27.03.2017.

DSC 0637U pomorskoj praksi svi naponi iznad 1000 V smatraju se visokim naponom. Standardne vrijednosti visokog napona na brodovima pri pogonskoj frekvenciji 60 Hz su: 3300 V, 6600 V i 11000 V. Brojne su prednosti korištenja visokog napona, a uglavnom se temelje na osnovnim zakonima iz elektrotehnike, prema kojima je za danu snagu reducirana struja ako je povećan napon, a posljedično su smanjeni mase i volumena električne opreme te gubici.

Uvođenjem visokog napona, brodski elektroenergetski sustav kao i njegovo upravljanje i održavanje postalo je složenije. Ipak, gradnja sve većih i tehnički zahtjevnijih brodova dovela je do porasta instalirane snage pa je danas to postalo uobičajeno.

Glavni nedostatak za korisnike, kad se radi o visokonaponskim brodskim instalacijama, je potreba za pridržavanje i poštivanje strogih sigurnosnih propisa i procedura. Za visoki napon je to nužno da bi se maksimalno smanjila mogućnost grešaka, koje u pravilu imaju katastrofalne posljedice prije svega na električnu opremu, ali i na gubitak ljudskih života. Sve osobe koje su direktno uključene u održavanje visokonaponske opreme i uređaja moraju posjedovati ovlaštenje o osposobljenosti za rad s visokim naponom, koje se izdaje nakon pohađanja odgovarajućeg tečaja.

Pučko otvoreno učilište Libar između ostalog, u svojoj ponudi nudi i tečaj visokog napona na radnoj (D49A) i upravljačkoj (D49B) razini, sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 124/15). Tečaj se sastoji od teoretskog dijela koji se izvodi u učionici i praktične nastave u specijaliziranom kabinetu, a sve to u sigurnom okruženju. Polaznici se upoznavaju s teorijskim osnovama visokog napona, radom i održavanjem uređaja visokog napona te svim sigurnosnim procedurama.

Tečajeve Visokog napona POU Libar uspješno izvodi u poslovnicama Split i Rijeka, a razmatrajući zahtjeve i molbe pomoraca od nedavno i u poslovnici Šibenik.

Planirani termini za TRAVANJ 2017:

D49A- VISOKI NAPON RADNA RAZINA:
ŠIBENIK:07.04 i 18.04.2017
SPLIT: 10.04.2017
RIJEKA:24.04.2017
D49B- VISOKI NAPON UPRAVLJAČKA RAZINA
ŠIBENIK:04.04-06.04 i 19.04-21.04.2017
SPLIT:11.04-13.04.2017
RIJEKA:25.04-27.04.2017

Također traju upisi u srednjoškolsko obrazovanje odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i prekvalifikaciju :

• Pomorski nautičar(+D2,D12, D19, D6B, D11)
• Tehničar za brodostrojarstvo (+D2, D12, D19)
• Tehničar za elektroniku
• Naftno-rudarski tehničar
• Ribarsko-nautički tehničar

Prijave i informacije:
POU Libar Šibenik, Draga 1; 022 201 166,
POU Libar Split, Kopilica 62; 021 382 246,
POU Libar Rijeka, Osječka 50; 051 343 512,
POU Libar Zagreb, Metalčeva 15; 01 389 9904

Ili putem maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  

Sve novosti možete pratiti i na našoj FB stranici:
www.facebook.com/Uciliste.Libar
27.03.2017.

galeb2Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju - piše Jutarnji list.

Sam proces, koji u ime države vodi SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje), započeo je 1. ožujka prošle godine i trebao je trajati 120 dana, no s obzirom na to da Hrvatska prvi put aplicira za fondove u tom segmentu europskog financiranja, proteglo se na već više od godinu dana. Ipak, sve je izglednije da bi se gradu na Rječini uskoro mogao osmjehnuti 81 milijun kuna, od čega na Galeb otpada 37,7 milijuna, odnosno oko 5 milijuna eura. Europa će te projekte financirati u omjeru od 85 posto nepovratnih sredstava, dok ostatak mora osigurati Grad Rijeka.

Nakon jednog neuspješnog pokušaja davanja cijelog Galeba u koncesiju (na natječaj se nije javio nitko), Rijeka je odlučila promijeniti model i kandidirati brod koji je još 2006. HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić proglasio kulturnim dobrom RH za novac europskih fondova, što je tražilo određene preinake u odnosu na prvotnu ideju.

Prema riječima Ivana Šarara, riječkog pročelnika za kulturu, po novom modelu 80 posto ukupne neto površine Galeba, koja iznosi oko 5 tisuća m2, bit će javne namjene, dok ostatak od 20 posto otpada na komercijalne sadržaje.
Finalno rješenje
Otkako je u vlasništvu Grada Rijeke, bilo je raznih ideja što napraviti s Galebom, počevši od one da na njemu bude muzej jugoslavenske avangardne umjetnosti do davanja većeg dijela broda u zakup privatniku koji bi napravio hotel ili hostel, uz glasove koji svako toliko dolaze "sa strane" da bi ga najbolje bilo potopiti i pretvoriti u ronilačku atrakciju, no lani se iskristaliziralo finalno rješenje koje je pred realizacijom - bivši Titov brod bit će muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla. Galeb je, sam po sebi, prilično dobar simbol za takav scenarij.

Sagrađen je za korporativne potrebe fašističke Italije, potom je pretvoren u ratni brod talijanske vojske pa u njemački minopolagač i kao takav je potopljen. Nakon Drugog svjetskog rata njegova je povijest manje-više svima poznata. Bio je ploveća rezidencija Josipa Broza, ali istovremeno i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su se obučavali deseci tisuća regruta. Kao Titov brod, imao je ulogu i u stvaranju pokreta nesvrstanih, što je velika globalna politička priča indirektno vezana uz niz globalnih totalitarizama.

- Dakle, sam brod bio je protagonist svih režima 20. stoljeća i upravo je zato glavni junak budućeg muzeja - naglašava Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, navodeći da muzej nije zamišljen kao nekritičko odnošenje prema bilo kojem aspektu povijesti uz koji je bio vezan. Time demantira spekulacije da Rijeka Galeba namjerava pretvoriti u muzej koji bi glorificirao Titovu ostavštinu kroz priče o glamuroznim gostima na palubi i vanjskopolitičkim podvizima, već upravo suprotno, želi potaknuti kritičko razmišljanje.

- U suglasju smo da program muzeja korespondira s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 "Doba moći", koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Siguran sam da bi interakcija s budućim posjetiteljima mogla biti dobra metoda za preispitivanje odnosa prema kontroverznim povijesnim činjenicama. To je zanimljivo i u kontekstu povratka totalitarizama koji nastaju u ovom trenutku. Neovisno o samom sadržaju, mislimo da je takav brod direktno vezan s gradom koji je izrastao iz brodogradnje i pomorstva. Činjenica je da ne postoji takva vrsta broda muzeja i javnog prostora s ove strane Jadrana - tvrdi Šarar.

sssBudući muzej koji se, po radnoj verziji, trenutno jednostavno zove "Motorni brod Galeb" bit će smješten uz lukobran/šetnicu Molo longo. Dobar dio paluba ostat će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio koji će se davati u koncesiju, a radi se o oko tisuću kvadrata površine, uredit će se do "roh bau" faze. Kako tvrdi Šarar, za razliku od prošlog natječaja, kada se od potencijalnog koncesionara tražilo da uredi cijeli brod, sada će komercijalna namjena biti potpuno odvojena i u cijeli projekt gradnje muzeja ući će se neovisno o tome hoće li se netko javiti.
Četvrti brod
Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.

Ona kaže da će muzej biti "četvrti brod" koji u sebi sadrži tri prethodna - dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.

Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore koji se nalaze na zapovjednom mostu, palubi čamaca, šetnoj palubi, gornjoj palubi i dvodnu "usele" neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.

Kako objašnjava Nikolina Jelavić Mitrović, koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i drugi sadržaji.
Četiri rute
Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate. Intervencije će, prema riječima autorice postava, u potpunosti podržavati postojeći izgled i materijale korištene pri izradi broda. Pristup oblikovanju je isti na svim palubama, ali se materijali mijenjaju ovisno o tome o kojoj je palubi riječ. Naime, palube na najvišem nivou, peta i šesta, su najluksuznije, dok su prema donjim palubama materijali praktičniji i skromniji.

Posjetiteljima muzeja omogućit će se četiri rute kretanja jer brod ima svoja fizičko-prostorna ograničenja zbog stabiliteta i vodonepropusnosti. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.

Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.
Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.

- Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu - objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke - pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.
Imaginarna večera
Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Interaktivni sadržaji bit će posebna atrakcija. U nekadašnjoj blagovaonici za uzvanike prikazivat će se imaginarna večera najviših poznatih gostiju aplicirana na veliki stol - tko je tu sjedio, što su jeli i slično. U prostorima Titova apartmana natpisi i multimedijalni sadržaji bit će u ormarima i ladicama. U jednom od salona se nekada nalazio televizor, uočljiv na rijetkoj fotografiji interijera. U planu je pronalazak takvog TV-a i stavljanje u funkciju kako bi posjetitelji mogli gledati filmove koje je i Tito gledao. Predviđeno je i da se da predstavi rad arhitekta koji je autor interijera, Zorka Laha.

Planira se i vraćanje kinoprojektora i radio aparata u veliki salon za goste i tamo bi se povremeno mogle organizirati projekcije filmova za posjetitelje. U kuhinji, posjetitelji će moći kombinirati sastojke pomoću recepata iz Titove kuharice i virtualno kuhati na ekranu, dok će se uokolo širiti miris jela koja su se na brodu konzumirala.

Sva tri bivša broda (talijanski Ramb, njemački Kiebitz i jugoslavenski Galeb) prikazivat će se u 3D modelima u svojem izvornom izgledu. Posjetitelj će s jednog upravljačkog mjesta na projekciji moći vrtjeti svaki pojedini model kako bi shvatio koje su izmjene izvršene na brodu. Pomoću interaktivne vremenske crte prikazat će se povijest broda od 1938. do 2000. Za svaku će palubu biti posebno kreiran zvuk, s time da će se na šetnoj palubi čuti zvuci lagane glazbe i filma koje je tijekom boravka na brodu slušao Josip Broz.

Već i u sadašnjem stanju, Galeb na neki način figurira kao atrakcija s turističkim potencijalom, što dokazuju redoviti posjeti stranih novinarskih ekipa koje o njemu rade reportaže - uz Reuters, u posljednje tri godine obišli su ga novinari iz Slovenije, Kanade, Austrije, Njemačke i Kine.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.

Istaknuo je da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku.

www.zadarski.slobodnadalmacija.hr
27.03.2017.

AndrinaLuic3 ribaricaVjerujemo da ćemo uspješno izbjeći uvođenje kvota za izlov sitne plave ribe, jer problem leži u samom principu upravljanja za koji smatramo da nije prihvatljiv ni poželjan kao regulacijski model na Jadranu, stav je ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, najavivši tvrde pregovore s Europskom komisijom o ograničenju izlova plave ribe koji u Jadranu.

Europska komisija, u svom prijedlogu Višegodišnjeg plana upravljanja ribolovom na sitnu plavu ribu, predlaže naime ograničenje ulova na 40 tisuća tona, s time da je riječ o količini koju bi između sebe trebali raspodijeliti ribari iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i Crne Gore, koji sada zajedno love preko 100 tisuća tona sitne plave ribe na godinu.

Na naš upit o tome hoće li Hrvatska pristati na sustav kvota, s obzirom da bi one bile niže za cijeli Jadran od količina koje trenutno lovi samo hrvatska ribarska flota, s ulovom od oko 60 tisuća tona inćuna i srdele, te kako bi se kvote dijelile između Hrvatske, Italije i Slovenije, Tolušić odgovara da je sustav kvota prijedlog Europske komisije o kojem se tek treba detaljno razgovarati.

- Ulovna količina koja bi bila dostupna u ovom trenutku nije poznata, no istina je da bi ona vjerojatno bila drastično manja od ulova koje trenutno ostvarujemo. Raspodjela kvota među zemljama je također tema o kojoj bi se tek trebalo razgovarati. Uvođenje kvota bi značilo poništenje napora uloženih posljednjih godina i zaokret u upravljačkom smislu. Smatramo da to nije prihvatljivo rješenje, jer bi uvođenje sustava kvota prouzročilo brojne probleme u vidu povećanja odbačenog ulova, preusmjeravanja ribolovnog napora na druge vrste i alate, te bi posebice stavilo ribare Jadrana u neravnopravan položaj na tržištu. Ovakav stav dijele i druge zemlje Jadrana, ali i Mediterana pa je stoga teško očekivati da će ovaj prijedlog uistinu i zaživjeti, smatra ministar.
Povećanje uvoza
Ograničeni izlov plave ribe teško bi pogodio ribare, ali ne samo njih, već i brojne zaposlene u riboprerađivačkoj industriji, trgovce ribom, zbog relativno velikog udjela sitne plave ribe i u maloprodaji, te uzgajivače ribe, posebice tune. Ova je problematika posebno osjetljiva, jer je dobrim dijelom riječ o radnim mjestima na otocima i u priobalju, gdje ionako vlada deficit ponude stalnih zaposlenja.

- To bi ovisilo o ulovnim količinama, no procjena je da plivaričarska ulovna flota, riboprerađivačka industrija i uzgoj tuna zajedno osiguravaju preko četiri tisuće radnih mjesta, što je od neizmjerne važnosti za obalno i otočno stanovništvo. Jedna od naših zamjerki prema prijedlogu uvođenja kvota od strane EK je i nepostojanje detaljnih socioekonomskih analiza o utjecaju ovakvog zaokreta na vezane industrije prerade i uzgoja tuna, ističe Tolušić, dodajući kako bi ograničenje ulova rezultiralo ograničenim količinama dostupnim za potrebe prerade ribe i uzgoja tuna, što bi za posljedicu imao povećanje uvoza iz drugih zemalja.

- U konačnici, ovo bi utjecalo na poskupljenje procesa proizvodnje, ali svakako i na pad kvalitete proizvoda. Isto tako, mogu se očekivati i ozbiljne posljedice po poslovanje domaćih poduzeća koje mogu dovesti i do njihovog propadanja, kaže Tolušić.

U zadnje dvije godine provodi se niz mjera za zaštitu stokova sitne plave ribe na Hrvatskoj strani Jadrana, od zabrane izlova u dobrom dijelu unutarnjih kanala, do lovostaja tijekom određenih razdoblja. Zanimalo nas je jesu li se te mjere pokazale dovoljnima, te je li se riblji fond počeo oporavljati i bez ograničenja izlova kvotama, posebno s obzirom na činjenicu da je europski povjerenik za ribarstvo Carmenu Vella, početkom ovoga tjedna u Zadru pozvao sve strane na prihvaćanje prijedloga Europske komisije za upravljanje izlova sitne plave ribe, argumentirajući to upravo tvrdnjom da su znanstveni podaci pokazali kako se dosadašnji napori Hrvatske, Italije i Slovenije u tom pravcu nisu pokazali dovoljnima. Suprotno tvrdnjama europskog povjerenika, ministar ističe kako će pravi rezultat dosad poduzetih radnji za zaštitu stokova plave ribe, biti vidljivi tek protekom određenog vremena.
Nadzor nad plovilima
- Važno je napomenuti da se znanstvene procjene o stanju stokova rade uvijek za prošlo razdoblje s odmakom od godinu do dvije dana. Tako se trenutno najnovija procjena odnosi na 2015. godinu. Imajući to na umu, zapravo nije moguće znati koliki je utjecaj mjera koje se provode, već će to biti poznato tek za nekoliko godina. No ipak, prema kretanjima ulova i komentarima koje dobivamo od ribara, može se zaključiti da se stanje barem stabiliziralo, pa možemo očekivati i daljnji oporavak u narednim godinama. Posebno zbog toga što su trenutne mjere usmjerene na zaštitu mlađih starosnih grupa i zaštitu ribe u mrijestu, što bi trebalo dati rezultat u smislu povećanja novačenja, a onda posljedično i povećanja biomase, kaže Tolušić.
Ministar objašnjava kako za gospodarski najvažnije vrste, a plava riba je daleko najvažnija i čini preko 90 posto ukupnog ulova, Hrvatska raspolaže prilično točnim podacima o stvarnim količinama ulova.

- Možemo se pohvaliti da imamo bolji sustav bilježenja ulova od velikog broja europskih zemalja. Tijekom 2016. godine, opremili smo sva autorizirana plovila za koćarski i plivaričarski ribolov s e-očevidnicima i VMS uređajima, bez obzira na njihovu duljinu. Ovo nam daje mogućnost da imamo nadzor nad ovim plovilima u svakom trenutku, ali i da na dnevnoj bazi dobivamo podatke o vrstama, količinama i području ulova. Ovi podaci su zapravo i osnova kasnijih znanstvenih procjena koje naši znanstvenici zajednički provode u sklopu međunarodnih koordinacija. Generalno gledajući može se reći da za najvažnije gospodarske vrste raspolažemo s kvalitetnim podacima i točnim ulovnim količinama, kaže Tolušić, koji smatra da će i ti podaci pomoći u razgovorima s EU i pronalaženju drugačijih rješenja od uvođenja kvota.
Vjeruju u podršku
Uvođenje kvota značilo bi katastrofu za riboprerađivače, ističe Marina Depolo, direktorica tvornice za preradu ribe "Mardešić".

- To bi za nas bio kraj. Gotovo kompletna domaća prerada ribe bazirana je na domaćoj sirovini, koja je naša glavna komparativna prednost. To što radimo sa svježom jadranskom ribom naš je najveći adut na tržištu, a uvođenje kvota je scenarij koji ne smijemo dopustiti. Iskreno, svi mi u branši, od ribara do prerađivača, nadamo se da je tako nešto nemoguće. Vjerujemo da ćemo imati podršku resornog ministarstva, kao i naših europarlamentaraca, i svih ostalih koji na političkoj razini mogu utjecati na konačnu odluku, kaže Depolo, dodajući kako Ministarstvo poljoprivrede, ribari i prerađivači itekako rade na zaštiti stokova plave ribe, svjesni da svi od njih žive.

- Surađujemo po tom pitanju praktički na dnevnoj bazi. Samo u zadnjih nekoliko godina zabranjen je ribolov u kanalima, uvedena su dva lovostaja i niz drugih mjera, uz nadzor kretanja plovila i količina ulova. Isto tako, pazi se da količine ulova ne premašuju one iz prošle godine. Zaista nije slučaj da se sirovina koja nam život znači eksploatira bez reda i smisla. Ribari to mogu najbolje potvrditi, jer količine ulova su stabilne, što pokazuje da stok količinski nije ugrožen, tvrdi Depolo.
Stabilni ulovi
Ribari potvrđuju da su ulovi posljednjih godina stabilni, te vjeruju kako je to rezultat višegodišnjih napora koje je Hrvatska sama poduzela na zaštiti ribljeg fonda. Nevio Uhač, suvlasnik Ugora, riječke tvrtke čija flota lovi plavu ribu, ističe kako bi prvo trebalo pričekati da se sa sigurnošću utvrde efekti dosadašnjih mjera.

- Tek moramo vidjeti koji su rezultati mjera zaštite, a Europska komisija odmah želi sve presjeći i uvesti kvotu koja je premala. Četrdeset tisuća tona za cijeli Jadran je neodrživo, posebno za naše ribare. Mi između sedamdeset i osamdeset posto ulova plasiramo u preradu i uzgajališta tune, gdje je cijena znatno niža nego u maloprodaji, dok Talijani osamdeset posto plasiraju u maloprodaju. Smanjene količine ulova oni bi mogli donekle kompenzirati zakonom ponude i potražnje, odnosno većom maloprodajnom cijenom, dok mi tu mogućnost nemamo. Jednostavno rečeno, za nas su ovakve kvote, koje predlaže Komisija, neodržive, i u potpunosti bi ugrozile naše poslovanje. U Hrvatskoj imamo više od 200 brodova za izlov plave ribe, i za mnoge od njihovih posada ovakve kvote bi značile završavanje na ulici, zaključuje Uhač.
Trajne Zone neuzimanja
Neke europske zemlje, među njima i Italija, dio svojih ribolovnih područja trajno su zaštitile, proglasivši ih no-take zonama, u kojima je zabranjen bilo kakav oblik komercijalnog, sportskog ili dopunskog ribolova. Te su se mjere pokazala vrlo učinkovitima, a no-take zone postale mjesto u kojem se riba nesmetano razmnožava, te kasnije naseljava okolna područja, omogućujući ribarima konstatne ulove. U Hrvatskoj za sad nije bilo pokušaja uvođenja sličnih rješenja.

Foto: Andrina Luić

www.glasistre.hr
27.03.2017.

N LazarevićDržavna brzobrodska linija Pula - Zadar bit će obnovljena, a osim u sezoni planira se i zimsko prometovanje barem jednom tjedno. Uskoro bi trebao biti raspisan koncesijski natječaj za brodara koji će liniju održavati, a početak plovidbe planiran je za početak lipnja. Brodska linija će tijekom cijele godine uz Lošinj ticati i otoke Unije, Susak, Ilovik i Silbu.
Čeka se javni natječaj
Obnovu brodske veze financirat će Agencija za obalni linijski pomorski promet s dva milijuna, Ministarstvo turizma s 1,5 milijuna kuna te tri zainteresirana grada i županije, najavila je nedavno u Rijeci zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić.

Kako doznajemo od Davida Radasa iz Kabineta ministra Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u tijeku su aktivnosti koje prethode raspisivanju javnog natječaja za odabir brodara, koji će održavati državnu brzobrodsku liniju 9141 Pula - (Unije - Susak) - Mali Lošinj - (Ilovik - Silba) - Zadar (i povratno).

- Ova brzobrodska linija trebala bi biti uspostavljena uoči početka ovogodišnje turističke sezone i to za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2017. godine, nakon čega će biti uspostavljena kao cjelogodišnja linija. Usporedo s pripremom javnog natječaja provode se aktivnosti vezano uz potpisivanje Sporazuma o zajedničkom financiranju spomenute brzobrodske linije, u kojoj će sudjelovati Agencija za obalni linijski pomorski promet zajedno s jedinicama regionalne i lokalne samouprave odnosno Istarska, Primorsko-goranska i Zadarska županija te gradovi Pula, Mali Lošinj i Zadar, zaključuju iz Ministarstva.

www.glasistre.hr
27.03.2017.

noble tom prosserOffshore izvođač radova bušenja Noble Corporation sklopio je ugovor za jack-up platformu u Australiji. U svom najnovijem izvješću o stanju flote tvrtka je u četvrtak rekala da je jack-up platforma „Noble Tom Prosser", izgrađena 2014., dobila ugovor s PTTEP u Australiji. Trajanje ugovora je od početka rujna 2017. do kraja listopada 2017. godine po cijeni od 130.000 dolara.

Platforma je warm-stacked u Ujedinjenimm Arapskim Emiratima od prošlog listopada kada je istekao ugovor s australskim istraživačem Quadrant Energy.

Nadalje, Noble je obavijestio da je kupac iskoristio jednu od opcija u trajanju od 30 dana za jack-up platformu „Noble Regina Allen", izgrađenu 2013. Oplatforma pruža usluge smještaja za neimenovanog klijenta u Velikoj Britaniji i ima dva više od dvije opcije.

Izvođač radova bušenja također je rekao da je njegov brod za bušenje „Noble Bully I", izgrađen 2011. dostupna od sredine ožujka. Platforma je prije radila za Shell u američkom dijelu Meksičkog zaljeva, a dnevna cijena najma je bila 488.000 dolara.

www.offshoreenergytoday.com
27.03.2017.

Gazela shipTanker „Gazela" izgubio je snagu propulzije nakon kvara motora kod Luande u Angoli. Brod je bio na putu iz Cabinde pod balastom, ali kad se približavao luci pretrpio je mehanički kvar i ostao plutati. Vrijeme u blizini je bio dobro, no struje su odbacile tanker prema obali. Nesreća je prijavljena lokalnim vlastima, a na mjesto nesreće je poslan tegljač „Maltratug 18" koji je pomogao i odvukao brod u Luandu. Tanker je usidren u luci dok se motor ne popravi i prođe sigurnosnu inspekciju. Posada je naručila rezervne dijelove i brod će ostati na sidrištu nekoliko nekoliko dana.

Nije bilo prijavljenih ozljeda i nema onečišćenja mora. Lokalne vlasti pokrenule su istragu o uzroku nesreće.

Tanker „Gazela" ima ukupnu duljinu 109 metara, širinu 14 metara i maksimalni gaz 4,4 metra. Nosivost broda je 6.488 DWT, a bruto tonaža je 4242 BRT. Tanker je izgrađen 2010. godine u brodogradilištu Desan u Istanbulu u Turskoj.

www.maritimeherald.com
27.03.2017.

CMA CGM FidelioKontejnerski brod „CMA CGM Fidelio" zapalio se na 15 nautičkih milja od Ibize u Španjolskoj. Brod je bio na putu iz Valencije za Maltu kada je plamen je izbio u nadgradnji. Požar je izbio iz osobnog aparata u smještajnom prostoru i posada je odmah započela s gašenjem vatre. Nesreća je prijavljena lokalnim vlastima i Salvamento Maritimo Spain je bio spreman pomoći, mobiliziravši dva spasilačka broda te su bili u kontaktu s dežurnim časnikom. Kontejneraš je zaustavio motore i ostao plutati kod Baleara za vrijeme gašenja požara. Nakon otprilike sat vremena posada je uspjela ugasiti požar vlastitim sredstvima, bez potrebe asistencije lokalnih vlasti. „CMA CGM Fidelio" je nastavio putovanje na Maltu gdje će biti pregledan.

Uzrok požara nije poznat, a šteta će se procijeniti tijekom inspekcijskog nadzora u odredišnoj luci. Tijekom požara nije bilo ozlijeđenih osoba i nema izvješća o zagađenju mora.

Kontejnerski brod „CMA CGM Fidelio" ima ukupnu duljinu 348 metara, širinu 43 metra i maksimalni gaz 10,3 metra. Nosivost broda je 113.964 DWT, a bruto tonaža je 107.898 BRT. Brod je izgrađen 2006. godine u Hyundai Heavy Industries u Ulsanu u Južnoj Koreji.

www.maritimeherald.com
27.03.2017.

dht holdingsDHT Holdings Inc. je sklopio sporazum o kupovini 11 VLCC tankera od tvrtke BW Group Limited, uključujući i dvije novogradnje koje će biti isporučene 2018. Brodovi BW Grupe, čije je vrijednost 538 milijuna dolara, pridružiti će se novom vlasniku u drugom tromjesečju 2017.

Rezultat te kupovine je da će kompanija DHT imati flotu prosječne starosti brodova 6,9 godina, a sastojat će se od 30 VLCC-a, uključujući i novogradnje koje će biti isporučene 2018., te dva Aframaxa.

Kompanija planira financirati kupovinu izdavanjem 256 milijuna dolara temeljnog kapitala, koji se sastoji od 32 milijuna običnih dionica i 15.700 povlaštenih dionica koje se pretvaraju u 15,7 milijuna običnih dionica podložnih odobrenju DHT-ovih dioničara.

Implicirana vrijednost običnih dionica DHT-a izdanih BW-u je 5,37 dolara po dionici.

DHT će platiti BW grupi 177,36 milijuna dolara u gotovini i preuzeti 104,16 milijuna dolara preostalih dugovanja za dvije novogradnje. Ostatak duga će biti financiran zaduživanjem u banci.

www.worldmaritimenews.com
Porinuće SOV-a ˝Bibby WaveMaster 1˝

Kormilo u ruci kadetkinje Tanje

Za dlaku izbjegli nalet kruzera

SUV otklizao s trajekta u Australiji

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr
bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,204124
GBP
1
8,697591
USD
1
7,006140
EUR
1
7,525450
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Kakav je vaš životni prostor na brodu?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved