja procijenjene su na 3,2 milijarde kuna, Brodograđevne industrije Split 2,69 milijardi kuna, pulskog Uljanika 1,04 milijarde kuna, Brodotrogira 634,3 milijuna kuna, Brodogradilišta Kraljevica 368,6 milijuna kuna i Brodosplita-brodogradilišta specijalnih objekata 83,4 milijuna kuna.

»Željeli smo pravnim putem riješiti pitanje vlasništva nekretnina na pomorskom dobru kako bi potencijalni kupci stekli pravi uvid u stanje vlasništva. Učinili smo sve što je moguće da se ovaj krug privatizacije učini atraktivnim i možemo očekivati pravi i ozbiljan interes ozbiljnih investitora«, rekao je Popijač, istaknuvši da su stručne službe Europske komisije te odgovarajuće hrvatske službe prihvatile pravnu dokumentaciju pa je dogovoreno da se za iznos naknade smanje troškovi restrukturiranja brodogradilišta. Time će uvjeti drugoga kruga natječaja biti povoljniji od onih u prvom krugu.

Popijač je podsjetio kako su u prvom krugu neki ponuditelji tvrdili da se stanje u brodogradilištima bitno razlikuje u odnosu na dokumente te najavio da će potencijalnim ponuditeljima u data roomu biti dostupni podaci od 31. prosinca 2009., s tim da će uprave potkraj veljače i ožujka dati najnovije podatke na mjesečnoj razini.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker iznio je podatke o tome koliko će brodogradnja stajati porezne obveznike.

»Ove godine na naplatu stiže 4,5 milijardi kuna kredita pokrivenih državnim jamstvima, a u nekoliko idućih godina na naplatu stiže 12,5 do 13 milijardi kuna takvih kredita. No, da se išlo u stečaj brodogradilišta, iznos bi bio još oko dvije milijarde kuna veći«, objasnio je Šuker.

Vlada je Saboru uputila Prijedlog izmjena Zakona o privatnoj zaštiti kojim se reguliraju zaštitarske usluge. Njih bi mogle obavljati samo licencirane osobe koje će morati imati najmanje nižu stručnu spremu, a osim angažiranja zaštitara radi osiguranja zaposlenika i imovine, tvrtke bi mogle osnivati i vlastitu unutarnju čuvarsku službu. Zaštitari bi ubuduće imali ovlast da privremeno, do dolaska policije, ograniče slobodu osobama koje su neovlašteno ušle u čuvani objekt. Radi promicanja zaštitarske djelatnosti zakonom bi se odredio i Dan zaštitarstva te bi se obilježavao 21. rujna na blagdan svetog Mateja.

Idućeg tjedna prve aukcije za kredite

Idućeg tjedna počinju prve aukcije za kredite predviđene Vladinim mjerama za oporavak i razvoj gospodarstva kojima se želi poboljšati likvidnost u gospodarstvu i potaknuti gospodarske aktivnosti, a Vlada je odlučila da će država u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka kroz Hrvatsku banku i obnovu i razvitak aktivno sudjelovati s udjelom od 40 posto na rok od tri godine, a ne s 30 posto, kako je ranije bilo najavljeno. Riječ je o aukcijama za kredite po modelu A, dok će se prve aukcije za kredite po modelu B, koji predviđa uspostavu jamstvenog fonda, održati kasnije. Premijerka Kosor podsjetila je da je Savjet HNB-a donio obliku o spuštanju obvezne pričuve s 14 na 13 posto, čime je stvoren kreditni potencijal za poduzetnike od pet milijardi kuna.

»Sredstva će se kanalizirati gospodarstvu radi jačanja konkurentnosti, za postizanje i održanje likvidnosti i za osiguranje i povećanje poslovanja. Prva aukcija bit će sljedećeg tjedna i pozivam i banke i poduzetnike koji zadovoljavaju utvrđenim uvjetima da počnu žurno pripremati projekte kako bi sredstva na prvoj aukciji bila u potpunosti iskorištena s namjerom gospodarskog oporavka i potpore onih koji imaju perspektivu, ali im je zbog globalne krize iznimno teško«, kazala je premijerka. Ivan Šuker podsjetio je da se prigodom predstavljanja Vladinih mjera najavljivalo da će država putem HBOR-a u sufinanciranju kredita sudjelovati s 30 posto, no udjel je povećan na 40 posto kako bi se poduzetnicima osigurala povoljnija kamatna stopa.

»Dogovoreno je da će poslovne banke sredstva oslobođena iz pričuve HNB-a plasirati HBOR-u uz kamatnu stopu od tri posto. HBOR bi prema poslovnim subjektima plasirao svojih 40 posto sredstava plasirao uz stopu od 3,8 posto, a konačna kamatna stopa ovisila bi o tome pod kojim će uvjetima poslovne banke plasirati svojih 60 posto. Ako bi stopa bila šest posto, onda bi stopa pod kojom bi poduzetnici dobivali kredite bila 5,12 posto, a ako bi bila sedam posto, onda bi bila 5,72 posto«, poručio je Šuker, koji je demantirao tvrdnje da poduzetnici prve kredite neće moći dobiti prije ljeta. »Ako banke, koje u ovom trenutku imaju projekte na aukcijama, sljedeći tjedan izlicitiraju određeni iznos, poduzetnici mogu dobiti prve kredite u roku 15 do 20 dana«, dodao je Šuker.

Idući tjedan obeštećenje vlasnika žita

Vlada će zatražiti analizu stanja u državnim robnim zalihama, a idućeg tjedna donijet će odluku o jasnim i čvrstim kriterijima prema kojima će biti obeštećeni vlasnici žita nestalog iz skladišta Đakovštine. »Za sada možemo obećati potporu za 1600 poljoprivrednika koji su uskladištili oko 10.000 tona žita«, najavila je premijerka Jadranka Kosor. Obeštećenje će se dati u žitu iz robnih zaliha, a premijerka je ustvrdila da je riječ o apsurdnoj pljački zbog kojih su mnogi seljaci ostali i bez žita i bez novca. Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, otuđeno je znatno više pšenice nego što se mislilo, oko 26.000 tona, pa se šteta procjenjuje na 22 milijuna kuna.

Potpora proizvođačima mlijeka

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela Odluku o posebnim interventnim mjerama u mliječnom sektoru, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću. Proizvodnja mlijeka je jedan od najosjetljivijih poljoprivrednih sektora u zemljama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. Stoga se ova proizvodnja sustavno organizira i upravlja već dugi niz godina. Sredstva potrebna za sufinanciranje otkupa sirovog mlijeka osigurana su u proračunu za 2010. unutar proračunskog razdjela Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na poziciji poticanje poljoprivredne proizvodnje i intervencije na tržištu u iznosu do 85 milijuna kuna.

Protiv diskriminacije žena

Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2006. do 2008., a premijerka Jadranka Kosor kazala je da je riječ o iznimno važnoj temi koja ne smije izazivati podsmijeh nego ozbiljno promišljanje i sudjelovanje. Upozorivši da je među nezaposlenima 60 posto žena i da žene u prosjeku imaju manje plaće i mirovine, pozvala je da i muškarcima i ženama radna mjesta budu jednako dostupna. »Na političkom prostoru moramo se zauzimati za još veću participaciju žena u Saboru, Vladi i na lokalnoj razini«, kazala je Kosor. Podsjetila je na nedavni istup jednog oporbenog zastupnika, koji je o njoj isključivo govorio kao o ženi na način na koji se inače nikad ne govori o muškim političarima i upozorila na podcjenjivačko pisanje o političarkama u medijima. »To je suprotno Pekinškoj platformi koja upozorava na seksizam prema ženama koje se prikazuje kao slabe i ranjive. Samo tražimo jednak tretman, bez obzira na posao koji radimo«.

Poruka za Svjetski dan bolesnika

Premijerka Jadranka Kosor podsjetila je na Svjetski dan bolesnika koji se obilježavao u četvrtak i svima bolesnima zaželjela brzo ozdravljenje. »Neprekidno i svakodnevno moramo poboljšavati sustav kako bi svakome bio dostupan u svôj svojoj punini jer to je borba za dostojanstvo svake bolesne osobe«, kazala je Kosor. Istaknula je kako je važno da liječnici i medicinsko osoblje bude zadovoljno. Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović pozvao je zdravstvene djelatnike da se s posebnim osjećajem odgovornosti odnose prema najtežim pacijentima kojima je, kako je rekao, topla riječ nekad važnija od lijekova.

Vjesnik / Maritime-connector.com