Tisuće vezova za tisuću užitaka

Tisuću i više otoka hrvatskog Jadrana izuzetno su značajan čimbenik našeg nautičkog turizma koji postaje sve važniji segment ukupne turističke ponude. Prilikom plovidbe našim morem otoci su nezaobilazna destinacija većine nautičara, bez obzira na to odakle oni dolazili, koje navigacijske rute odabrali i koliko se u nas zadržali. Uz obale otoka treba ploviti, uploviti u njihove puste uvale, luke i lučice, vezati se uz kakav mulić, prenoćiti, upoznati ljude, otok i njegove znamenitosti.

Otoci su posebno privlačna i zanimljiva nautička odredišta, a velika otočna skupina srednjeg Jadrana jedno je od najatraktivnijih u Europi. Teško bi se našao nautičar, u bilo kojoj zemlji, koji nije čuo za Kornate. A, oni su samo dio onoga što naši otoci nude.
    Nautički turizam na našim prostorima ima otočne korijene. Počelo je na Krku, u Puntu, daleke 1965. godine. Čuvanje brodica inozemnih turista što su izgrađene u puntarskom brodogradilištu rezultiralo je gradnjom prve marine, i danas jedne od najvećih i najkvalitetnijih. Potom je krenulo... Najveći nautički zamašnjak, ne samo na otocima nego na čitavoj našoj obali, predstavljala je gradnja lanca marina tadašnjeg ACY sustava, što je startala 1982 godine. ACI je danas najveći lanac marina na Sredozemlju, a njihov značajan dio lociran je na otocima. Gotovo svaki od naših većih otoka danas ima barem jednu marinu, otoci se nalaze na glavnim rutama nautičkih turista.
    Otoci imaju marine, neke su veće druge manje, neke imaju cjelogodišnje poslovanje sa stalnim morskim vezovima i kopnenim smještajem plovila, dok poneke djeluju samo sezonski. Neke marine skladno su se uklopile u otočni prostor, druge djeluju kao strano tijelo u njemu, neke ne odgovaraju estetski, druge ekološki. Mnogim marinama lako će se naći zamjerke, ali je nepobitna činjenica da je svaka od njih ekonomski opravdana, te da je dala značajan doprinos turističkom i gospodarskom razvoju svoje sredine. Turistički djelatnici sa žaljenjem će konstatirati da imamo malo marina, da bi bilo puno bolje kad bismo ih više imali. I, kad bi bile veće!
  
Stalni i sezonski vezovi

Od pedesetak hrvatskih marina, 21 je locirana na otocima. Brojka je još veća kad im se pridodaju i ostali objekti što se svrstavaju u luke nautičkog turizma – suhe marine, privezišta i sidrišta. U marinama se nalazi 4.335 stalnih i sezonskih vezova. Možda ih ima i nekoliko desetaka manje, jer suvremeni nautičari kupuju sve veća plovila kojima treba veći prostor. Pet marina sa 760 vezova posluje sezonski, u pravilu od travnja do listopada. One se nalaze na Rabu, Dugom otoku, dvije su na Kornatima, a jedna na Paklenim otocima ispred Hvara. Većina ostalih marina, uz morske vezove, i na kopnu ima značajan prostor za smještaj plovila, otprilike za 1.450 brodova, ovisno o njihovoj veličini.
    Najveća otočna marina ujedno je ona najstarija – puntarska, koja ima 830 vezova te mogućnost smještaja 500 plovila u kopnenom dijelu. Prije nekoliko mjeseci Marina Punat ponudila je nautičarima smještaj plovila u novoj hali površine 800 četvornih metara, u kojoj su sigurna i zaštićena od vremenskih nepogoda. Kapacitetom vezova slijede Marina Hramina na Murteru s 500 i ACI Marina Cres u kojoj je 445 vezova. Dvije najmanje otočne marine imaju
DUGI OTOK – PREDVORJE KORNATA

    Kao svojevrsno predvorje Kornata posebnu nautičku priču predstavlja Dugi otok, s parkom prirode Telašćica u svojim njedrima. Jedan od većih jadranskih otoka nautičarima je oduvijek zanimljiv, upravo zbog navedenih destinacija. Potvrda tome je i granični prijelaz u Božavi koji inozemni nautičari dosta koriste. Unatoč tome, prvu marinu Dugi otok dobiva prije nekoliko godina, u Velom Ratu s 200 vezova i sezonskim poslovanjem. Nautičari se najviše vezuju u Božavi i Salima, gdje je luka uređena i proširena za njihov prihvat. Vezuju se i u ostalim otočnim portima, sidre u Telašćici i pustim uvalama. Šteta što nema prave i velike marine. Iako, Dugi otok je daleko od kopna, magistralnih prometnica i aerodroma, bez turističke infrastrukture, trajektom do njega treba ploviti skoro dva sata. Pitanje je tko bi na njemu stalno držao svoj brod.
  
ZANIMANJE ZA BRIJUNE
  
    Tko zna što će se događati na Brijunima, u nacionalnom parku? Još na početku 20. stoljeća to je otočje kupljeno s namjerom turističke gradnje na njemu. Poslije nije bilo zanimanja, pa se desetljećima nije smjelo graditi. Nautičari stalno iskazuju interes za Brijune, posebno oni koji plove na megajahtama. Svojedobno je u nautičkim krugovima kružila informacija da će se upravo na Brijunima graditi marina za megajahte. Možda i hoće u nekom doglednom vremenu... Da bi dobro poslovala, ne treba sumnjati. Atraktivna destinacija, prekrasan arhipelag, dobre prometne veze, blizina granice i poznatih turističkih centara u susjedstvu. Mnogo je argumenata za gradnju, a nama su Brijuni slabo iskorišteni.
po 40 vezova. Jedna od njih je Marina Pičuljan u Barbatu, na Rabu. Ona posluje u sastavu tvrtke Pičuljan Marine kojoj je osnovna djelatnost brodogradnja i po čemu je poznata daleko izvan hrvatskih granica. Marina i nautički servis komplementarne su djelatnosti, nastavak obiteljske tradicije čiji korijeni sežu u prvu polovinu prošlog stoljeća. Druga otočna »mini marina«, nazovimo je tako, smješetna je na Velom Drveniku – marina Zirona.
  
Po jedna na otoku

Otočne marine zemljopisno su raspoređene od Krka do Korčule, u pravilu po jedna na otoku. Iznimke su Rab i Murter. Rab ima tri – ACI Marina Supetarska Draga s 270 vezova i 50 mjesta na kopnu, sezonska ACI Marina Rab sa 140 vezova te spomenuta Marina Pičuljan s 40 vezova i isto toliko mjesta na suhom. Krk ima najstariju marinu, po godinama za njom puno ne zaostaje ni marina u Malom Lošinju što djeluje u sastavu Lošinjske plovidbe. Desetljećima na Lošinju priželjkuju novu marinu, budući da je postojeća prostorno skučena, bez mogućnosti širenja i infrastrukturnog oplemenjivanja. Nova marina trebala bi se graditi u Nerezinama, ali je neizvjesno kad će taj projekt u realizaciju. Investitori godinama čekaju papire... Marine iz ACI sustava imaju Cres i Pag u mjestu Šimuni.
    Dalje prema jugu slijede otok Ugljan – marina Olive Island u Sutomišćici s 225 vezova, Veli Iž – Tankerkomerc, 50 vezova i 200 mjesta na kopnu te Preko – 90 vezova. U okruženju Kornata glavne marine su na kopnu, u Biogradu i Sukošanu. Na otocima tri marine ima Murter – Hramina, Betina i ACI Jezera. Njihov je ukupni kapacitet skoro 900 vezova i 370 mjesta na kopnu. Na kornatskom otočju ACI je izgradio dvije marine – Piškera i Žut, svaka sa 120 vezova. Udaljene od čvrstog kopna i prometnih veza, bez zadovoljavajuće infrastrukture nemaju uvjeta za cjelogodišnje poslovanje. Rade od proljeća do jeseni, prihvaćaju u tranzitu posjetitelje Kornata, za noć, dvije da ne sidre u prelijepim prirodnim uvalama tog jadranskog dragulja i nacionalnog parka.
  
Treba više marina

Otoci srednjeg Jadrana slabije su pokriveni marinama, imaju ih Brač u Milni, Hvar u Vrboskoj i Korčula, sve u ACI sustavu. Milna ima 190 vezova, Vrboska 85, a Korčula 135. U nautičkoj sezoni njima se pridružuje ACI marina Palmižana koja na vezove može prihvatiti 180 plovila. Od Korčule prema jugu nema ništa do Dubrovnika. Potrebe postoje, to je jasno, posebno na Visu zbog Palagruže i Biševa, također zbog talijanskih nautičara kad plove od svoje prema našoj obali. Isto tako marina bi dobro došla na Lastovu, a ne bi bila suvišna ni na Mljetu, pa i Šolti koja se vidi sa splitske ponistre.
    Treba nam više marina, u tome se slažu nautički i, općenito, turistički djelatnici. To, međutim, ne smije otvoriti put nekontroliranoj gradnji, devastaciji obale kakvu nam je na nekim dijelovima donijela apartmanizacija. Strategijom razvoja nautičkog turizma, donesenom krajem 2008. godine, planirana je gradnja 15.000 novih vezova i 15 marina, kroz deset godina. Na popisu budućih marina otočne lokacije su Novalja, Vis i Vela Luka. To ne znači da, možda još prije, nova marina neće niknuti na nekom drugom otoku. Jedno su planovi i želje, a drugo poslovna realnost i interes kapitala.

Novilist.hr