29.08.2015.

salonaNažalost još jedan brod koji je do sada ukrcavao hrvatsku posadu odlazi iz Splita. Očekuje se prodaja m/B Salona. Dugovanja prema posadi postoje ali iznos nije visok (ukupno cca 30 000 eura) te će biti namiren prodajom broda. Nakon nesreće - nasukanja broda na otočić Murvicu, Solinska plovidba koja je vlasnik broda se nije uspjela oporaviti. SPH će pratiti stanje i isplatu pomoraca.

Brod SALONA je od 22. ožujka 2015. bio u Splitu, na vezu 4 u Sjevernoj luci. Prethodno je brod ukrcao teret kukuruza na vezu ispred silosa u splitskoj luci, međutim, po isplovljavanju za odredišnu luku Ravenna, u večer 21. ožujka 2015. se nasukao na otočić Murvica koji se nalazi pokraj Drvenika malog te oštetio pramac odnosno pramčani propeler. Nakon što se uspio odsukati, vratio se natrag u Split kako bi se procijenio opseg štete, nakon čega je iskrcao teret te je premješten na vez u Sjevernoj luci.

www.sph.hr

28.08.2015.

splitskaDok se Jurica Pevec, većinski vlasnik i direktor “Splitske plovidbe”, dogovara s posadom broda “Jadro” o isplati zaostalih plaća i na javnim dražbama otkupljuje “Marula” i “Svetog Duju” kako bi ih osposobio da zaplove s mrtvog veza, kao da je zaboravio na 16 ljudi koji su donedavno radili u računovodstvu, komercijali, tehničkoj službi i u mehaničarskoj radionici kompanije.

Naime, bivša zaposlenica posrnulog brodara zbog neisplate plaća zatražila je otvaranje stečaja nad tvrtkom, a Trgovački sud je pokrenuo prethodni postupak i početkom rujna zakazao ročište na kojemu će utvrđivati jesu li ispunjeni stečajni razlozi.

– Nas 16 radnika nismo primili pet plaća, za koje nam kompanija duguje oko pola milijuna kuna. Više nismo imali što jesti i koncem travnja dali smo izvanredne otkaze da bismo sa Zavoda za zapošljavanje mogli primati naknadu.

Račun “Splitske plovidbe” je u blokadi od 17. travnja ove godine, a prijedlog za pokretanje stečaja sudu sam predala 25. svibnja.

Kompanija od imovine ima poslovni prostor u Petravićevoj ulici, poslovni prostor na Dražancu, brod “Jadro”, automobile, strojeve u radionici smještenoj u iznajmljenom prostoru u Solinu... Na ročištu ću tražiti da se izda privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom da se sve spomenuto ne bi prebacilo na drugu tvrtku i da bismo se mi radnici imali od čega naplatiti.

Ako se imovina ipak prebaci na drugu tvrtku, u stečaju nas čeka pokretanje parnica radi pobijanja pravnih radnji – priča naša sugovornica, koja je željela ostati anonimna.

No, budući da je dobro upoznata sa situacijom u kompaniji, tvrdi da vlasnik želi da “Jadro” zaplovi do 1. rujna, da u remont “Marula” treba uložiti 300.000 eura da bi dobio plovidbene svjedodžbe, a da “Svetog Duju” čeka remont jer su mu isprave istekle u srpnju.

Bivša radnica “Splitske” ističe da su posade cijelog ljeta pazile na brodove koji su bili pod ovrhama.

Za “Splitsku plovidbu” je sklopljena predstečajna nagodba s njezinim vjerovnicima po kojoj će dugove vraćati od redovnog poslovanja, te od prodaje u staro željezo brodova “Krka”, “Orebić” i “Vranjic” koji su se poslije, početkom ožujka, nasukali na sjevernoj strani Marjana i na plaži u Slatinama.

Nagodba ne obuhvaća radnička potraživanja jer ona imaju prvenstvo u naplati.

www.slobodnadalmacija.hr 

28.08.2015.

ribarskibrodNakon što je ovoga tjedna iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljena nova isplata iz Europskog fonda za ribarstvo, za mjeru privremene obustave ribolovne aktivnosti u iznosu od 1,27 milijuna kuna, riječki ribari potvrđuju kako dosad nije bilo problema s isplatama naknada za lovostaj. S druge strane, brinu ih najave mogućih novih drastičnih ograničenja ulova koje zahtijeva Europska komisija, a dovele bi, tvrdi Nevio Uhač, suvlasnik tvrtke Ugor s najvećom flotom plivaričara na Kvarneru, do kolapsa flote za izlov sitne plave ribe, kao i cijele riboprerađivačke industije u Hrvatskoj. Dugotrajno čekanje na isplatu sredstava kojima se ribarima nadoknađuju troškovi za vrijeme lovostaja, uobičajeno je u većini mediteranskih zemalja u EU, ističe Uhač.

– Do sad je isplaćen dio naknada za lovostaj u siječnju, očekujemo da će sada biti isplaćen i drugi dio. Činjenica je da je već kolovoz, te da još ne znamo kada će se isplaćivati naknade za lovostaj u svibnju ove godine, no sustav ipak funkcionira, a prema našim informacijama ni ribari u mnogim drugim zemljama EU ne čekaju bitno kraće od nas. Da bi sredstva bila isplaćena, potrebno je u tančine ispoštovati proceduru te zadovoljiti sve uvjete, što se kasnije pomno provjerava, pa cijeli postupak prilično dugo traje, kaže Uhač.

O tome koliko su mjere lovostaja za sad bile učinkovite u nastojanjima da se sačuva i obnovi riblji fond, prvenstveno sitna plava riba, prerano je govoriti, smatra.

Brojna ograničenja

– Učinka sigurno ima. Čim se ne lovi, riba ipak ima priliku za razmnožavanje, kao i za rast. Zasad se neke bitne razlike u »pecaturi«, odnosno veličini i težini ulovljene ribe ne vide, ali to ne ovisi isključivo o lovostaju, već i o uvjetima u staništu. Bez obzira na prirodne oscilacije u broju i veličini ribe, lovostaj će sigurno imati pozitivne učinke na dulji rok, no da bi imali ozbiljne rezultate i pokazatelje, treba proći desetak godina, barem prema tvrdnjama stručnjaka iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, iako kažu i da se već sad vide pozitivni pomaci, kaže Uhač.

Osim vremenski ograničenog lovostaja na sitnu plavu ribu, u Hrvatskoj postoje i prostorna ograničenja, pa je tako trenutno na snazi tromjesečna zabrana ribolova u unutarnjim kanalima.

– Pored toga, ne smijemo ribariti više od dvadeset dana mjesečno, pa kad se zbroje i lovostaji, smijemo na more 180 dana u godini. Ako se dogodi da su vremenski uvjeti loši, onda bude i manje, posebno zimi, kaže Uhač.

Ribari smatraju kako je već ovim mjerama riblji fond prilično dobro zaštićen, no Europska komisija sada traži da se godišnji ulov praktički prepolovi, što bi značio kraj ribarske i riboprerađivačke industrije.

– Prema informacijama iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, prijedlog Europske komisije je da se odredi godišnja kvota od trideset tisuća tona srdele i četiri tisuće tona inćuna. Lani je ulovljeno 76 tisuća tona, što znači da bi bio dopušten izlov niti polovice od te količine, što je za Hrvatsku i ekonomski i socijalno neodrživo. Od tog ulove ne žive samo posade ribarskih brodova, nego i cijela riboprerađivačka industrija u koju je posljednjih godina uložen velik novac, pa imamo praktički nove pogone na Braču, u Istri, u Stankovcima. Sve će to propasti, a ljudi ostati bez radnih mjesta, kaže Uhač.

Ima nade

Ribari i prerađivači ribe očekuju da će država donijeti političku odluku kojom će se usprotiviti takvim zahtjevima Komisije, te im omogućiti da nastave s poslovanjem.

– Kakva će biti odluka, ne znamo, ali nam je iz Ministarstva najavljeno kako neće biti drastičnog ograničavanja ulova. No problem je vrlo jak talijanski lobi, koji želi uvesti ograničenja na Jadranu, a onda proporcionalno i u našem dijelu, kako bi održali visoku maloprodajnu cijenu sitne plave ribe. Kod njih 85 posto ulova ide u maloprodaju, a ostatak u preradu, dok je kod nas obrnuto. I jedni i drugi ćemo imati priliku argumentirati svoje stavove, međutim, kod njih je riječ o industriji koja broji desetke tisuća subjekata, te okreće neusporedivo veći novac nego kod nas, a time se, proporcionalno, njihov glas daleko bolje čuje, da ne govorimo o snazi u lobiranju u europskim institucijama. Dodatni je problem što se u Komisiji redovito barata podacima starim dvije godine, dok se obave sve analize, a stanje na terenu je svake godine drugačije. Da bi se dobila prava slika, bit će potrebne godine, a u međuvremenu se nadamo kako Vlada neće pristati na ovako stroga ograničenja, jer to bi za sve nas značio kraj, zaključuje Uhač.

Tajne prirode

Ove se godine, primjerice, nakon dugog razdoblja, pojavio veliki inćun, posebno u južnom dijelu Jadrana, a da za to nema nekog posebnog objašnjenja, pa ni kao rezultat lovostaja koji je relativno nedavno uveden. Srdele ove godine ima koliko je nismo vidjeli u zadnjih četrdeset godina, unatoč izlovu i velikom povećanju broja tuna u Jadranu, koje se hrane srdelama.

www.podvodni.hr 

28.08.2015.

jahtagoriLučka kapetanija Zadar izvijestila je Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o poduzetoj akciji slijedom pomorske nesreće zapadno od Dugog otoka gdje je izbio požar na talijanskoj jahti.

Djelatnici zadarske Kapetanije danas, 27. kolovoza u 14.15 sati od posade motorne jahte naziva „Laura V“, dužine 21 metar, talijanske zastave sa pet članova posade zaprimili su poziv u pomoć uslijed izbijanja požara na brodu.

U komunikaciji sa posadom utvrđeno je da je tijekom plovidbe na poziciji između otoka Mežanj i Lopata, zapadno od Dugog otoka iz zasad neutvrđenih razloga izbio požar u brodskoj strojarnici nakon čega je peteročlana posada na brodskome tenderu napustila jahtu koja je ostala plutati na navedenoj poziciji.

Nitko od petero članova posade (4 talijanska i jedan hrvatski državljanin) nije ozlijeđen.

U brodskim spremnicima prema navodu posade nalazi se oko 1500 litara pogonskoga goriva, a očevidom na poziciji havarije djelatnici zadarske Kapetanije te nadležne Lučke ispostave Sali utvrdili su da nema isticanja goriva niti onečišćenja mora.

Djelatnici zadarske Kapetanije prema poziciji jahte uputili su tim pripadnika Javne vatrogasne postrojbe koji su osigurali plovilo od mogućnosti ponovnog izbijanja požara, a voditelju talijanske motorne jahte Lučka kapetanija Zadar naložila je komercijalni tegalj do sigurne pozicije sidrenja, najvjerojatnije u Sutomiščicu.

www.slobodnadalmacija.hr
28.08.2015.

dsvDvojica pomoraca sa broda za potporu roniocima ozlijeđeni su u srijedu nakon što je se zapalio cjevovod na kojem su radili u Meksičkom zaljevu. Američka Obalna straža dobila je obavijest o incidentu u srijedu uvečer.

Dio cjevovoda je puknuo i nastao je požar na otprilike 25 nautičkih milja od March Island-a, u Lousiani. Oba člana posade su odvedena u bolnicu. Požar je ugašen, a vlasnik cjevovoda će poslati svoj brod da zakrpa rupu. 

Uzrok incidenta se još istražuje.

www.gcaptain.com 

28.08.2015.

obalnastražaAmerička Obalna straža i carina nadzirat će brodove koji dolaze iz kineske luke Tianjin zbog nesreće koja se tamo dogodila. Zbog eksplozija koje su se dogodile 12.08. i 15.08. postoji mogućnost da neki su neki brodovi ˝zaraženi˝ kemikalijama.

Za sada nema vijesti o brodovima koji su možda prijenosnici opasnih kemikalija, ali Obalna straža će učiniti sve u svojoj moći da zaštiti radnike u lukama i sve uključene u rad s tim brodovima.

Također, savjetuje se brodovlasnicima da prijave bilo kakve nepravilnosti kako bi se spriječile štetne posljedice.

www.worldmaritimenews.com 

28.08.2015.

pozarMotorni brod ˝Alula˝, u vlasništvu UASC-a, zahvatio je požar u luci Hamburg i 36 vatrogasaca je poslano na scenu kako bi ga ugasili. 30-ak kontejnera je moralo biti iskrcano s broda kako bi vatrogasci imali pristup zapaljenom kontejneru, koji je također iskrcan s broda gdje je i ugašen.

Požar nije zahvatio ostale kontejnere i sve je prošlo bez većih posljedica.

www.worldmaritimenews.com 

28.08.2015.

stenaclydeTvrtka Stena Drilling se izjasnila krivom na optužbe vezane uz fatalni incident koji se dogodio na platformi ˝Stena Clyde˝, 2012. godine, gdje su smrtno stradala dvojica članova posade.

Incident se dogodio 27.08.2012. godine.

Stuart Smith, direktor NOPSEMA-e – vodećeg australskog koordinatora za sigurnost u offshore idustriji, izavio je sljedeće: ˝Ovom optužbom želimo pojačati svjesnost o rizicima u offshore sektoru, načinima kako ih procijeniti te naposljetku kako ih spriječiti u svim fazama posla.˝, te je dodao: ˝Komunikacija je ključan dio za sigurnost u offshore sektoru i nadzornici bi trebali provjeravati radnike, odnosno njihovu upućenost u zadatke koje su dobili.˝.

Iz Stena-e su dodali kako se suosjećaju s obiteljima stradalih te kako rade sve u svojoj moći da se takvi incidenti izbjegnu i kako neprestano pokušavaju unaprijediti sigurnosne parametre na svojim platformama.

www.gcaptain.com 

Isplovljavanje ˝Norwegian Escape˝

Svjetski rekord u slobodnom padu

Arendal Spirit - pogled iznutra

Vježba komandosa na ˝Mary Maersk˝

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

1811daNakon dopisa upućenog direktoru Plovputa, g. Darku Meštroviću, kojim predlažemo otvaranje mogućnosti ukrcaja pripravnika, dobili smo pozitivan odgovor! U utorak je dogovoren sastanak kada će se dogovoriti sve vezano uz kadete/asistente koje će Plovput početi ukrcavati. Na sastanku će se formalizirali detalji: koliko kadeta/asistenata, plaće, pomorski dodatci, itd...
U nastavku se nalazi dopis kojega je pripremio voditelj ureda SPH u SPlitu, Neven Melvan. Detaljne informacije vezane uz početak ukrcaja pripravnika objaviti ćemo nakon gore spomenutog sastanka. Ovim putem se zahvaljujemo g. Meštroviću za podršku ovakve inicijative, ali i razumijevanje zbog sve lošije situacije s hrvatskim kadetima kojima je sve teže pronaći mjesto pripravnika na brodu!

www.sph.hr
TEČAJNA LISTA 164 (vrijedi od 28.08.2015.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,017061
GBP
1
USD
1
6,693159
EUR
1
7,554568
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Kako provodite slobodno vrijeme na brodu?

Facebook

Pretraživanje

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved