28.09.2016.

Kruzer Braemar na Molo Longu RijekaKruzer »Braemar«, dužine 196 metara i kapaciteta 929 putnika boravio je jučer u riječkoj luci te u poslijepodnevnim satima nastavio putovanje prema Splitu. Riječ je o brodu kompanije Fred. Olsen Cruise Lines Ltd čije je sjedište u Ipswichu u Velikoj Britaniji i jedan je od ukupno četiri broda u floti za luksuzna kružna putovanja. »Braemar« ima 380 članova posade, izgrađen je 1993. godine, a u floti ovog brodara plovi od 2001. godine, piše Novi list.

Brod se nalazi u programu dužeg kružnog putovanja Mediteranom u trajanju od 29 dana pod nazivom »The Croatian & Italian Coast with Venice«, a Rijeka je prvi put uključena kao jedna od destinacija koju putnici mogu posjetiti. Na brodu se između ostalog nalaze vrhunski restorani, barovi i saloni, bazen, niz sportskih sadržaja te su organizirani raznovrsni animacijski programi u kojima mogu uživati putnici na krstarenju.

»Braemar« je 1. rujna isplovio iz luke Southampton u koju se vraća 8. listopada te je predviđeno ticanje ukupno 14 luka u 6 država na ovom putovanju. Osim obilaska Rijeke za putnike »Braemara« organizirani su i jednodnevni izleti u Opatiju, Mošćenice, na otok Krk te još nekoliko destinacija u Primorsko-goranskoj županiji, a više od 40 posto putnika iskoristilo je opciju ponuđenih izleta.

Kako je »Braemar« prvi put bio u Rijeci, jučer je organiziran i svečani doček broda te su predstavnici Lučke uprave Rijeka, Grada Rijeke i Turističke zajednice posjetili brod i poželjeli dobrodošlicu zapovjedniku. Tijekom listopada, studenoga i prosinca u riječku luku stići će još 5 kruzera, od kojih tri broda dolaze prvi put u najveću hrvatsku luku.

Foto: Roni Brmalj

www.novilist.hr
28.09.2016.

inavisPredstavnici norveških tvrtki iz sektora marikulture, potencijalni investitori ovih dana borave u radnom posjetu Šibeniku, a danas ih je u svom uredu primio gradonačelnik Željko Burić sa suradnicima.

- Grad Šibenik ima dugogodišnju suradnju s Kraljevinom Norveškom na području iNavisa i njegova razvoja u centar za istraživanje mora i pomorstva te poslovnih inovacija u području energetike i okoliša kroz sufinanciranje EEA fonda. Nadamo se kako će se ta uspješna suradnja nastaviti i dalje - kazao je gradonačelnik Burić poželjevši im dobrodošlicu u grad s kojim njeguje poslovni, partnerski odnos.

Norveški stručnjaci tijekom svog boravka posjetili su pogone tvrtke CroMaris u Ninu, Institut Ruđer Bošković, iNavis centar, NCP Remontno brodogradilište, Industrijsku zonu Podi, brodogradilište Trogir, a susrest će se i s tribunjskim ribarima.

Dolazak norveške poslovne delegacije u Šibenik podsjetimo, organiziran je kao uzvratni posjet nakon što su u kolovozu 2016. godine šibenski poduzetnici sudjelovali na Nor-Fishing sajmu u Trondheimu. Posjet se financira iz sredstava Bilateralnog fonda Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške, a ukupna vrijednost projekta je 48.160,00 eura.

www.mok.hr
28.09.2016.

058Dubrovačko-neretvanska županija uporno ne oduzima ništa da od vlasnika brodica i jahti naplati naknade za uporabu pomorskog dobra. Državna revizija, naime, još je 2012. upozorila najjužniju hrvatsku županiju na taj propust, zbog kojega joj još tada u blagajni nije bilo uplaćeno ukupno 1,3 milijuna kuna. Ta su potraživanja startala još od 2010., a do početka ove godine ukupan je dug narastao na gotovo tri milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.

Revizori u godišnjem izviješću o radu Dubrovačko-neretvanske županije ističu da je u međuvremenu, od početka 2014., razrez spomenute naknade prebačen na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, no, premda je potkraj 2015. predloženo i sklapanje sporazuma Ministarstva i sedam županija koje naplaćuju takve naknade, to još uvijek nije realizirano. Ipak, po ocjeni revizora to ne priječi Županiju da naplati svoja potraživanja od vlasnika brodica i jahti, to više što su joj isto dali kao zadaću i u izviješću za 2012.

Tijekom posljednje obrade "knjiga" Dubrovačko-neretvanske županije revizori su utvrdili da su 2013. na adrese vlasnika brodica i jahti bile odaslane obavijesti o dospjelom dugu, no druge mjere iz Županije tada nisu bile poduzete, dok se sa slanjem opomena nije nastavilo u protekle dvije godine. Revizori su još 2013. upozorili županijske vlasti da posvete pozornost dospjelim potraživanjima kako bi izbjegli zastaru, odnosno da podnesu tužbe protiv dužnika. Županija na čijem je čelu Nikola Dobroslavić u očitovanju na nalaz Državne revizije navodi kao opravdanje za zastoj u naplati ovih dugovanja neuredne i nepotpune podatke u očevidnicima lučkih kapetanija.

"Zbog neusklađenosti podataka u očevidnicima sa stvarnim stanjem nije bilo mogućnosti naplatiti naknade putem ovršnih postupaka", navodi se u odgovoru Županije, uz objašnjenje kako su zbog toga često bili u situaciji da donose rješenja o naplati naknade osobama koje nisu stvarni vlasnici brodice ili jahte, bilo da su vlasnici preminuli ili je njihova brodica u međuvremenu prodana ili uništena. U posljednje su vrijeme, kažu i iz Županije, ti podaci prilično ažurirani, pa su novija rješenja imala urednije i realnije stanje. Revizore su izvijestili i da upravo provode analizu stanja na temelju koje će pokrenuti ovrhe i tužbe, ali i otpisi.

Foto: Pomorac.net

www.poslovni.hr
28.09.2016.

dm4Megajahte, čiji su vlasnici uglavnom milijarderi iz Rusije i naftom bogatih arapskih zemalja, sve su veće i luksuznije, ali i sve brojnije. Brodogradilišta specijalizirana za njihovo održavanje nisu osjetila ekonomsku krizu. Najveće takvo na cijelom svijetu, MB 92 iz Barcelone, ima ozbiljnu namjeru uskoro otvoriti pogon u Hrvatskoj. Katalonci, u čijim se halama svake zime servisiraju najskupocjenije jahte globalno znanih tajkuna i okrunjenih glava, već neko vrijeme intenzivno tragaju za mjestom na hrvatskoj obali gdje bi otvorili svoje drugo brodogradilište kako bi iz Barcelone pokrivali zapadni Mediteran, a iz Hrvatske istočni koji je posljednjih godina postao raj za nautičare. Nije im, čini se, strana ni ideja da kupe neko već postojeće brodogradilište u Hrvatskoj i razvijaju posao koji je u Španjolskoj više nego dobro uhodan. A razlog više zašto su se odlučili baš za Hrvatsku svakako leži i u činjenici da im je u siječnju ove godine većinski vlasnik postala turska Doğuş grupa koja posljednjih godina izdašno ulaže u hrvatski turizam s naglaskom na marine i hotele, piše Jutarnji list.

Upravo je u Šibeniku u srijedu održana sjednica Upravnog odbora barcelonskoga brodogradilišta na kojoj su bili i neki od vodećih ljudi Doğuş grupe, a u četvrtak je u Zadar stigao i njezin vlasnik, jedan od najmoćnijih turskih biznismena Ferit Şahenk, kako bi prisustvovao svečanoj objavi da će njihov novi hotel, koji bi najkasnije u proljeće 2019. trebao biti otvoren u Zadru u nekadašnjoj upravnoj zgradi Maraske, prvi u Hrvatskoj nositi ime prestižnog lanca Hyatt, što će biti investicija od 100 milijuna eura. U svoje tri marine u Zadru, Šibeniku i Sukošanu, hotele u Šibeniku i Dubrovniku, kupnju 10,87 posto vlasničkog udjela u ACI-ju te u još neke manje projekte Turci su dosad uložili 250 milijuna eura. Vrlo je izvjesno da će uz Hyatt njihov idući veliki projekt na Jadranu, težak barem nekoliko desetaka milijuna eura, biti upravo brodogradilište za remont megajahti. Glavnu riječ u tom poslu imat će iskusni Pepe Garcia-Aubert koji je brodogradilište u Barceloni stvorio gotovo ni iz čega, a turski investitori ne kriju da u njegove odluke imaju puno povjerenje i spremni su potrošiti onoliko koliko on smatra da je potrebno. U razgovoru, u luksuznom šibenskom hotelu D-Resort - koji je u vlasništvu Doğuş grupe kao i obližnja marina D Marin Mandalina - Garcia-Aubert je za Jutarnji list otkrio svoje ambiciozne poslovne planove koje ima na našem terenu.

"Plan nam je širiti se na Mediteranu, izvan Španjolske. Hrvatska je fantastična destinacija za industriju megajahti i vjerujem da ćemo ovdje poslovati. Tražimo dobra mjesta jer želimo biti prisutni tamo gdje vlasnici jahti rado dolaze zato što ima dovoljno marina, ali i stručnjaka za brodogradnju i druge djelatnosti vezane uz nautiku. Šibenik bi za to bio izvrsno mjesto jer ima marinu koja uspješno radi, atraktivan je kao turistička destinacija, jako dobro prometno povezan, a ima i industrijsku tradiciju što nam je garancija da bismo našli kvalitetne radnike", ističe Garcia-Aubert. Objašnjava kako je zapadni dio Mediterana - talijanska, španjolska i francuska obala - izvrsno uhodano tržište gdje jahte dolaze i u tamošnjim marinama provode i zimske mjesece.
Popravak jahti
"Na istočnome Mediteranu postoje dva nautička tržišta koja se snažno razvijaju i rastu. To su Grčka i Hrvatska. Hrvatska je izvrsno mjesto. Blizu su sjeverna Italija, Austrija i Njemačka gdje ima mnogo vlasnika jahti koji ih negdje tijekom cijele godine moraju držati. U hrvatskim je marinama i sve više mjesta za velike jahte, duže od 40 metara. U Španjolskoj, Italiji i Francuskoj je uobičajeno da su u blizini velikih marina i brodogradilišta u kojima se u zimskim mjesecima na jahtama, dok ne plove, obavlja remont. Svake godine treba na jahti nešto napraviti. U naše brodogradilište u Barceloni dolaze na popravak jahte koje su zimi na vezu u Španjolskoj i Francuskoj, u marinama udaljenima 400 kilometara", kaže Garcia-Aubert. Otkriva kako MB 92 godišnje servisira 70 do 90 jahti prosječne dužine 70 metara, a najveća je imala čak 165 metara. To su i neke od najluksuznijih jahti trenutačno na svijetu. Imena njihovih vlasnika brodogradilište ne smije otkrivati.

"Redovito servisiramo osam od deset najvećih jahti na svijetu. Vlasnici su im većinom iz Rusije i s Bliskog istoka, poslovni ljudi i pripadnici kraljevskih obitelji. Ako se pravilno servisira, jahta može trajati vječno, za razliku od automobila koji imaju vijek trajanja. Posljednjih godina intenzivno širimo posao i sve više zapošljavamo. Kod nas je stalno zaposleno 110 ljudi, a zimi, kada nam je sezona, još oko 1000 radnika naših podizvođača", otkriva Garcia-Auber koji otvorenom drži mogućnost da njihovo buduće brodogradilište u Hrvatskoj zapošljava još više ljudi nego ono u Barceloni. No, u svakom slučaju posao će se razvijati postupno, kao što je trebalo 25 godina da njihov španjolski pogon dosegne današnju veličinu. Sve će ovisiti o porastu nautičkog sektora na našem dijelu Mediterana, a jako je teško predviđati u kolikoj će mjeri ono dalje rasti.
Rast profita
Garcia-Aubert otkriva da je strastveni ljubitelj mora. Rođen je 1954. u Barceloni, a od 16. godine se profesionalno natječe u jedriličarskim disciplinama u Španjolskoj i inozemstvu. Diplomirao je ekonomiju i pravo, a profesionalnu je karijeru počeo vodeći obiteljsku tvrtku koja se bavila proizvodnjom automobilskih dijelova. U studenome 1993. prešao je u MB 92 gdje je od prvoga dana na čelu Uprave. Tvrtka je osnovana godinu dana ranije, 1992., iste godine kad su se u Barceloni održale Ljetne olimpijske igre.

"Jedreći po cijelom svijetu, shvatio sam da je tržište superjahti u snažnom porastu i odlučio sam da se počnemo baviti isključivo njima. Te 1993. imali smo promet od milijun eura, a ove godine 80 milijuna. Niti jednom u posljednjih 25 godina nismo imali godišnji pad prihoda. Brodogradilišta specijalizirana za jahte do 50 metara su osjetila pad prihoda zbog krize. Mi nismo. Da bismo se mogli dalje širiti, bio nam je potreban partner koji bi uložio u povećanje kapaciteta. Imali smo dosta ponuda. Odlučio sam da je najbolja ona Doğuş grupe koja na Mediteranu ima 11 marina, a uz to je i moćna industrijska kompanija. Oni razumiju industriju, za razliku od nekih investitora koji bi na tvrtku gledali samo kao na mjesto koje stvara profit. Od početka smo našli zajednički jezik. Oni su sada 70-postotni vlasnici", napominje Garcia-Aubert koji je vlasnik osam posto dionica brodogradilišta u kojemu je i nakon dolaska turskog investitora ostao na čelnome mjestu. Španjolski su mediji u siječnju objavili da je Doğuş u tu španjolsku tvrtku uložio 80 milijuna eura. Teško mu je procijeniti koliko bi mogla iznositi njihova skora investicija u Hrvatskoj, no ističe kako je deset milijuna eura minimalno ulaganje potrebno za pokretanje proizvodnje. U barcelonski je pogon, napominje, dosad uloženo više od 100 milijuna eura. Tvrdi kako njegova odluka da većinski vlasnički udio prepusti Turcima nije imala izravne veze s time što oni uspješno posluju u Hrvatskoj.

Prijatelj iz MILNE "Znao sam da Doğuş u Hrvatskoj ima marine, ali ništa više od toga", tvrdi Garcia-Aubert koji je Hrvatsku prvi put posjetio prije sedam godina, i to Milnu na Braču gdje njegov prijatelj Hrvat ima kuću. Njegovo ime ne želi otkriti, a tvrdi da mu se Milna toliko dopala da otad tamo skoro svake godine provede nekoliko dana. Brojne poslovne obaveze ne dopuštaju mu dulje ljetovanje, pa je tako ove godine na vlastitoj jahti, dugačkoj 30 metara, uspio provesti samo desetak dana. Posao ga, kaže, često vodi daleko od Barcelone. Puno vremena provodi na sjeveru Europe gdje je smještena većina brodogradilišta u kojima se proizvode brodovi koje on servisira, a ključno mu je s njima imati blisku suradnju.

Uz Hrvatsku Garcia-Aubert donedavno nije bio poslovno vezan. Prvi put ga je posao na Jadran doveo u proljeće ove godine kad je došao obići Doğuşove marine za koje tvrdi da su po kvaliteti usluga na višoj razini od najboljih španjolskih. Što više upoznaje Hrvatsku, svakim je danom sve više impresioniran ljepotama prirode i gradova, ali i ugodnim mentalitetom po kojemu ga Hrvati jako podsjećaju na Katalonce. Stoga mu ni najmanje ne pada teško što će, uspije li ostvariti svoj naum o preuzimanju nekog hrvatskog brodogradilišta, uskoro u Hrvatskoj provoditi dosta vremena.

"Svakako bismo htjeli da nakon Barcelone drugo brodogradilište pod prestižnim brendom BM 92 bude u Hrvatskoj", potvrđuje regionalni direktor Doğuş grupe za Hrvatsku i Crnu Goru, Burak Baykan, i tvrdi kako je za razvoj nautičkog turizma ključno imati dobro organizirano remontno brodogradilište.

"Ako vlasnicima megajahti ne ponudimo i njihovo održavanje na vrhunskoj razini, i to u neposrednoj blizini marina, oni će početi izbjegavati ovo područje, odnosno dolazit će samo ljeti na nekoliko tjedana, a cilj nam je da ih zadržimo tijekom cijele godine. No, brodogradnja je jako sofisticiran posao koji zahtijeva izvrstan know-how za koji vjerujemo da ga u Hrvatskoj možemo naći. Među vlasnicima megajahti je MB 92 ono što je u hotelijerstvu Hyatt", tvrdi Baykan.
Bogati turisti
"Tih 250 milijuna eura koje smo dosad uložili u Hrvatsku tek je početak. Ovdje vidimo goleme potencijale. Svakako želimo imati još hotela i marina", tvrdi predsjednik Doğuş Turizam grupe, Naci Başerdem, i objašnjava kako se u Hrvatskoj isplati iz temelja graditi nove marine i hotele kao i preuzimati i obnavljati već postojeće. Uvjeren je kako će u vremenu koje dolazi Hrvatsku posjećivati sve više turista, posebice onih koji žele luksuznu ponudu. No, više od samog luksuza mu je važno da hoteli, marine, restorani i ostala ponuda Doğuş grupe u Hrvatskoj budu posebni, prepoznatljivi, drugačiji od svega drugog, a to se, naglašava, postiže kroz kulturu, umjetnost, arhitekturu... Stoga želi da njihovi hoteli i marine budu i mjesta održavanja kulturnih priredbi.

Ne krije zadovoljstvo što je upravo D-Resort, odnosno luksuznu vilu smještenu pokraj šibenskog hotela, za svoj smještaj prilikom nedavnog posjeta Šibeniku odabrao i američki glumac Brad Pitt. Prije njega su, ističe Naci Başerdem, ugostili i neke druge velike zvijezde, a sasvim je siguran da bi ih u Hrvatskoj bilo još više kada bi bilo i više vrhunskih hotela.

www.jutarnji.hr 
 
29.09.2016.

Berge shariVlasnik brodova za suhi rasuti tereta Berge Bulk sa sjedištem u Singapuru preuzeo je 16. rujna isporuku „Berge Shari", pete Handysize novogradnje od brodogradilišta Hakodate u Namuri u Japanu.

„Berge Shari" je najnoviji od šest brodova, nosivosti 34.000 dwt, u diverzifikaciji tvrtke Berge Bulk na Handysize tržište.

Prema riječima tvrtke, „Berge Shari" se razlikuje od svoja četiri sestrinska broda, „Berge Hakodate", „Berge Daisetsu", „Berge Asahidake" i „Berge Annupuri", time što ima ugrađen PBCF (Propeler Boss Cap Fin), koji će poboljšati učinkovitost propelera. Isporuka šestog broda „Berge Rishiri" se očekuje početkom 2017. godine.

„Berge Shari" je dobio ime po planini Shari, japanskom stratovulkanu, koji se nalazi na otoku Hokkaido.

U ožujku 2014., japanska banka za međunarodnu suradnju (JBIC) i Berge Bulk potpisali su ugovor o kreditu za financiranje kupnje šest novih brodova za rasute terete.

www.worldmaritimenews.com
28.09.2016.

Jin Gwo Dee 1 HawTajvanski ribarski brod „Jin Gwo Dee 1 Haw" zapalio se u Port Louisu na Mauricijusu. Brod je bio usidren u luci kada je požar izbio u nadgradnji nakon kratkog spoja nekih od aparata na brodu. Posada je pokušala držati vatru pod kontrolom, no požar se proširio na cijelu smještajni odjeljak. Lokalne vlasti poslale su vatrogasne tegljače koji su ribaricu odvukli na sidrišta izvan luke. Sva posada na brodu je evakuirana iz sigurnih razloga. Borba s požarom nastavljena je na sidrištu gdje su se ukrcali vatrogasni timovi, a tegljači nastavili polijevati vodom. Nakon nekoliko sati plamen je ugašen, ali veličina štete bit će procijenjena nakon pregleda i inspekcije.

Lokalne vlasti započele su istragu o uzroku požara. Tijekom nesreće nije bilo ozlijeđenih osoba i nema onečišćenja mora. Brod još nije dotegljen do pristaništa, zbog opasnosti od ponovnog izbijanja plamena. Nakon posebne inspekcije, ribarskom brodu će biti dopušteno da pristane u Port Louis.

Tajvanski ribarski brod „Jin Gwo Dee 1 Haw" ima ukupnu dužinu od 26 metara, širinu 5 metara i maksimalni gaz 2,5 metara. Bruto tonaža broda je 91,49 BRT. NA brodu je 12 članova posade, a njime upravlja tvrtka Te-Yu Hung.

www.maritimeherlad.com
28.09.2016.

Al Zubara DP LondonMV „Al Zubara", jedan od najvećih kontejnerskih brodova u svijetu, prošli je tjedan istovario tereta u luci DP World London Gateway. „Al Zubara", kapaciteta 18.800 TEU, je u vlasništvu tvrtke United Arab Shipping Company (UASC), čije je sjedište u Kuvajtu.

Kontejnerski brod, koji je stigao iz Port Klanga u Maleziji, trebao je otputovati u nedjelju navečer, 25. rujna, u luku Rotterdam u Nizozemskoj.

Prema AIS podacima „Al Zubara" trenutno je usidren u luci Rotterdam.

Izgrađen u 2015., „Al Zubara" ima dužinu od 400 metara i širinu 58,6 metara.

Brod je dio flote tvrtke UASC od šest kontejnerskih brodova od 18.800 TEU i dio flote od 60 brodova.

www.worldmaritimenews.com
28.09.2016.

Lady SandraOffshore tvrtka Farstad Shipping prodala je još jedan AHTS brod. Plovilo „Lady Sandra", KMAR 404 dizajna, izgrađeno je 1998. godine, dugačko je 73,2 metra i može primiti 24 osobe. Prodaja broda je provedena u ime podružnice Farstad Shipping Pte. Ltd u Singapuru. Međutim, tvrtka nije otkrila ime klijenta niti vrijednost posla.

Brod je isporučen novom vlasniku u ponedjeljak, 26. rujna 2016. godine.

Farstad napominje da će prodaja broda rezultirati nematerijalnim obračunskim efektom za treći kvartal 2016.

Tvrtka je prethodno prodala AHTS „Lady Guro" i AHTS „Far Sea" te PSV brodove „Far Scandia", „Lady Grace" i „Lady Grete".

www.offshoreenergytoday.com

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

1811daNakon dopisa upućenog direktoru Plovputa, g. Darku Meštroviću, kojim predlažemo otvaranje mogućnosti ukrcaja pripravnika, dobili smo pozitivan odgovor! U utorak je dogovoren sastanak kada će se dogovoriti sve vezano uz kadete/asistente koje će Plovput početi ukrcavati. Na sastanku će se formalizirali detalji: koliko kadeta/asistenata, plaće, pomorski dodatci, itd...
U nastavku se nalazi dopis kojega je pripremio voditelj ureda SPH u SPlitu, Neven Melvan. Detaljne informacije vezane uz početak ukrcaja pripravnika objaviti ćemo nakon gore spomenutog sastanka. Ovim putem se zahvaljujemo g. Meštroviću za podršku ovakve inicijative, ali i razumijevanje zbog sve lošije situacije s hrvatskim kadetima kojima je sve teže pronaći mjesto pripravnika na brodu!

www.sph.hr
1811daNakon dopisa upućenog direktoru Plovputa, g. Darku Meštroviću, kojim predlažemo otvaranje mogućnosti ukrcaja pripravnika, dobili smo pozitivan odgovor! U utorak je dogovoren sastanak kada će se dogovoriti sve vezano uz kadete/asistente koje će Plovput početi ukrcavati. Na sastanku će se formalizirali detalji: koliko kadeta/asistenata, plaće, pomorski dodatci, itd...
U nastavku se nalazi dopis kojega je pripremio voditelj ureda SPH u SPlitu, Neven Melvan. Detaljne informacije vezane uz početak ukrcaja pripravnika objaviti ćemo nakon gore spomenutog sastanka. Ovim putem se zahvaljujemo g. Meštroviću za podršku ovakve inicijative, ali i razumijevanje zbog sve lošije situacije s hrvatskim kadetima kojima je sve teže pronaći mjesto pripravnika na brodu!

www.sph.hr
TEČAJNA LISTA 188 (vrijedi od 29.09.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,170979
GBP
1
8,807415
USD
1
6,830430
EUR
1
7,612100
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Gdje se vidite za deset godina?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved