U rukama pirata nalaze se 264 oteta pomorca, uključujući I petoricu hrvata

Sindikat pomoraca Hrvatske traži osnivanje nacionalnog stožera za krizne situacije, jer smatra da Hrvatska nije spremna na možebitnu otmicu domaćeg broda. Brodovlasnici su u strahu

Svjedočanstvo Sanjina Čabrijana, pomorskog kapetana iz Kostrene, koji je za naš list kazao kako NATO-ovi brodovi u utorak poslijepodne uopće nisu reagirali ni spriječili napad somalskih pirata na njemački brod “Victoria”, unatoč pozivima rumunjske posade, zasigurno je potvrdilo kako namjenski upućena flota Sjevernoatlantskog saveza selektivno djeluje u Adenskom zaljevu.

U prilog tome ide i činjenica da su pripadnici NATO-a nedavno žurno reagirali kada su separatisti s roga Afrike napali brod “Maersk Alabama” s američkom posadom i oslobodili otetog zapovjednika Philipsa, a inače se drže vrlo suzdržano bez obzira na inferiornost napadača sa somalskog pijeska koji se “zalijeću” na brodove i po 600 milja od obale Indijskog oceana. Štoviše, crne statistike govore da se u rukama pirata trenutačno nalazi 16 brodova s čak 264 pomorca, među kojima su i petorica Hrvata.

(Pre)dugi pregovori

Upravo zbog toga je Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH) zaključio da postoji sve veća opasnost da u “somalskom trokutu” bude otet i hrvatski brod te da je zato potrebno utemeljiti nacionalni stožer za krizne situacije, jer, smatraju, trenutačno kao država nismo spremni za takve izvanredne događaje.

U stožeru bi se prikupljale informacije s domaćih brodova koji plove opasnim akvatorijem, a Ministarstvo vanjskih poslova bi na temelju tih spoznaja izvješćivalo NATO i EU o njihovu uplovljavanju na to područje.

Međutim, predstavnici domaće diplomacije tvrde da hrvatske institucije na temelju članstva u NATO-u imaju uvid u sve informacije u vezi s piratstvom u sklopu operacije “Atalanta” te da su u stalnom kontaktu s kriznim stožerima u Italiji i Belgiji koji pregovaraju o puštanju dvaju brodova na kojima se nalaze petorica naših pomoraca.

U tom svjetlu treba gledati i na sve češće pritužbe brodarskih kompanija zbog povećanja troškova plovidbe i nesumnjivo potrebne zaštite brodova i pomoraca koji su izloženi velikim naporima tijekom plovidbe opasnom zonom na istoku Afrike.

Naime, brodovlasnici širom svijeta, pa tako i hrvatski, imaju glavnu dilemu - ploviti kroz Sueski kanal ili oko cijele Afrike, što višestruko povećava troškove i trajanje plovidbe prema odredišnoj luci.

Domaći brodari tvrde kako već imaju izrađene mjere zaštite za svoje brodove, ali iz SAD-a stiže i vrlo konkretna inicijativa za izmjenu tamošnjih zakona kako bi se posade moglo naoružati radi obrane od piratskih napada.