12.02.2016.

Regata Sv. Valentina 2014Za sve zaljubljene i one koji će to tek postati - već za tri dana, Yacht club Biograd poziva na regatu svetog Valentina. Nakon maškarane regate koja je okupila 35 posada, regata ljubavi je na još jednom iskušenju jedriličara.

U srcu nautičkog turizma na Jadranu, iz YC Biograda pozivaju na sudjelovanje u dvodnevnom jedriličarskom vikendu.

Program:
do 09.00 registracija sudionika, podjela uputa za jedrenje u restoranu Marina Kornati
09.30 otvaranje regate i sastanak skipera
10.00 na parkingu ispred restorana zajednička fotografija svih sudionika, djelatnika u marini i građana
HEART of BIOGRAD
11.00 start prvog jedrenja kroz ljubavni kanal
učesnici koji ne jedre odlaze na Pašman na vidikovac i Benediktinski samostan Čokovac
***** pauza u Pašmanu za sve učesnike kod OPG MATULIĆ uz vrhunske eko proizvode
***** start drugog jedrenja oko Gnalića i potopljenog broda do uvale Bošana i rimske vile
17.30 gastro stol / degustacija jedinog dokazanog afrodizijaka / palenta na 13 načina
19.00 narodne pjesme, ples i prikaz života zaleđa KUD Sveti Ivan iz Medviđe, proglašenje pobjednika.

Nedjelja, 14.02.2016
09.30 sastanak jedriličara i sudionika u muzeju grada Biograda i razgledanje izložbe Gnalić u Gnaliću - sadržaj jedinstvenog broda u Evropi 16. stoljeća
10.30 start jedrenja oko ljubavnih otoka; Sv Katarine, Planca, Čavatula i Gelešnjaka
***** start druge trke
14:00 Marini KORNATI vezivanje zavjetnih čvorova - muškog ili ženskog na maslini ispred restorana sa imenima sudionika i prisutnih, potpisivanje u Knjigu Mira i Dobra
14.30 ručak i proglašenje pobjednika s licitarskim srcima i podjela nagrada, lagana glazba s prigodnom tematikom.

www.057info.com
12.02.2016.

LukaUbliIz sredstava osiguranih EU projektom INTERMODAL, kojeg na području Dubrovačko-neretvanske županije provodi Regionalna razvojna agencija DUNEA, financirana je izrada dviju studija za razvoj morskih luka s područja Dubrovačko-neretvanske županije: Maritimna studija luke Ubli i Vjetrovalna studija luke Orebić. Riječ je o studijama nužnim za razvoj luka. Naime, svaki zahvat u postojećoj, kao i izgradnja nove luke, mora biti dobro promišljen jer se radi o velikim sredstvima, a upotrebljivost luke ovisi o brojnim faktorima.

Prilikom izrade idejnih rješenja za izvođenje zahvata moraju se napraviti stručne studije i elaborati koji također uključuju vjetrovalnu i maritimnu studiju, objasnio je Nikola Butigan, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Maritimna studija luke Ubli koristit će se u izradi projekta dogradnje luke Ubli na Lastovu u kojoj se planira izgradnja još jedne trajektne rampe s pripadajućim vezom duljine 110 metara. Projektom se dobiva dodatna sigurnost pristajanja jer sada u luci Ubli postoji samo jedna trajektna rampa, što u slučaju kvara trajekta na vezu predstavlja veliki problem. Ujedno se osigurava siguran vez i za veće trajekte, što sada nije slučaj.

Vjetrovalna studija luke Orebić će se koristiti za projekt izrade školjere - valobrana ispred lukobrana postojeće luke. Cilj je umanjiti razorno djelovanja valova koji za jakog juga udaraju u lukobran te omogućiti normalan prolazak vozila i pješaka koji koriste prijevoz trajektom na liniji Orebić – Dominče.

Udari valova su takvi da sada prelijevaju parapetni zid lukobrana, oštećuju strukturu lukobrana i polijevaju vozila i pješake. Prilikom izrade lukobrana bila je napravljena školjera, što je vidljivo na starim fotografijama, ali je očito bila poddimenzionirana, kako veličinom same školjere tako i veličinom pojedinih komada kamena od kojih je bila napravljena. Taj kamen sada je djelovanjem mora razbacan uz južnu stranu lukobrana.

-Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije koristi priliku zahvaliti se županijskoj razvojnoj agenciji DUNEA-i, uz čiju pomoć i financijska sredstva su izrađene dvije studije u trajektnim lukama Orebić i Ubli.

Lučka uprava DNŽ je trenutačno u postupku izrade projektne dokumentacije za dogradnju i proširenje navedenih luka i nadamo se da ćemo po završetku projektne dokumentacije navedene projekte lakše aplicirati prema EU fondovima – kazao je ravnatelj Lučke uprave DNŽ Antun Banovac.

Projekt INTERMODAL (Intermodalni model transporta za razvoj Jadranske regije) Regionalna razvojna agencija DUNEA, zajedno s međunarodnim partnerima, provodi kroz Programa IPA Jadranske prekogranične suradnje, a vrijednost aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 200.000 eura.

www.dubrovacki.hr
12.02.2016.

ANTARCTIC navigator nauta lamjanaStečajni upravitelj Naute Lamjane Alein Khan predstavio je Stečajni plan ove tvrtke, kojim se predviđa otplata dugovanja i zadržavanje posla remonta brodova. Kako je Khan istaknuo u planu, potraživanje najvećeg vjerovnika Marine Preko d.o.o pretvara se u temeljni kapital u iznosu potraživanju od blizu 57 milijuna kuna. Tako će iz stečaja Nauta izaći u kompletnom vlasništvu IO Adria AG (54 posto dionica) i njezine tvrtke kćeri Marine Preko (46 posto).
Nastavak poslovanja
- Vjerovnici će se namiriti kroz poslovni rezultat poslovanja, dok će se obveze prema vjerovnicima koje se ne mogu namiriti otpisati. Prihvaćanjem stečajnog plana, dužnik će nastaviti poslovanje i podmiriti obveze predviđene u provedbenoj osnovi, dok će se ostale obveze otpisati. Na taj način Nauta Lamjana dolazi u poziciju da je imovina veća od obveza, te se stvaraju pretpostavke za opstanak na tržištu i nastavak poslovanja, ističe Khan.

Stečajni vjerovnici djelomično će namiriti svoja potraživanja (50 posto), a istodobno će se sačuvati djelatnost remontne brodogradnje i radna mjesta na otoku.

- S obzirom da se dužnik bavi remontom turističkih i ribarskih brodova do 300 tona takva uslužna djelatnost je potrebna gospodarskom okruženju. Dužnik podmiruje sve tekuće obveze poslovanja te ostvaruje dobit i nakon što se podmire obveze vjerovnicima sukladnu stečajnom planu. Iz predmeta stečajne mase, a bez povećanja razine poslovanja, pokrile bi se tek postojeće i tekuće obveze stečajne mase, i u manjem dijelu vjerovnici prvog višeg isplatnog reda, dok bi vjerovnici drugog višeg isplatnog ostali nenamireni, piše Khan.
Optužnica protiv Špindereka
Dok se u Nauti Lamjani provodi stečajni plan prema kojem će svi vjerovnici osim novih vlasnika izgubiti 50 posto istraživanja, Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjeg predsjednika Uprave Dražena Špinderka, zbog sumnje da je sakrio novac iz stečajne mase kako bi omogućio Erste banci da se pojavi kao vjerovnik. Ta je banka u međuvremenu svoja potraživanja (bude li optužnica potvrđena presudom, to će značiti - nepostojeća) prenijela na Marinu Preko, a ova tvrtka zajedno sa svojom matičnom tvrtkom IO Adria sada postaje jedini vlasnik remontnog brodogradilišta. Skupština vjerovnika prošle je godine odustala od daljnjeg spora s Marinom Preko, ne osporavajući prikazana potraživanja.

Trenutačno kod stečajnog dužnika radi 25 radnika, i bez problema se izvršavaju tekući poslovi, a jamstvo izvršenja plana je pravo koncesije na pomorskom dobru do 2031. godine. S obzirom da Nauta nema poseban carinski status nije u mogućnosti dizati brodove izvan Europske unije. Izlaskom iz stečajnog postupka i dobitkom posebnog carinskog statusa, moći će se dizati brodovi pod izvaneuropskim zastavama, čime bi se osigurao dodatni prihod.

www.zadarskilist.hr
12.02.2016.

dondoNekoliko sati nakon strašne nevere sa zapada kao da je posred fažanske luke pala bomba. Na desetke je uništenih barki, potopljen je brod, uništen inventar kafića i restorana najbližih moru, doslovno je razbucan asfalt na platou gdje na suhom zimuju jedrilice, kamene klupe duž šetnice su uništene... Sve to samo je dio kataklizmičke slike duž obale koju smo zatekli u srijedu predvečer nakon što se konačno smirio orkanski zapadni i sjeverozapadni vjetar i omogućio mještanima da saniraju štetu. Neki od njih nisu imali što drugo za učiniti osim da pokupe dijelove barki i bace ih u smeće. Deseci plovila uništeno je i u perojskom Portiću, posebno onih na pomoćnom molu.

- Ovo je samo za u škovace, komentirao je jedan Fažanac gledajući s tugom plastiku u dnu lučice koja se nekada nazivala barkom. Mnoge su potonule pa su se sakupili vrijedni mještani da bi ih zajedničkim snagama izvukli na suho. Rijetko koja barka, bila drvena ili plastična, da je prošla bez ikakve štete. Po šetnicama, na cesti i u parkovima gazili smo morsko kamenje, periske, spužve, bokobrane i kuse batana i pasara, gacali po slojevima pijeska s morskog dna. Pričaju da je u Rovinju izbacilo čak i ugora na cestu pa su ga Rovinježi vratili u more.
- Slobodno napiši da je stari ribar Giovanni Toffetti rekao da tako nešto nismo imali od 1956. godine, rekao nam je Franko Keršin.

Brod "Dondo", kojeg smo u srijedu oko 13 sati snimili dok su se njime poigravali valovi pred otvorenim dijelom luke, nije izdržao i potonuo je neposredno nakon toga. "Eko ga, tu doli", pokazali su rukom Fažanci na skup bokobrana u vodi, jedino što je ukazivalo na to da se nešto vrijedno nalazi na dnu.

- Đige kao da nije bilo. Valovi su je prebacivali i punili pasarice i batanice unutar luke. Kako netko može naplaćivati vez po toj cijeni, a luka nije sigurna, riječi su ogorčene skupine Fažanaca kojima su uprli prstom na Lučku upravu Pula, koja je nedavno dignula cijenu veza na 150 kuna po dužnom metru, a najavljuju se i nova poskupljenja dogodine.

- Jedan dio luke je skroz nezaštićen. Onaj drugi ima visoki lukobran koji u ovakvim uvjetima napravi još veći problem. Valovi prođu uz đigu, udare u gat i odbiju se u luku i naprave kaos. To nije zaštićena luka, rekao je jedan od starijih Fažanaca inzistirajući na anonimnosti. Na taj način objasnio nam je ono što smo i sami prethodno vidjeli: da dio valova, koji dolaze sa sjeverozapada, doslovno zaobilaze lukobran visok i dva metra, ulaze u lučicu pod drugim kutom i rade "pokolj" nad barkama. Druga skupina ukazuje i na problem prevelikog broja plovila koja se međusobno oštećuju.

Fažanci jesu naviknuti na zapadne vjetrove, oprezni su s ponentom i grbinom, ali ovako razorno orkansko nevrijeme nije im se dogodilo već 60 godina. Tome je doprinijelo i to što je nad uznemirenim morem stalno pojačavao hladni orkanski vjetar. Dobro da nije bilo vrijeme od plime, jer i ona sama nerijetko poplavi nisku fažansku rivu.

- Dobro da je bila oseka. Pajole su plivale do Piazze Grande, a što bi tek bilo da je bila visoka voda, rekla nam je načelnica Ada Damjanac. Piazza Grande je, naime, trg uvučen duboko u staru jezgru. Razornu moć prirode na svojoj su koži osjetili vlasnici i djelatnici restorana "Plavi", koji je uz caffe bar NP-a Brijuni najbliži obali. U taj restoran, prema priči ugostitelja Miljenka Okreše, voda je nagrnula nakon što su vjetar i valovi jedna vrata polomili, a druga iščupali iz štoka.

- Kolika je to sila bila kada je razbijen i prozor na drugom katu iznad nas? Upirali smo rukama u vrata koja su bila zaključana, odjednom me je bacilo, našao sam se u vodi na tlu restorana. Nakon toga voda je samo prolazila kroz restoran. Ma strašno! Pomagali su pulski vatrogasci i fažanski DVD-ovci, ali nismo mogli ništa. Imali smo problema s neverama, ali ovako nešto nikada, kaže Okreša. Odveo nas je i u pozadinske prostorije restorana uz kuhinju, gdje su podovi pokriveni debelim slojem mulja i morskog pijeska, a uređaji i mašine vjerojatno skroz uništene. Čišćenje ovdje djeluje kao nemoguća misija.

Dok su u srijedu predvečer jedni izvlačili barke, a drugi čistili obalu i radnje, valovi su još uvijek tukli u obalu, ali ne onakvom silinom. Za mještane ni u četvrtak ujutro nije bilo odmora.
- Još uvijek izvlače barke, ima ih potopljenih i polomljenih, na "Plavom" su razvaljena vrata, čak i prozor na drugom katu iste kuće. Komunalci i vatrogasci čiste, još će se vidjeti što treba učiniti. Srećom nije bilo veće štete na autima i objektima kao u Rovinju, ali pozvat ćemo ljude da popišu štetu pa ćemo znati kolika je. S obzirom da je lučica u ingerenciji Lučke uprave Pula i oni bi trebali vidjeti kakva je šteta na plovilima, rekla nam je načelnica Ada Damjanac dan nakon nevremena. More se povuklo, a šeka je pokazala i štetu na staroj kamenoj obali. No, kako saznajemo, nešto od toga je i starijeg datuma.

Foto: N. Lazarević

www.glasistre.hr
12.02.2016.

Finland Construction starts for Russia bound stand by icebreakerBrodogradilište Arctech iz Helsinkija je prošli tjedan započelo izgradnju trupa prvog icebreaking stand-by broda za ruskog klijenta. Novogradnja 512 prva je od tri icebreaking stand-by broda koje je naručio najveći ruski brodar Sovcomflot. Brodovi će biti operativni u području North East Sahalin Offshore gdje će raditi za operatera Sahalin-2, Sahalin Energy Investment Company Ltd (SEIC).

Icebreaking stand-by brodovi su dizajnirani za stand-by i operacije spašavanja i aktivnosti u slučaju izlijevanja nafte. Također se mogu koristiti kao opskrbni brodovi za prijenos tereta. Brodovi imaju dužinu 100 metara i širinu 21,7 metara.

Četiri diesel motora imaju ukupnu snagu od oko 21 000 kW i pogonsku snagu 13 000 kW. Dizajn ispunjava zahtjeve radnih uvjeta propisane od strane SEIC, a ima i ekološke značajke. Brod ima smještajni kapacitet za 98 osoba.

Plovila će biti sposobni za rad u temperaturama do minus 35°C. Sposobnost icebreaking stand-by broda je izuzetno visoka, kaže brodograditelj, dodajući da brod može samostalno raditi u ledu debljine 1,7 metara i na temperaturama do -35°C.

Archtech je osmislio dizajn stand-by broda. Novogradnje 512 predstavlja novi koncept broda i proširuje arktičku flotu Archtech, a bit će isporučena krajem 2016. godine.

www.offshoreenergytoday.com
12.02.2016.

Hapag Lloyd Expands and Upgrades Its FleetNjemački kontejnerski prijevoznik Hapag-Lloyd preuzeo je isporuku dva broda, kapaciteta 3500 TEU, s posebnim dizajnom širokog trupa od nizozemske brodarske tvrtke NileDutch. Tvrtka nije otkrila kupovnu cijenu za dva broda, koji će nakon uvođenja u službu biti raspoređeni u Južnoj Americi.

"Dizajn širokog trupa znači da će brodovi, koje su izgrađeni u 2015., imati relativno velik kapacitet usprkos nižem gazu, čime su posebno dobro prilagođeni za plitke luke, poput nekih u Južnoj Americi", rekao je Hapag-Lloyd.

Hapag-Lloyd će također iznajmiti još dva identična broda iz iste serije od tvrtke NileDutch, a oba će biti razmješteni zajedno sa svojim sestrinskim brodovima.

Nadalje, kako bi ojačao svoju prisutnost u sjevernom Atlantiku, Hapag-Lloyd je unajmio još četiri broda širokog trupa za usluge između Mediterana i Montreala u Kanadi.

Brodovi, koji su stari dvije godine, a imaju operativni kapacitet od nekih 2.700 TEU, zamijenit će postojeće brodove.

Hapag-Lloyd flota trenutno ima 177 brodova s prosječnom dobi od oko 7,2 godine.

www.worldmaritimenews.com
12.02.2016.

Artemis AtheneNorveška tvrtka za seizmička istraživanja Magseis sklopila je ugovor s kompanijom Saudi Aramco za projekt S78 koji obuhvaća seizmičko istraživanje u Crvenom moru. Magseis je dobio posao zajedno sa svojim partnerom BGP.

Očekivano trajanje projekta je 9 mjeseci + 1 godina i trebao bi započeti tijekom srpnja 2016. godine.

Magseis nije dao više detalja o ugovoru, samo je dodao da će na projektu biti angažiran brod DP 2 klase „Artemis Athene", Magseisov OBS brod.

www.offshoreenergytoday.com
12.02.2016.

VLCC 66Kyoei Tanker vratio se svom sunarodnjaku, brodograditelju Japan Marine United (JMU) i naručio VLCC nosivosti 311.000 dwt. Brod će biti isporučen početkom 2018. godine. Detalji o cijeni nisu objavljeni.

Kyoei Tanker je rekao da planira obnoviti svoju flotu kako bi imali više tankera za prijevoz sirove nafte. Drugi brod koji je tvrtka naručila je LPG brod čija je isporuka zakazana sredinom iduće godine.

Kyoei flota danas obuhvaća pet VLCC-a, dvae MR tankera, dva LPG tankera dok se flota bulkera sastoji od dva handymax, dva panamax i dva post-Panamax broda.

˝Modern Express˝ uzet u tegalj

Evakuacija pomoraca s ˝Modern Express˝

Teretni brod udario u poznati most Evripos

Život na kontejnerašu

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr
bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 29 (vrijedi od 12.02.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,205172
GBP
1
9,864240
USD
1
6,864346
EUR
1
7,755827
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Što vas najviše može iznervirati?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved