Žena za kormilom

Gordana Deranja, čelnica 'grupe tehnomont’, proglašena hrvatskom najmenadžericom.Bili smo treći u svijetu po proizvodnji brodova, stoga bi EU imala što učiti od Hrvatske, a ne obrnuto! - kaže Deranja

Kada je prije 11 godina Gordana Deranja stala za kormilo pulske “Grupe Tehnomont”, bila je svjesna da mora izvesti takav manevar upravljanja kojim će morati pokušati spasiti tvrtku od potonuća.
“Grupa Tehnomont” koju čini Brodogradilište “Tehnomont”, Marina Veruda, “Tehnomont BMN” za proizvodnju bravarije i solarnih kolektora, te “Tehnomont d.d.” koji pruža pravne, financijske, kadrovske usluge spomenutim društvima, bila je u blokadi, dužna državi i bankama više od 140 milijuna kuna. Deset godina kasnije, pulska poslovna grupacija ostvarila je prihod veći od 200 milijuna kuna, pokazuju poslovni podaci za prošlu godinu.
Oko 700 zaposlenih, od kojih 570 radi u “Tehnomontovom” brodogradilištu, prima prosječne plaće na razini Grupe od 4500 do 5500 kuna i drži u svojim rukama više od 60 posto vlasništva tvrtke. Na dva “Tehnomonotova” inozemna gradilišta u Njemačkoj i Italiji, lani je bilo angažirano 350 radnika, koji su ostvarili prihod od oko 18 milijuna eura, a u Sarajevu je osnovana istoimena tvrtka za ishodovanje radnih dozvola i zapošljavanja tamošnjeg stanovništa za potrebe proizvodnje u Puli te na stranim gradilištima.
Ne čudi, stoga, što je generalna direktorica “Tehnomonta” Gordana Deranja, inače predsjednica Udruge metala pri HUP-u, u organizaciji Hrvatske udruge poslovnih žena “Krug” i Hrvatske gospodarske komore proglašena menadžericom godine.
- Budući da dolazim iz metalurške industrije, koja nije posebice profitabilna, te kojoj se ne odaju priznanja i ne dijele nagrade, ovakvo priznanje znači jako puno meni i mom timu. To nam je potvrda da smo zajedno uložili mnogo truda i rada, što se u konačnici vidi - ističe Deranja.
Uz javljanja na natječaje izvan Hrvatske, “Tehnomont” intenzivno istražuje nova tržišta Sjeverne Afrike, a prodajom industrijske zone u Šijani planiraju izgradnju hotela visoke kategorije, hostela, doma za treću životnu dob, nove poslovne zgrade i najsuvremenijih proizvodnih hala. Zato ako ne bude većih “gromova“ u velikoj brodogradnji , uvjereni su u daljnju uspješnu poslovnu plovidbu.
Zahvaljujući prvenstveno brodogradilištu, poznatom po gradnji srednjih brodova i remontu, u kojem su 2007. i 2008. godine zapuhali povoljni vjetrovi s izgradnjom brodova u sklopu Vladina programa za obnovu ribarske flote. Tako su škverani ponosni na izgrađena tri tunolovca od 40 metara, porinutog kočara od 25 metara, isporučenu sofisticiranu brodicu za istraživanje podmorja, tri patrolna aluminijska broda za rijeke, po narudžbi MUP-a, isporučena dva ophodna broda Sudanu, a potpisani su predugovori za izgradnju još tri kočarice. Godišnje izrade 8000 tona sekcija za potrebe pulskog “Uljanika” i riječkog “3. maja“.
Menadžerica godine zamjera HBOR-u što kasni s osiguravanjem sredstava za izgradnju ribarskih brodova u Vladinom programu, pa su tako, napominje, tri mjeseca od porinuća broda čekali na novac iz državne banke. Govoreći o budućnosti hrvatske brodogradnje, Gordana Deranja, premda želi da Hrvatska uđe u EU, ogorčena je stajalištem Unije prema brodogradnji, jer se opredijelila za gašenje škverova.
Navodi primjere njemačkih i poljskih navoza te zaključuje:
- Bojim se da EU ne zna što je brodogradnja i kako je nužna njezina opstojnost. Naša zemlja bila je treća u svijetu po proizvodnji brodova, stoga bi EU imala što učiti od Hrvatske, a ne obrnuto!

Preuzeto od SlobodnaDalmacija.hr