25.08.2016.

IMG 6719Vlada Republike Hrvatske otvorila je preko Središnjeg državnog portala, e-Savjetovanja, javno savjetovanje o Prijedlogu Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu.

Budući da većina otočana ne samo da nije u sustavu e-Građanin, nego na svojim otocima uopće nije pokrivena internetskim vezama, Otočni sabor, udruga za razvitak otoka, poziva ih da preko svojih predstavnika u udruzi komentiraju predloženi plovidbeni red za sljedeću godinu.

- Savjetovanje je otvoreno do 31. kolovoza 2016., a kako je za ovo vrlo važno pitanje po život otočana iznimno kratak rok, samo sedam dana, pozivamo stanovnike svih otoka da nam se jave, bilo preko predstavnika bilo, gdje je moguće, elektronski, kaže Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.

Redoviti javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj aktualnom Odlukom obuhvaća 56 državnih linija, od kojih se održavaju 52 linije (25 trajektnih, 15 brzobrodskih i 12 brodskih linija) na kojima koncesijski ugovori u javnom prijevozu ističu 31. prosinca 2016.

- Novim prijedlogom predviđeno je 49 državnih linija. Dakle, manje od ovoga što imamo sada i to će otočani itekako osjetiti. Nažalost, u prijedlogu Odluke može se iščitati i smanjenje dnevnih putovanja na nekim linijama, a to je vjerojatno rezultat „rezanja" proračunskih sredstava za održavanje državnih linija sa 320 milijuna na 270 milijuna kuna. Nadalje, od brodara koji održavaju državne linije u javnom pomorskom prometu traži se povrat novca iz subvencije za gorivo zbog razlike u cijeni goriva koje je u međuvremenu pojeftinilo, i to baš u zadnjem kvartalu važećih koncesijskih ugovora, a riječ je o oko 95 milijuna kuna, pojašnjava Barić i podsjeća da je Otočni sabor već tražio da se napravi javna rasprava za državne linije prije raspisivanja natječaja o koncesijama kako bi se i otočani mogli uključiti u donošenje kvalitetnih odluka.

Ovako se, ističe, ponovno sve radi na brzinu i bez mišljenja otočnog stanovništva, a zanima nas i hoće li se ovo odraziti i na ukidanje radnih mjesta te na smanjenje standarda održavanja javnog obalnog linijskog pomorskog prometa.

A kakva su razmišljanja otočana, sažeo je u jednoj rečenici načelnik Općine Preko Karlo Novoselić: „Takav prijedlog neće i ne smije proći!". Otočani neće pristati ni na kakvo smanjenje broja linija i odavno je, barem kad je riječ o linijama Zadar – Preko, jasan stav Ugljanaca i Pašmanaca, da se najprometnija otočna linija, žila kucavica dva otoka o kojoj ovisi 10.000 stanovnika, ni po kojim uvjetima ne „reže".

- Pogotovo zato što prema Poluotoku prometuje brod Dora koji je apsolutno nepouzdan. Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci Dora gotovo svaki drugi dan preskoči neku liniju i trajekt u Gaženici jedino je prijevozno sredstvo u koje se možemo pouzdati. Ako žele uštedjeti novac, imaju načina za to, ali se trebaju potruditi da ga smisle. Najlakše je ukinuti linije, ali to im neće poći za rukom. Baš kao što je nedavno ispravljena nepravda te su otočanima vraćene povlastice u prijevozu, vjerujem da će i u ovom slučaju prevladati razum. Smatram i da je rok u kojem se trebamo izjasniti uistinu prekratak za ovako važnu temu te da bi se svakako trebao produljiti, smatra Novoselić.

www.nasiskolji.hr
25.08.2016.

uljesuraInstitut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet u srijedu navečer je izvijesio kako je putem svoje Facebook stranice od obitelji Keller dobio fotografije skupine od najmanje tri ulješure (Physeter macrocephalus) snimljene u području ispred Rovinja.

- S obzirom da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubina preko 1000 m, u plitkom sjevernom Jadranu prijeti im opasnost od nasukavanja i ugibanje, navode u Plavom svijetu.

Ulješure se danas rijetko pojavljuju u Jadranu, uglavnom u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Značajan pad brojnosti u Sredozemnom moru u posljednjih nekoliko desetljeća vjerojatno je pridonio izostanku recentnih opažanja. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, ali je u većini slučajeva posjet ovom području završio nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, napominju u Institutu.

Posljednja masovna nasukavanja ulješura u Jadranu zabilježena su 11. prosinca 2009. u blizini grada Vieste na poluotoku Gargano (Italija), gdje je uginulo sedam ulješura, te 12. rujna 2014. u blizini grada Vasto (Italija), gdje su uginule tri od sedam nasukanih ulješura.

- Kretanje životinja koje su pronađene kod Vasta 2014. godine pratili smo šest dana nakon inicijalnog opažanja uz otok Vis. Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj na temelju dojava građana i objava u medijima, uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri jedinke su uspješno vraćene u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju, navode u Plavom svijetu.

Jedino dokumentirano masovno nasukavanje ulješura u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo se 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene 11. svibnja 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.

Iz Instituta su naveli da im je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana te da stoga mole sve građane da hitno dojave opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije.

- U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografiju i/ili video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili mobitel 091 4637424, email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Dojavu je moguće obaviti i putem aplikacije dostupne na web stranicama Plavog svijeta. Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u izuzetno plitkom moru, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje, apeliraju na kraju iz Plavog svijeta.

ULJEŠURE

Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1000 m. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.

Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih.

Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.

Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena" prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.

www.zadarski.hr
25.08.2016.

jade5Megajahta J'ade duga 60 metara našla je jučer mirnu luku na šibenskoj rivi. Riječ je o jednom od najskupljih i najinovativnijih megajahti na svijetu, koja u svojoj zatvorenoj garaži ima prostora za gliser dug osam metara, teretanu, saunu, akvarij, ogromnu kuhinju i četiri luksuzne kabine u kojima može boraviti 10 ljudi.

U tvrtki CRN, koja je dio Ferretti Grupe, htjeli su napraviti najekstravagantniju jahtu na svijetu sa sasvim novim tehnologijama. Tako gliser u unutrašnjost jahte ne izvlače na suho, već u garažu direktno uplovljava. Nakon što se gliser smjesti, u samo tri minute iz garažnog prostora ispumpa se 18.000 litara vode, pa za ukrcavanje glisera nije potrebna nikakva dizalica. Ako gliser nije u garaži, taj prostor se može koristiti kao bazen za goste.

jade3
Za samo 10 gostiju na jahti brine posada od 14 ljudi.

Jahta J'ade nominirana je za najbolje uređeni interijer na prestižnom nautičkom sajmu u Monacu 2014. godine, a procjenjuje se da vrijedi oko 60 milijuna dolara.

Foto: I.B./Šibenik IN

www.sibenik.in
25.08.2016.

barokomora Vedran SitnicaNedavne nesreće na ronjenju u zadarskom akvatoriju, ponovno su aktualizirale problem zbrinjavanja unesrećenih ronioca. Prema informacijama iz Hrvatskog ronilačkog saveza, godišnje u Hrvatskoj strada 20-tak ronioca kojima bi se moglo pomoći tretmanom u barokomori. Većinom je riječ o turističkim ronjenjima. Još od 2007. Klub podvodnih aktivnosti Zadar (KPA) u posjedu je barokomore, nužne za dekompresiju unesrećenih. Godinu dana poslije, troškove liječenja i tretmana u barokomori počeo je pokrivati i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. U tom razdoblju bila su organizirana i liječnička dežurstva. Dežurstva liječnika, kao i sama nabava barokomore koja je u Zadra stigla posredstvom Hrvatskog ronilačkog saveza, kaže predsjednica KPA Zadar Slavica Čolak, financirali su se iz pristojbi od ronilačkih članarina.

- Dio tih dežurstava pokrivao je i liječnik iz Zrakoplovne baze Zemunik Hari Perinić. Međutim, kako su financije presahnule, više nismo mogli računati niti na liječnike iz Pule i Splita. U međuvremenu, mi barokomoru stalno nudimo našoj bolnici u Zadru, ali odgovora nema, istaknula je Slavica Čolak.

Još 2008., tadašnji ravnatelj zadarske bolnice, a kasnije i gradonačelnik Zadra te aktualni zamjenik zadarskog gradonačelnika dr. Zvonimir Vrančić izjavio je kako niti godinu dana nakon nabave nisu vođeni razgovori o korištenju ili opremanju zadarske bolnice barokomorom. To opremanje, kazivao je tad Vrančić, nije bilo u prioritetima zadarske Opće bolnice jer je kao preskupo ocijenjeno 24-satno dežurstvo zbog najvažnije indikacije, dekompresije.

- Barokomora se može koristiti u liječenju drugih bolesti, dijabetesa, kroničnih upala uha i dr., ali odluku o tome je li nužna jedna barokomora između Rijeke i Splita, danas kad su komunikacije takve da pacijent u roku 15 minuta može biti zbrinut, treba donijeti nadležno Ministarstvo zdravstva, rekao nam je tada ravnatelj bolnice dr. Zvonimir Vrančić.

Zadarska barokomora može odjednom primiti dva pacijenta i liječnika. No u slučaju nesreće, kad je pacijent u ležećem položaju, može primiti samo jednog unesrećenog i liječnika. U KPA su svjesni kako su troškovi liječenja u barokomori veliki, ali predsjednica Čolak naglašava kako cijena barokomore ovisi o posebnim uvjetima koji u tom trenutku vladaju na tržištu. Primjerice, u cijeloj EU barokomore se nabavljaju isključivo iz SAD-a.

- Cijena barokomore slične našoj, kreće se od 200.000 kn pa na više. No, sama kupnja barokomore nije toliko skupa koliko izobrazba liječnika, specijalista hiperbaričke medicine. No, mislim kako sve to nije toliko skupo da se ne može nabaviti jer je velika korist za cijelu zajednicu, a ne samo za ronioce, smatra Slavica Čolak.

Predsjednica KPA Zadar dodaje da su manje-više sve priobalne barokomore u vlasništvu privatnih medicinskih ustanova. U Hrvatskoj egzistiraju: Barokomora "OXY" Pula, Barokomora Split - Privatna ordinacija dr. Gošović, Barokomora Osijek - KBC Osijek, Barokomora DC Manta, Komiža, o.Vis smještena na brodu Lorenz Marović. Postoji i barokomora u Lori, ali se ona, kako kaže Slavica Čolak, duže vremena ne koristi u civilne svrhe. Zadarska barokomora je služila za obuku škola ronjenja, ali i operatera, no zadarski pacijenti kojima je potreban tretman u barokomori, šalju se u bolnicu Dubrava u Zagrebu gdje postoji barokomora koja odjednom može primiti više pacijenata. Prije pet godina, svega je četvero liječnika pokrivalo cijeli Jadran. To je ocijenjeno kao opasan presedan jer skoro svi unesrećeni koji stignu živi do barokomore, prežive. O svemu tome htjeli smo razgovarati s tehničkim ministrom zdravlja, nekada također ravnateljem zadarske Opće bolnice Darijom Nakićem, ali on nas je uputio na zadarsku Opću bolnicu, a tamo nam jučer nisu mogli odgovoriti je li barokomora potrebna ili ne, ali je ravnatelj Željko Čulina obećao kako će uskoro o tome obavijestiti javnost.

Foto: Vedran Sitnica

www.zadarskilist.hr
25.08.2016.

BG Freight LineNizozemski brodar BG Freight Line, podružnica u potpunom vlasništvu Peel Ports Group, preuzeo je nove feeder obalne kontejnerske brodove koji će biti raspoređeni na usluzi tvrtke u Irskom moru.

Četiri broda, koji se trenutno grade u kineskom brodogradilištu Zhoushan Changhong International, ući će u službu tijekom 2018. godine.

Nove ekološke kontejnerske brodove, angažirane pod dugoročnim najmom, osmislio je BG Freight Line u suradnji s ARKON Shipping kao pokretačem projekta.

Bit će opremljeni s modernim sustavom za čišćenje kako bi se ispunili uvjeti za trgovanje unutar ECA područja, navodi BG Freight Line. Brodovi su također u potpunosti opremljeni za utovar kontejnera u svim pozicijama, s prostorom za ukupno 488 jedinica.

Svi parametri broda su optimizirani za trgovinu između sjevera kontinenta, Irske i Velike Britanije, navodi tvrtka.

www.worldmaritimenews.com
25.08.2016.

TEN 1Grčki vlasnik i operater Tsakos Energy Navigation (TEN) preuzeo je isporuku Panamax tankera „Sunray" od južnokorejskog brodograditelja Sungdong. Uz nosivost od 74,200 dwt, brod će odmah ući u dugoročni najam s naftnom tvrtkom te bi mogao generirati minimalni bruto prihod od 40,5 milijuna dolara.

Ugovor je sklopljen na minimalno 54 i maksimalno 78 mjeseci, navodi tvrtka.

„Sunray" je četvrti od 15 brodova iz programa rasta flote isporučenih od lipnja 2016. godine.

Već sa 13 od 15 izgrađenih brodova., minimalni bruto očekivani prihodi mogli bi biti veći od 1,3 milijarde dolara, navodi tvrtka TEN.

Ranije u kolovozu, TEN je proširio svoju flotu s Aframax tankerom „Thomas Zafiras", kojeg je izgradio brodograditelj Daewoo Mangalia Heavy Industries (DMHI) sa sjedištem u Rumunjskoj.

Nakon isporuke, tanker, nosivosti 112.700 DWT, ušao je u dugoročni najam s naftnom kompanijom Statoil i očekuje se da će ostvariti bruto prihode veće od 100 milijuna dolara, rekao je TEN.

25.08.2016.

BW SingaporeTransporter nafte i plina BW Group potpisao je ugovor na 15 godina za pružanje usluga prijevoza ukapljenog prirodnog plina koristeći FSRU novogradnje za drugi pakistanski LNG terminal u Port Qasimu u Karachiju.

Dogovor za korištenje FSRU jedinice, koja se trenutno gradi u južnokorejskom brodogradilištu Samsung Heavy Industries, potpisan je s tvrtkom Pakistan GasPort Limited (PGPL).

Planiran za isporuku u četvrtom tromjesečju 2016., brod ima kapacitet za pohranu veći od 170.000 m3.

Novi LNG terminal trebao bi smanjiti deficit plina u Pakistanu za 30 posto, osigurati gorivo za proizvodna postrojenja koja se grade u Pakistanu kako bi se smanjila nestašice struje za 80 posto, navodi Pakistan GasPort.

Projekt će početi s radom 30. lipnja 2017. u Port Qasimu.

www.worldmaritimenews.com
25.08.2016.

Aframax tanker BasiliaAframax tanker „Basilia" zahvatio je požar u strojarnici na 17 nautičkih milja južno od Limassola na Cipru. Odjeljak se zapalio ubrzo nakon kratkog spoja dizel generatora, što je izazvalo eksploziju plinova. Požar je brzo ugašen, ali je jedan ukrajinski član posade ozbiljno povrijeđen od eksplozije. 29-godišnji pomorac je prevezen helikopterom u Opću bolnicu u Nikoziji, gdje će mu sanirati opekline. Aframax tanker je pretrpio ozbiljnu štetu upravljačkog i pogonskog sustava te je ostao plutati južno od Limassola, no nije zatražio pomoć lokalnih vlasti.

Istraga o uzroku nesreće je u tijeku. Brod će proći popravak, a lokalne vlasti su naredile inspekciju da se utvrdi plovnost prije povratka u službu. Tijekom nesreće nije bilo onečišćenja mora.

Aframax tanker „Basilia" ima ukupnu dužinu od 246 metara, širina 42 metra i maksimalni gaz od 15,2 metra. Nosivost broda je 106.852 DWT, a bruto tonaža je 58.911 BRT. Brod je 1992. godine izgradila tvrtka Tsuneishi Shipbuilding u svom brodogradilištu u Fukuyami u Japanu. Vlasnik i operater broda je ukrajinska tvrtka Ocean Seek Maritime.

www.maritimeherald.com
˝Insula Oya 2˝ nasukan na sprudu

Sabljarka protiv ronioca

Nasukana platforma ˝Transocean Winner˝

Potapanje broda ˝Lady Luck˝

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr
bourbonKompanija “Bourbon”, jedan od vodećih svjetskih offshore brodara s flotom od gotovo 460 brodova, u Splitu je održala prezentaciju za učenike i studente pomorskih smjerova kojima upravo taj gospodarski sektor može pružiti priliku za zapošljavanje i napredovanje.

Budući da se posredovanjem pomorske agencije “Muštra” (“Mariner”) iz Trogira i Hrvatska nalazi među 45 država svijeta u kojima djeluje taj div u offshore brodarstvu, naši budući pomorci bili su vrlo zainteresirani za njihove nove programe angažiranja vježbenika.

Motivacija i energija

“Bourbon Offshore Greenmar” iz Švicarske predvodnik je u “offshore oil&gas” poslovima. Za naše klijente obavljamo najzahtjevnije radove na površini mora i u podmorju, a u posljednje vrijeme dosta radimo na potpori poljima vjetrenjača na moru. Okupljenim srednjoškolcima i studentima prezentirali smo naš program koji uključuje i zapošljavanje kadeta, odnosno vježbenika palube i stroja.

Drago mi je bilo vidjeti veliki interes mladih hrvatskih pomoraca, njihovu motivaciju, energiju i želju za ulazak u offshore sektor, što potvrđuje naša dobra iskustva u radu s pomorcima iz vaše zemlje − istaknula je Aleksandra Doray iz kadrovskog odjela švicarske kompanije, u čijem su društvu bili inspektori Tonči Tomaš i Istok Dragojević, te Tomislav Muštra, direktor “Bourbonova” predstavništva u Hrvatskoj.

Studenti Pomorskog fakulteta iz Splita Teo Tičinović i Mate Bedrica ustvrdili su kako je pronalazak budućeg zaposlenja i izbor tvrtke važan korak mladim ljudima pred diplomom.

Drago nam je što smo bili na prezentaciji. Sve je teže naći kompaniju u kojoj ćete obaviti vježbenički staž. Predstavile su nam se tvrtke “Bourbon” i “Mariner”, odnosno brodovi offshore tehnologije, pa smo mogli doznati gdje nam kompanija omogućuje ukrcaj i na koji način možemo napredovati − kazali su studenti.

Prezentacija je bila edukativna i zanimljiva. Dobio sam informacije koje obično ne mogu doznati u školi, posebice o radu na offshore brodovima. Upoznao sam se s načinom života asistenta na tim specijaliziranim brodovima − rekao je Ante Ivić, učenik četvrtog razreda brodostrojarskog smjera Pomorske škole u Splitu.

Sličnog je mišljenja i njegov vršnjak Frane Visković:

Na prezentaciji sam dobio informaciju da mi je bolje završiti fakultet prije ukrcaja na brod, iako ne nužno, radi lakšeg napredovanja, što mi je i bila namjera. Također sam shvatio da je, osim dobrog poznavanja struke, vrlo važno dobro se služiti engleskim jezikom.

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 163 (vrijedi od 25.08.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,157534
GBP
1
8,945828
USD
1
6,789269
EUR
1
7,596301
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Koliko dugo plovite?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved