28.04.2017.

pomorski kolutDa je vrijeme da se nešto promijeni po pitanju problema hrvatskih pomoraca s kojima se svakodnevno susreću istaknuo je i saborski zastupnik Maro Kristić. On je jučer na svom Facebook profilu objavio tekst koji prenosimo u cijelosti.

Hrvatska ima Strategiju pomorstva koja je donesena još za vrijeme SDP- ove Vlade, međutim ona je štivo bez pokrića, jer nije dala odgovor na osnovno pitanje: Je li pomorstvo djelatnost od strateškog značenja za Republiku Hrvatsku?

Niti nova Vlada koje smo i mi dio nije do sada napravila ništa da se status pomoraca poboljša, niti da pomorstvo i pomorci dobiju status koji im pripada.

Tek kada se kao država odredimo da nam je pomorstvo strateška djelatnost možemo očekivati i početak rješavanja problema. I nisu samo problemi hrvatskih pomoraca izolirani dio u pomorstvu. Probleme imaju i hrvatski brodari čiji je također osnovni problem strateško opredjeljenje države.

Dakle prvi korak je odrediti pomorstvo strateškom djelatnošću.

Za to je nužno napraviti kvalitetan elaborat koji će obraditi ekonomske učinke pomorstva na gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. U takvom elaboratu bi uloga pomoraca, posebno pomoraca u međunarodnoj plovidbi bila istaknuta na način da hrvatski pomorci u zemlju unose preko milijardu dolara na godišnjoj razini. Osim više od deset tisuća radnih mjesta koje su samostalno ili uz pomoć kolega pomoraca ostvarili na međunarodnom tržištu radne snage i to na specifičan način pomorci i njihove obitelj žive u Hrvatskoj i troše gotovo sav ostvaren prihod na poslovima van u Hrvatskoj. Također, osiguravaju posao za preko 40 posredničkih ureda u Hrvatskoj. Hrvatski pomorci osiguravaju ne samo opstanak domaćih brodara, već i turističku ponudu u segmentu sigurnosti na moru, jahting industriju, podržavaju malu brodogradnju...

Zato je od iznimne važnosti osigurati za hrvatskog pomorca primjerene socijalne uvijete koji će posao pomorca učiniti atraktivnim, a ne posao sa sedam kora kojega državna administracija iz godine u godinu obogaćuje novim korama.

Gubimo bitke na međunarodnom pomorskom tržištu radne snage sa dalekoistočnim pomorcima, a u novije vrijeme i sa EU pomorcima iz zemalja bivšeg sovjetskog bloka. Nelojalna konkurencija ne uzrokuje gubitke samo pomorcima, već i hrvatskim brodarima. Nužan je zaokret u nacionalnoj politici prema pomorcima i pomorstvu i to odmah. Nazivati se pomorskom zemljom, a doživljavati da se zakoni puštaju u saborsku proceduru bez da su procijenjeni rizici i troškovi koje će trpiti pomorstvo (strateška grana), turizam (strateška grana) ,poljoprivreda strateška grana, je ravno samoubojstvu.

Osim prijedloga za izmjene odgovarajućih pravilnika kojima se utvrđuju rokovi i načini plaćanja doprinosa za pomorce navesti ću samo nekoliko konkretnih mjera koje ću predložiti i pokrenuti kako bi se položaj pomoraca popravio:

- Vježbenici:
Vježbenici palube, stroja i elektrotehnike su diskriminirani u odnosu na ostale vježbenike u Republici Hrvatskoj u smislu ostvarivanja prava na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnos. Naime, od samih početaka provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja vježbenici palube, stroja i elektrotehnike bili su isključeni iz istih uslijed "različitih nepremostivih razloga". Predloženom mjerom omogućilo bi se tako dodatna izobrazba velikog broja pomoraca nakon završenog školovanja, budući godišnje i preko 500 nautičara i strojara završi srednjoškolsko odnosno fakultetsko obrazovanje pomorskog smjera te nisu u mogućnosti osigurati ukrcaj na brod u svojstvu vježbenika za razdoblje od godine dana čime im se završava obvezni obrazovni proces koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja.

- Prava roditelja djece sa težim smetnjama u razvoju:
Predložiti ću izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, kojim se omogućuje korištenje rada na pola radnog vremena za supruge pomoraca s djecom s posebnim potrebama.

- Prijedlog poboljšanja socijalnog statusa nezaposlenih i oboljelih hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi:
Uz problem ostvarivanja vježbeničkog staža koji je postao jedan od najvećih problema pomorstva u Hrvatskoj, želim skrenuti pozornost na najznačajniji problem hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi u slučaju kada ne uspiju ostvariti 183 dana plovidbe, te tada podliježu poreznoj obvezi sukladno posebnim poreznim pravilima iz Pomorskog zakonika. Postojeća zakonska rješenja nedvojbeno navode na zaključak da navedenim poreznim pravilima nedostaje socijalna komponenta te su među pomorskom populacijom ugroženi oni najranjiviji, nezaposleni i bolesni te oni koji stupaju u radni odnos po prvi put. Naime, pomorci u međunarodnoj plovidbi u pravilu su zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme te im iskrcajem radni odnos prestaje. U slučaju nemogućnosti ponovnog zaposlenja, uslijed otkaza ugovora o radu ili tržišne krize pomorac neće ispuniti uvjet od 183 dana plovidbe te će njegovi primici iz predmetne kalendarske godine biti oporezovani. Nadalje, u slučaju bolesti i privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koja nije posljedica rada na brodu , te pored visokih izdataka za liječenje a nikakvih primitaka, pomorcu se također neće uvažiti uvjet ispunjenja 183 dana plovidbe te će njegovi primici iz predmetne kalendarske godine biti oporezovani. I konačno, pomorci koji prvi radni odnos zasnivaju iza 01.07. tekuće godine niti teoretski ne mogu ispuniti prije navedeni uvjet 183 dana plovidbe u kalendarskoj godini.

- Zaključno, a vjerojatno najznačajnije je (ne)sklapanje novog Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce u nacionalnoj plovidbi - naime, kroz 2017. godinu provest će se prvo za EU otvoreno koncesioniranje hrvatskog linijskog pomorskog prometa te od 1.1.2018 postoji izvjesna mogućnost ulaska strane brodarske konkurencije iz EU, prvenstveni je problem stoga ne postojanje Nacionalnog kolektivnog ugovora za pomorce u nacionalnoj plovidbi kojim bi se omogućio i zaštitio radni i socijalni standard za sve pomorce ispod kojeg ne bi bilo dopušteno ići niti jednom brodaru te bi se u tome smislu spriječio socijalni dumping te nelojalna konkurencija u nacionalnoj plovidbi te hrvatskim brodarima koji već održavaju postojeće linije a kojima prijeti gubitak istih. Radni i socijalni standardi uspostavljeni sa novim KU odnosili bi se na sve brodare jednako, te bi se time spriječila erozija standarda i sigurnosti na hrvatskom moru, te je potreban poseban angažman Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i hitno zaključivanje novog KU to je jedini način zaštite hrvatskih pomoraca i brodara te hrvatskog pomorstvo.

- Prijedlog poboljšanja socijalnog statusa nezaposlenih i oboljelih hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi:
Uz problem ostvarivanja vježbeničkog staza koji je postao jedan od najvećih problema pomorstva u Hrvatskoj, želim skrenuti pozornost na najznačajniji problem hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi u slučaju kada ne uspiju ostvariti 183 dana plovidbe, te tada podliježu poreznoj obvezi sukladno posebnim poreznim pravilima iz Pomorskog zakonika. Postojeća zakonska rješenja nedvojbeno navode na zaključak da navedenim poreznim pravilima nedostaje socijalna komponenta te su među pomorskom populacijom ugroženi oni najranjiviji, nezaposleni i bolesni te oni koji stupaju u radni odnos po prvi put. Naime, pomorci u međunarodnoj plovidbi u pravilu su zaposleni ugovorom o radu na određeno vrijeme te im iskrcajem radni odnos prestaje. U slučaju nemogućnosti ponovnog zaposlenja, uslijed otkaza ugovora o radu ili tržišne krize pomorac neće ispuniti uvjet od 183 dana plovidbe te će njegovi primici iz predmetne kalendarske godine biti oporezovani. Nadalje, u slučaju bolesti i privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koja nije posljedica rada na brodu , te pored visokih izdataka za liječenje a nikakvih primitaka, pomorcu se također neće uvažiti uvjet ispunjenja 183 dana plovidbe te će njegovi primici iz predmetne kalendarske godine biti oporezovani.I konačno, pomorci koji prvi radni odnos zasnivaju iza 01.07. tekuće godine niti teoretski ne mogu ispuniti prije navedeni uvjet 183 dana plovidbe u kalendarskoj godini.
28.04.2017.

uljanikKnjiga narudžbi pulskoga Uljanika ovog je trenutka teška gotovo milijardu eura i među najzahtjevnijima je u Europi. Vodeći projekt u njoj trenutačno je jack up platforma, gradnja kojom se pulsko brodogradilište želi pozicionirati na novim tržištima.

Uljanik je gradi za belgijskog naručitelja iz Antwerpena a namijenjena je radovima u Sjevernome moru. Asistirat će pri podizanju teških tereta, instaliranju vjetroelektrana te pri platformama za istraživanje dna i eksploataciju nafte i plina. Na čelu ovoga zahtjevnog projekta i jedna je žena, Rašeljka Žanetić Ruc.

Platforma će imati i veliku, 800-tonsku dizalicu čije su komponente Uljaniku isporučene proteklih dana. Za njihov prekrcaj i dolazak transportnoga broda. Gradnja jack up platforfme jedan je od najkompleksnijih trupaških radova, tvrdi Rašeljka Žanetić Ruc. Osobito atraktivno bit će i porinuće te ispitivanje broda.

Uljanikovci su nedavno položili i kobilicu za još jednu zahtjevnu gradnju. Riječ je o brodu za prijevoz stoke. Pri kraju je i opremanje car carriera koji će uskoro biti isporučen vlasniku a na navozu je i najveći dredžer za kompaniju Jan de Nul.

www.radio.hrt.hr
28.04.2017.

auroraKao da je jug Hrvatske uklet što se tiče pomorskih nesreća. Ova posljednja u nizu, koja se dogodila na Šipanu, samo je jedna od tri velike pomorske katastrofe, koje su se u posljednjih 30 godina dogodile u dubrovačkom akvatoriju.

Najgora je bila ona 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, kada su se u Gruškoj luci sudarili brodovi Aurora i Ilirija u vlasništvu Jadrolinije. Iz tadašnjeg okupiranog Cavtata, Atlasovom "Aurorom" u Dubrovnik je putovalo 96 putnika i članova posade. U sudaru ova dva broda, smrtno je stradalo 10 putnika, od čega troje maloljetne djece. U pomoć unesrećenima priskočili su posada i putnici broda "Ilirija", pripadnici Hrvatske ratne mornarice, bolničko osoblje i mnogobrojni građani koji su se u tom trenutku našli u blizini mjesta događaja.

Sudar u Gružu ostao je posve obavijen velom tajne, jer se nikad nije utvrdilo kako se nesreća dogodila, premda su stotine ljudi pratile tijek kolizije. Iskazi svjedoka koji su tragediju vidjeli s obale, zatim iskazi putnika s Ilirije i preživjelih s Aurore, kao i svjedočenja članova posade obaju brodova, ne samo da nisu pomogli u rasvjetljavanju nesreće, nego su dodatno zakomplicirali okolnosti tragedije. Po tome je sudar usred luke jedinstven čak i u kronikama svjetskoga pomorstva. Zbog cijelih naraštaja mladih čitatelja koji o svemu tome nikad ništa nisu čuli, ali i starijih koji su zaboravili na Auroru i Iliriju, podsjećamo na te događaje.

Razlog brzog kretanja oba plovila ležao je u činjenici da su Dubrovnik, kao i njegova luka, bili pod opsadom obližnjih mjesta i ratnih brodova, pa je tako postojala opasnost da, po tko zna koji put, tzv. JNA napadne brodove u Gružu.

Pod okolnostima koje nikad nisu rasvijetljene, kad su se brodovi nalazili stotinjak metara od obale, mnogo veći trajekt ""Ilirija" čeličnim je pramcem udario u drvenu krmu "Aurore". Sraz je bio tako silovit da je "Aurora" potonula u samo dvije minute, a vrtlog koji je nastao povukao je u smrt mnoge putnike. Očajnička borba za spas odvijala se pred mnoštvom na obali, gdje su putnike s oba broda čekali rodbina i prijatelji.

Početkom 1993. godine podignute su optužnice protiv dvojice kapetana. Na teret im se stavilo da su iz nehata, ne pridržavajući se pomorskih propisa, ugrozili javni brodski promet i izazvali nesreću u kojoj je živote izgubilo deset osoba. Sudski postupak nikada nije završen.

Živote su izgubili:
Lucija Mandun
Mato Letunić
Luce Letunić
Senka Kralj
Romano Kralj (8)
Andrea Banović (3)
Nikolina Banović (5)
Jele Bogišić
Šima Grbešić
Nikola Bulum

Druga velika nesreća dogodila se samo četiri godine prije, točnije 1988., također u Koločepskom kanalu, kada je potonuo turistički brod Basto. Život su tom prilikom izgubili vlasnik broda Petar Stražičić, te petero austrijskih turista.

Teško je govoriti o točnim detaljima, ali iz više izvora svjedoka vremena i osoba koje se razumiju u gradnje plovila, najvjerojatniji uzrok bio je pogrešni materijal kojega je vlasnik slio u dno broda, navodno zbog stabiliteta. Taj je materijal, moguće cement, u potpunosti uništio dno broda te se u jednom trenutku, baš kad se brod pun putnika vraćao s piknika na Lopudu, dno odvojilo i brod je počeo naglo tonuti uslijed prodiranje tolike količine mora.

'Sjećam se kao danas. Bilo je to osamdesetih i bila je nedjelja. Sjedali smo na taraci ispred naše kuće u Trstenom, pili kavu. Tu se uz more uvijek sve čuje. Brod je taman dolazio s Lopuda. Čula se muzika, harmonika, veselje. Odjedanput je to sve nestalo. Umjesto muzike, čuli su se strašni krikovi. Bila je bonaca, sve smo gledali. Ljude u moru kako vrište. Koliko se sjećam, ovi što su poginuli su bili vjerojatno Nijemci ili Austrijanci,' prisjetila se tragedije Katija Pašeta iz Trstenog.

Nesreća pokraj Šipana samo je potakla bolna sjećanja na ove događaje i one trenutke kad i more zna biti 'modri grob'. Žrtve tragedije pokraj Šipana još uvijek se broje. Do sada je pronađeno četvero mrtvih, dok se za trojicom još traga. Počivali u miru, a obiteljima sućut u ovim teškim trenucima.

www.dubrovackidnevnik.rtl.hr
28.04.2017.

WPPomorci trećih zemalja od 18. travnja više NE plaćaju vizu za jednodnevni boravak u RH. Iako je krajem 2016. godine donesena odluka da pomorci trećih zemalja neće više plaćati vizu za jednodnevni boravak u hrvatskim lukama (120 kn), tijekom ožujka ove godine je, na opće iznenađenje zaposlenika u pomorskom sektoru, ista odluka promijenjena da će ipak trebati plaćati 35 kn.

Takva odluka, po riječima agenata u lukama, nije donijela ništa povoljnije uvjete pomorcima, dapače i pomorci i brodari su izražavali svoje glasno neodobravanje, kao i Sindikat pomoraca Hrvatske.

- Napokon je potvrđena prvotna odluka o 0 kuna, i to je jedino ispravno ako se želimo nazivati pomorskom zemljom. Naravno, ipak će pomorci podlijegati provjerama i viza će se izdati na 90 dana.

Važno je istaknuti da do sada u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan incident u vezi kršenja viznog režima od strane pomoraca, a uz to, ponovit ću, Hrvatska je jedna od prvih članica MLC 2006 konvencije koja poziva na omogućavanje izlaska pomorcima na kopno u smislu njihove dobrobiti i zdravlja, rekao je ITF inspektor Romano Perić.

Podsjetimo, Zakon o upravnim pristojbama za inozemne posade brodova u hrvatskim lukama izmijenjen je na inicijativu Sindikata Pomoraca Hrvatske, a u suradnji sa saborskim zastupnikom Marom Kristićem. Naime, kako smo ranije upozoravali, članovi posada na brodovima za kružna putovanja, a koji su rezidenti trećih zemalja (118 nacionalnosti) zbog visokih pristojbi nisu izlazili na kopno za vrijeme boravka brodova za kružna putovanja u luci.

Ova izmjena zakona odnosi se na sve članove posada brodova koji dolaze u naše luke u međunarodnoj plovidbi!

Foto: Pomorac.net

www.sph.hr
28.04.2017.

normand vesterSolstad Offshore, norveški pružatelj usluga na moru, prodao je jednu od svojih brodova za opskrbu platformi, ˝Normand Vester˝ te je PSV isporučen 26. travnja. Daljnje pojedinosti o prodaji, financijskim uvjetima i imenu kupca norveška tvrtka nije objavila.

Prema Solstadu, prodaja neće imati nikakvog utjecaja na financijsko stanje tvrtke.

Što se tiče samog broda „Normand Vester" ima UT 745 dizajn i izgrađen je 1998. godine. Dugačak je 84 metra, širok 18 metara, njegova nosivost je 4.587 tona, a može primiti 37 osoba.

Brod je neko vrijeme bio u stanju mirovanja. Naime, nakon završetka četverogodišnjeg ugovora s Petrobrasom 2015. godine, „Normand Vester" je bio vezan u Husoyi u Norveškoj.

U utorak nadležna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila su spajanje tvrtke Solstad Offshore i dvije druge norveške offshore tvrtke Farstad Shipping i Deep Sea Supply. Spajanjem će biti stvorena tvrtka Solstad Farstad, novi OSV igrač u Norveškoj s flotom od 154 broda.

www.offshoreenergytoday.com
28.04.2017.

scorpio bulkers 1Vlasnik i operater brodova za suhe rasute terete Scorpio Bulkers sklopio je ugovor s nepovezanim trećim stranama za vremenski najam za Ultramax brod. Prema ugovoru, brod će biti iznajmljen na razdoblje od dvije godine za oko 10.125 dolara s mogućnošću produljenja ugovora na godinu dana za 10.885 dolara dnevno.

Tvrtka nije otkrila pojedinosti o brodu o kojemu je riječ, međutim, obavijestila je da se predviđa da će najam započeti prije kraja listopada 2017. godine.

Početkom travnja, Scorpio Bulkers odlučio je prodati svoja dva Kamsarmax broda „SBI Cakewalk" i „SBI Charleston", izgrđene 2014. godine, nepovezanim trećim stranama za oko 45 milijuna dolara.

Brodove, nosivosti 81.600 dwt, izgradio je kineski Jiangnan Shanghai Changxing Heavy Industries, a u flotu Scorpio Bulkers su dodani u kolovozu i rujnu 2014. godine.

Nakon završetka prodaje, Scorpio Bulkers će posjedovati flotu od 46 plovila, koja se sastoji od 18 Kamsarmaxa i 28 Ultramax brodova, s ukupnom nosivosti od 3,2 milijuna dwt.

www.worldmaritimenews.com
28.04.2017.

fsl trust secures charterSingapurski FSL Trust Management Pte potpisao je novi ugovor za produženje ugovora o najmu bez posade za tri broda. Brodovi o kojima je riječ su tankeri „Specialty", „Superiority" i „Seniority", izgrađeni 2006. i 2007. godine, svaki nosivosti približno 4.426 DWT. Tri broda iznajmljeni su James Fisheru nakon isporuke.

Kao što je objavljeno u godišnjem izvještaju tvrtke, tri tankera dio je serije od devet brodova koji će biti ponovno isporučeni u 2017.

Roger Woods, izvršni izvršni direktor FSL Trust-a izjavio je kako će produženje spomenutih ugovora omogućiti nastavak povjerenja i nastavak ostvarivanja stabilnog dohotka idućih nekoliko godina.

"I dalje poduzimamo odgovarajuće korake kako bismo upravljali poslovanjem Trusta s posebnim naglaskom na komercijalnu implementaciju flote", dodao je Woods.

Objave dolaze tjedan dana nakon što je Trust otkrio zapošljavanje svog Aframax tankera „FSL Hong Kong" u Teekay Grupi.

FSL Trust je zabilježio ukupne prihode od 201,1 milijun dolara, što je za 7,9% niže nego prethodne godine, nakon smanjivanja flote i prodaje dvaju kontejnerskih brodova u veljači 2016. godine.

Portfelj plovila tvrtke FSL Trust sastoji se od 22 broda od kojih je 12 product tankera, 5 kontejnerskih brodova, 3 kemijska tankera i 2 tankera za sirovu naftu.

www.worldmaritimenews.com
28.04.2017.

Amira EmanTeretni brod „Amira Eman" nasukao se u San Giorgio di Nogaro u Italiji. Brod je bio natovaren s 4.500 tona čeličnih proizvoda i nasukao se na rijeci Corno nakon isplovljavanja iz Porto Nogara na putu za Aleksandriju. Brod je napustio plovni put i nasukao se u pješčanom plićaku, no nije pretrpio ozbiljnu štetu. Nesreća je prijavljena lokalnim vlastima, a na mjesto nezgode je poslan tegljač „Cp 846", koja je pomogao u odsukavanju teretnog broda. Nije bilo oštećenja na onesposobljenom brodu i nije došlo do oštećenja trupa. Brod je pregledan i nakon približno dva sata dozvoljeno mu je da nastavi putovanje za Egipat.

Brod nije oštećen i svi članovi posade su bez ozljeda, a nije bilo niti nikakvog utjecaja na okoliš. aj na okoliš. Brodu je dopušteno nastaviti putovanje nakon otprilike dva sata.

Lokalne vlasti su pokrenule istragu o uzroku nesreće.

Teretni brod „Amira Eman" ima ukupnu duljinu od 100 metara, širinu 16 i maksimalni gaz 6,4 metra. Nosivost broda je 5.183 DWT, a bruto tonaža 4.107 BRT. Brod je izgrađen 1998. godine u Xingang Shipbuilding Heavy Industries u Tianjinu u Kini.

www.maritimeherald.com
Trajekt udario u pristanište u Las Palmasu

Šetnja ultra deepwater drillshipom

Ljuljanje na valovima Durbana

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

Norveški dizajnerski studio 'Lade SE' predstavio je zanimljiv nov koncept trgovačkog broda na vjetar. Zanimljivost je da brod nema jedara, nego mu u kretanju morem pomaže aerodinamičan oblik trupa...

2309vjet

2309vjeeee

www.iJedrenje.com
Norveški dizajnerski studio 'Lade SE' predstavio je zanimljiv nov koncept trgovačkog broda na vjetar. Zanimljivost je da brod nema jedara, nego mu u kretanju morem pomaže aerodinamičan oblik trupa...

2309vjet

2309vjeeee

www.iJedrenje.com

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,193101
GBP
1
8,996745
USD
1
7,018410
EUR
1
7,577737
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Što ima najveći potencijal u budućnosti?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved