27.06.2017.

malaPravu oluju u nautičkom čarteru izazvao je prijedlog Ministarstva turizma o značajnom povećanju paušala boravišne pristojbe koju plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu, čiji iznosi bi za 2018. godinu mogli biti veći i do 800 posto.

Tako barem stoji u Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu, koja je prije mjesec dana upućena u javnu raspravu koja bi trebala završiti u ponedjeljak 26. lipnja.

Naime, prijedlogom Ministarstva turizma boravišna pristojba za goste u hotelima, kampovima i obiteljskom smještaju se povećava za tek 14 posto, sa sadašnjih 7 na 8 kuna, dok se ona paušalna koju plaćaju vlasnici brodova za nautički čarter, ovisno o dužini broda, povećava za čak šest do osam puta, što je izazvalo revolt kod grupacije čarteraša i iznajmljivača brodova koji zaključuju da ih se takvim prijedlogom diskriminira i penalizira.

Naime, novim prijedlogom Uredbe paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za vrijeme koje brod provede u marini, a izračunava se prema njegovoj dužini, višestruko je veći. Tako bi plovila duža od 20 metara za jednu godinu boravka u marini paušal boravišne pristojbe umjesto dosadašnjih 1700 kuna u idućoj godini plaćali čak 14.500 kuna.

Ista ta plovila bi za osam dana u marini plaćala paušal boravišne pristojbe od 950 kuna, a do sada je on bio 600 kuna. Velikih povećanja iznosa paušala boravišne pristojbe ima i za plovila od 15 do 20 metara, koja se ovisno o broju dana koja provedu u marini kreću od 650 do 9600 kuna, a do sada su bila od 400 do 1500 kuna. Veći iznosi paušala boravišne pristojbe predloženi su i za plovila svih ostalih veličina u prosjeku od 30 do čak 800 posto.

- Meni uopće nije jasno koji je motiv bio ključan kod ovakvog predlaganja visine pristojbe? Da se potjeraju nautičari ili vlasnici brodova, da ih se kazni ili što?! Nitko nas ništa nije pitao niti nam objasnio, samo je osvanuo prijedlog kojim se sve višestruko povećava. Zašto? Izračun za paušal pristojbe nautičarima nije nimalo prihvatljiv. Smatramo da se time diskriminira nautički sektor i oštro smo protiv tolikog jednokratnog povećanja. Osobito zato što se pristojba za ostale goste tek kozmetički korigira sa sedam na osam kuna, a nautičarima paušal veći 600 posto – kaže Ivan Soža, član Vijeća grupacije čarteraša pri HGK i dugogodišnji predsjednik te grupacije.

- Nipošto nismo za ovakvo drastično povećanje paušala pristojbe i svoje primjedbe dostavit ćemo ministarstvu u roku jer ne želimo kao djelatnost biti diskriminirani. Naši gosti plaćaju svako svoje noćenje kao i ostali i sve je evidentno u sustavu eCrew i eVisitor – kazala nam je Ines Škaro, tajnica Udruge čarteraša pri HGK.

Podsjetimo, nakon velikih najava o tome da će se pristojba značajno povećati neće biti ništa. Predlaže se da pristojba za osobe u domaćinstvu koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja bude kao i do sada od 150 do 300 kuna po krevetu i kamp jedinici. Sve bi ostalo isto i za vlasnike kuća za odmor koji boravišnu pristojbu za sebe i članove uže obitelji mogu platiti u paušalnom iznosu od 30 do 60 kuna za dva člana, te uz to još od 12 do 25 kuna za svakog sljedećeg člana.

Izmjene su za sada odbili prihvatiti u turističkom gospodarstvu Istre, baš kao i u Kamping udruzi Hrvatske, pa ostaje vidjeti kakav će konačan prijedlog biti upućen prema Vladi.

Foto: Pomorac.net 

www.slobodnadalmacija.hr
27.06.2017.

SilbaMala lučica Silba Mul na otoku Silbi, bila je prije par dana poprište nemilih scena. Naime, tamošnje stanovništvo ostalo je osupnuto kad su određene osobe iz mora izvadile muringe, odnosno konopce za vezivanje brodica. Nautičari su jučer u lučici bacali sidro ili su se vezivali za lanac tako da su jednostavno morali zaroniti. Objašnjenje tog čina pružio nam je ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, Davor Škibola, piše Novi list.
Neriješeni dokumenti
– Županijska lučka uprava još od 2015. ne upravlja ovom lučicom. Takvu odluku donijela je Vlada RH, iako smo mi podnijeli zahtjev temeljen na odluci Skupštine Zadarske županije. Tražili smo da luka Mul bude luka od lokalnog značaja, otvorena za javni promet.

U međuvremenu tu i na Olibu su pristajali brodovi bez naplate i od takvog veza nitko nije imao koristi. Kako su murinzi imovina Županijske lučke uprave, mi smo ih jednostavno izvadili iz mora i položit ćemo ih tamo gdje ostvarujemo prihod. Samo za ilustraciju, ta je lučica, dok je bila pod našom nadležnošću, godišnje prihodila između 450 i 500 tisuća kuna. Trenutačno, naplata se ne može obavljati. Zbog čega? Pitanje je koje treba uputiti Gradu Zadru koja gospodari lukom – rekao je Davor Škibola.

Gradska pročelnica za otoke Andreja Baraba nije jučer odgovarala na naše pozive za razgovor o daljnjoj sudbini i načinu gospodarenja lučicom Mul, a o ovom pitanju nije htjela razgovarati ni predsjednica Mjesnog odbora Silba Sara Lovrović. No član MO-a Silba Gerald Baranović nam je rekao da u pozadini stoji neriješena prostorno-planska dokumentacija.
Stiglo 10 inspektora
– Ne znam koliko puta smo urgirali u Gradu Zadru, ali situacija vam je po onoj »čardak ni na nebu ni na zemlji«. U Gradu Zadru su nam rekli da lučica mora biti pokrivena provedbenim Urbanističkim planom, tj. da ga mi moramo napraviti, kao da smo mi jedinica lokalne samouprave. Pročelnica za otoke Andreja Baraba i pročelnik za građevinske dozvole Hrvoje Baranović su bili kod nas i upoznati su s problemom, ali rješenja nema. Rečeno nam je da PUP puno košta i da za to nema novca – rekao nam je Gerald Baranović, zadužen ispred MO-a Silba za lokalnu infrastrukturu.

Koliko je dosad poznato, lučica Mul se tretira kao pomorsko dobro u općoj upotrebi i svako komercijalno gospodarenje istom podložno je ishođenju koncesije. Zanimljivo je da se isti dan na otok Silbu iskrcalo desetak državnih inspektora, uključujući dva policajaca. Na upit članova MO-a Silba da se predstave tko su, navodni inspektori to nisu učinili, pa je otokom odmah proširena vijest da je to reakcija Vlade i države na nedavni prosvjed Pokreta otoka pred Saborom, uperen protiv zakona o koncesijama obale. Naime, neki članovi MO-a Silba članovi su i Pokreta otoka.

www.novilist.hr
27.06.2017.

robertbaljkas1Vozač glisera koji je u nedjelju na Jadriji izletio brodom na obalu može Bogu zahvaliti što mu se na plaži nije nitko našao na putu pa nitko nije ni stradao i to je velika sreća za svih, pa i za vozača glisera, kaže šibenski lučki kapetan Robert Baljkas.

- Ovo što se dogodilo na Jadriji bila je puka sreća i pravo je čudo što nitko nije stradao – naglasio je lučki kapetan nakon nesreće na omiljenom šibenskom kupalištu koja je mogla završiti tragično.

Prošlog tjedna kod Crikvenice drugi je gliser izletio na plažu i tad je bilo ozlijeđenih. Naime, u petak oko 18 sati gliser se sudario s drugim brodom pa je voditelj glisera upao u more, a njegovo plovilo nastavilo bez kontrole voziti prema obali gdje se u punoj brzini nasukalo na plažu punu kupača.

Krajem prošlog tjedna hitnim službama javljeno je kako jedan jet-ski nekontrolirano kruži oko otoka Paga, a kasnije je u moru pronađeno i beživotno tijelo 56-godišnjeg poljskog državljanina koji je upravljao tim 'skuterom'.

U oba slučaja, plovila bi se sama ugasila u trenutku kada je vozač glisera pao u more ili zbog zasad nepoznatih razloga preminuo vozač jet-skija, samo da su koristili takozvani 'life line', sigurnosnu narukvicu zakačenu na ruci vozača plovila, koja je spojena s komandnom pločom.

- Narukvica je za vozače jet-skija obvezna, ali za vozače drugih plovila propisano je samo da je moraju imati, ne i koristiti. U pravilima za statutarnu certifikaciju brodica i jahti stoji da gliseri trebaju imati sigurnosnu narukvicu, ali kada bi to pravilo dosljedno gledali, bilo bi puno bolje da piše da se takva narukvica treba i koristiti – kaže šibenski lučki kapetan Baljkas.
On navodi da je i na šibenskom području bilo pomorskih nesreća koje su mogle biti izbjegnute ili manje tragične da su vozači koristili takvu narukvicu kojom se motor broda automatski isključuje kad se narukvica iz bilo kojeg razloga naglo povuče.

Svi novi gliseri dolaze na tržište opremljeni takvim mehanizmom, a sudeći po sve češćim pomorskim nesrećama u jadranskim vodama, oni koji upravljaju plovilima svakako bi trebali koristiti 'life line' narukvice.

- Ljudi nisu ni svjesni kakvu štetu mogu napraviti na moru, sebi, drugim ljudima, ali i životinjama, posebno kornjačama. Brodski propeler je vrlo opasan pa na početku turističke sezone valja upozoriti kupače da se drže plaža ograđenih plutačama jer iza njih odlaze plivati na vlastitu odgovornost – podsjetio je Baljkas.

Inače, glisiranje na manje od 300 metara od obale nije dozvoljeno brže od 8 čvorova, a na 150 metara od obale i bliže brzinu valja smanjiti na 5 čvorova, stoji u Pravilniku o sigurnosti plovidbe.

Foto: Šibenik IN

www.sibenik.in
27.06.2017.

Krilo A KalajdžićVlasnik obrta "Kapetan Luka" i trimarana "Krilo Eclipse" Ivan Tomić, potvrdio je da su izašli ususret željama Mljećana koji su se u nedjelju 25. lipnja pobunili te na 15 minuta blokirali pristajanje trimarana Krilo Elipse u luci Sobra jer su doznali da je, nakon samo desetak dana od uvođenja te linije, obrt odlučio mijenjati red plovidbe:

- Volim Mljet, pa sam i unatoč lošoj prodaji voznih karata iz i za mljetsku luku Sobra, odlučio sam da ipak plovimo u tu luku. No, linija koju trimaran "Krilo Eclipse" održava dijelom je izmijenjena i sada glasi: Split- Bol- Hvar- Korčula- Sobra- Dubrovnik i obratno. Bez Makarske. Plovidba traje ukupno četiri i pol sata, a polasci iz Splita su sada u 8 sati, dok je povratak iz Dubrovnika isti dan u 16 sati. Na Mljet iz Splita stižemo za tri i pol, a iz Dubrovnika za samo sat vremena. "Eclipse" plovi u Sobru, a "Krilo Star" u Pomenu koja se već uhodala i ima dobru popunjenost. Mlječani vole da brod pristaje u Sobri iz koje je znatno manje putnika nego iz samo 10 minuta udaljene Pomene iz koje uvijek imamo stotinjak putnika. Stanje najbolje ilustrira to da se u nedjelju prodalo samo 16 karata! Da bi postigao "pozitivnu nulu", trebam dnevno 700 putnika od Splita do Dubrovnika - tvrdi Tomić.

Smatra da su u nedjelju u Sobri bezrazložno napadnuti:

- Čuo sam se s mljetskim načelnikom Đivom Marketom koji ne shvaća da kao privatnik nemam subvenciju kao Jadrolinija. Obećao je da će nam servisirati vez i odvez broda. Hoće li, na njegovu dušu! Trenutačno, u oba smjera nema više od 450 putnika, ali se nadamo da će to kompenzirati puna sezona - govori Ivan Tomić.

Članica Turističkog vijeća općine Mljet Pavica Anelić priznaje da je točno kako su se otočani u nedjelju organizirali te uskratom veza na 15 minuta upozorili vlasnike obrta na nezavidno stanje prometne povezanosti:

-Nakon kraćeg plutanja ipak smo im dopustili vez. Nadamo se da su shvatili naše prijateljsko upozorenje. Otočani smo i moramo reagirati da bi opstali! I oni i mi živimo od turizma. Prema statistici TZ Mljeta, znatno više turista boravi u privatnom smještaju na istočnom dijelu otoka nego na zapadnom, gdje smještajem prednjači hotel Odisej. Turisti sve više traže izlete uz polazak iz Sobre, a Eclipse je za to izvrsna veza. Ali, da su ovu liniju vlasnici bolje i pravodobno reklamirali, tvrdim da bi im popunjenost broda već sada bila izvrsna!- kaže Anelić i dodaje:

-Djelatnik agencije koja je poslovni partner obrta "Kapetan Luka" i koja za njih u Korčuli prodaje karte, u ponedjeljak 26. lipnja ujutro mi je potvrdio kako je među putnicima za Mljet nastala prava panika jer je gostima onemogućena prodaja karata za Mljet, odnosno luku Sobra. Istodobno su stornirane i sve karte koje su već ranije prodane! Osobno, mislim da je tako rađeno i u nekim drugim otočkim lukama kako bi se, iz tko zna kojih razloga, dokazalo kako "Sobra nije isplativa jer nema dovoljno zainteresiranih putnika". Ali, to nikako nije točno- naglašava Pavica Anelić s otoka Mljeta.

Foto: Ahmet Kalajdžić

www.dubrovacki.slobodnadalmacija.hr
27.06.2017.

polarcus in 3d project award off w africaTvrtka Polarcus sklopila je ugovor za 3D projekt u zapadnoj Africi. Projekt, s neimenovanim klijentom, očekuje se da će startati početkom četvrtog tromjesečja 2017. s planiranim trajanjem od mjesec dana.

Polarcus XArray metodologija će se koristiti kako bi se optimizirala kvaliteta podataka i akvizicije.

"Zadovoljni smo što smo osigurali ovaj projekt za četvrti kvartal, pogotovo jer se vrijeme vrlo dobro usklađuje sa završetkom sezone u Sjevernom moru. S kratkim trajanjem, to nam omogućuje optimizaciju korištenja brodova i strateški položaj brodova u zapadnoj Africi", rekao je Richard Price, viši potpredsjednik Western Hemisphere Polarcus.

Tvrtka nije otkrila financijske detalje niti ime broda kojeg će koristiti za projekt.

www.offshoreenergytoday.com
27.06.2017.

canadaViše od 370 kilograma kokaina zaplijenjeno je u kanadskoj luci Montreal, priopćila je kanadska agenciji za graničnu sigurnost (CBSA). Neovlašteni teret pronađen je u kontejneru 20. lipnja 2017., koji je brodom u Montreal stigao iz Meksika.

Dužnosnici CBSA obavili su pregled robe u luci i pronašli drogu skrivenu unutar čeličnih i aluminijskih cilindričnih cijevi. CBSA je usmjerio kontejner na inspekciju na temelju analize rizika i obavještajnih podataka.

Procjenjuje se da je zaplijenjeni kokain vrijedan više od 18 milijuna kanadskih dolara, što čini ovu akciju jednom od najvećih zapljena posljednjih godina, javljaju lokalni mediji.

Osumnjičeni kokain je prebačen u kanadsku Kraljevsku policiju.

"Presretanje ove sumnjive pošiljke kokaina od strane CBSA Marine and Rail Service rezultat je zajedničkog napora između nekoliko unutarnjih i vanjskih partnera, osobito CBSA-inih postrojbi za suzbijanje krijumčarenja kao i policije Montreala te Kraljevske kanadske policije", rekao je Patrick Lefort, regionalni generalni direktor CBSA za regiju Quebec.

www.worldmaritimenews.com
27.06.2017.

EsbjergDanska luka Esbjerg razmišlja o mogućnosti proširenja jer očekuje povećanu aktivnost do 2030. godine. Kako je otkriveno, u idućih nekoliko godina, očekuje se da će lučko područje i pristaništa biti u potpunosti iskorištena.

Kako bi se zadovoljila buduća potražnja, luka je rekla da se treba dodatno proširiti za oko milijun četvornih metara, a pristanište za dodatnih kilometar, u periodu od 2022. do 2030. godine.

"Predviđamo rastuću potražnju za područjima u luci. Stoga se moramo pripremiti za budućnost i razjasniti mogućnosti nastavka postupnog širenja luke", komentirao je Ole Ingrisch, direktor Luke Esbjerg.

Proces formalnog procjenjivanja utjecaja na okoliš, uključujući javne konzultacije, očekuje se da će početi u ranu jesen.

Luka Esbjerg ima trenutno područje od 4,5 milijuna četvornih metara. U 2016. godini promet robe iznosio je 4,5 milijuna tona, a u luci je pristalo 6.626 brodova.

www.worldmaritimenews.com
27.06.2017.

tanker ocean mare arrested in singaporeU Singapuru je uhićen tanker za prijevoz sirove nafte „Ocean Mare", izgrađen 2006., najvjerojatnije zbog neriješenih plaćanja, priopćeno je s Vrhovnog suda te zemlje. Brod u vlasništvu indijske tvrtke Varun Shipping, nosivosti 106,004 dwt, uhićen je u popodnevnim satima 22. lipnja, slijedeći upute lokalne odvjetničke tvrtke Haridass Ho & Partners.

Focal Investigation & Security Agency angažirana je za radnje istrage u vezi s uhićenjem tankera pod panamskom zastavom.

Prema AIS podacima MarineTraffic, brod je stigao u Singapur sredinom travnja 2016., gdje je uhićen 23. travnja na zahtjev tvrtke V Shipping u vezi s nepodmirenim troškovima. Podaci VesselsValue pokazuju da je brod pušten 7. listopada 2016. godine.

Trenutni status broda je da je vezan plovila nalazi se na popisu.

www.worldmaritimenews.com

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

Norveški dizajnerski studio 'Lade SE' predstavio je zanimljiv nov koncept trgovačkog broda na vjetar. Zanimljivost je da brod nema jedara, nego mu u kretanju morem pomaže aerodinamičan oblik trupa...

2309vjet

2309vjeeee

www.iJedrenje.com
Norveški dizajnerski studio 'Lade SE' predstavio je zanimljiv nov koncept trgovačkog broda na vjetar. Zanimljivost je da brod nema jedara, nego mu u kretanju morem pomaže aerodinamičan oblik trupa...

2309vjet

2309vjeeee

www.iJedrenje.com

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
6,808040
GBP
1
8,426199
USD
1
6,625323
EUR
1
7,405786
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Prevrnuo se gumenjak. Možete spasiti samo jednu osobu. Koga birate?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved