12.02.2016.

Regata Sv. Valentina 2014Za sve zaljubljene i one koji će to tek postati - već za tri dana, Yacht club Biograd poziva na regatu svetog Valentina. Nakon maškarane regate koja je okupila 35 posada, regata ljubavi je na još jednom iskušenju jedriličara.

U srcu nautičkog turizma na Jadranu, iz YC Biograda pozivaju na sudjelovanje u dvodnevnom jedriličarskom vikendu.

Program:
do 09.00 registracija sudionika, podjela uputa za jedrenje u restoranu Marina Kornati
09.30 otvaranje regate i sastanak skipera
10.00 na parkingu ispred restorana zajednička fotografija svih sudionika, djelatnika u marini i građana
HEART of BIOGRAD
11.00 start prvog jedrenja kroz ljubavni kanal
učesnici koji ne jedre odlaze na Pašman na vidikovac i Benediktinski samostan Čokovac
***** pauza u Pašmanu za sve učesnike kod OPG MATULIĆ uz vrhunske eko proizvode
***** start drugog jedrenja oko Gnalića i potopljenog broda do uvale Bošana i rimske vile
17.30 gastro stol / degustacija jedinog dokazanog afrodizijaka / palenta na 13 načina
19.00 narodne pjesme, ples i prikaz života zaleđa KUD Sveti Ivan iz Medviđe, proglašenje pobjednika.

Nedjelja, 14.02.2016
09.30 sastanak jedriličara i sudionika u muzeju grada Biograda i razgledanje izložbe Gnalić u Gnaliću - sadržaj jedinstvenog broda u Evropi 16. stoljeća
10.30 start jedrenja oko ljubavnih otoka; Sv Katarine, Planca, Čavatula i Gelešnjaka
***** start druge trke
14:00 Marini KORNATI vezivanje zavjetnih čvorova - muškog ili ženskog na maslini ispred restorana sa imenima sudionika i prisutnih, potpisivanje u Knjigu Mira i Dobra
14.30 ručak i proglašenje pobjednika s licitarskim srcima i podjela nagrada, lagana glazba s prigodnom tematikom.

www.057info.com
12.02.2016.

LukaUbliIz sredstava osiguranih EU projektom INTERMODAL, kojeg na području Dubrovačko-neretvanske županije provodi Regionalna razvojna agencija DUNEA, financirana je izrada dviju studija za razvoj morskih luka s područja Dubrovačko-neretvanske županije: Maritimna studija luke Ubli i Vjetrovalna studija luke Orebić. Riječ je o studijama nužnim za razvoj luka. Naime, svaki zahvat u postojećoj, kao i izgradnja nove luke, mora biti dobro promišljen jer se radi o velikim sredstvima, a upotrebljivost luke ovisi o brojnim faktorima.

Prilikom izrade idejnih rješenja za izvođenje zahvata moraju se napraviti stručne studije i elaborati koji također uključuju vjetrovalnu i maritimnu studiju, objasnio je Nikola Butigan, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Maritimna studija luke Ubli koristit će se u izradi projekta dogradnje luke Ubli na Lastovu u kojoj se planira izgradnja još jedne trajektne rampe s pripadajućim vezom duljine 110 metara. Projektom se dobiva dodatna sigurnost pristajanja jer sada u luci Ubli postoji samo jedna trajektna rampa, što u slučaju kvara trajekta na vezu predstavlja veliki problem. Ujedno se osigurava siguran vez i za veće trajekte, što sada nije slučaj.

Vjetrovalna studija luke Orebić će se koristiti za projekt izrade školjere - valobrana ispred lukobrana postojeće luke. Cilj je umanjiti razorno djelovanja valova koji za jakog juga udaraju u lukobran te omogućiti normalan prolazak vozila i pješaka koji koriste prijevoz trajektom na liniji Orebić – Dominče.

Udari valova su takvi da sada prelijevaju parapetni zid lukobrana, oštećuju strukturu lukobrana i polijevaju vozila i pješake. Prilikom izrade lukobrana bila je napravljena školjera, što je vidljivo na starim fotografijama, ali je očito bila poddimenzionirana, kako veličinom same školjere tako i veličinom pojedinih komada kamena od kojih je bila napravljena. Taj kamen sada je djelovanjem mora razbacan uz južnu stranu lukobrana.

-Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije koristi priliku zahvaliti se županijskoj razvojnoj agenciji DUNEA-i, uz čiju pomoć i financijska sredstva su izrađene dvije studije u trajektnim lukama Orebić i Ubli.

Lučka uprava DNŽ je trenutačno u postupku izrade projektne dokumentacije za dogradnju i proširenje navedenih luka i nadamo se da ćemo po završetku projektne dokumentacije navedene projekte lakše aplicirati prema EU fondovima – kazao je ravnatelj Lučke uprave DNŽ Antun Banovac.

Projekt INTERMODAL (Intermodalni model transporta za razvoj Jadranske regije) Regionalna razvojna agencija DUNEA, zajedno s međunarodnim partnerima, provodi kroz Programa IPA Jadranske prekogranične suradnje, a vrijednost aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 200.000 eura.

www.dubrovacki.hr
12.02.2016.

ANTARCTIC navigator nauta lamjanaStečajni upravitelj Naute Lamjane Alein Khan predstavio je Stečajni plan ove tvrtke, kojim se predviđa otplata dugovanja i zadržavanje posla remonta brodova. Kako je Khan istaknuo u planu, potraživanje najvećeg vjerovnika Marine Preko d.o.o pretvara se u temeljni kapital u iznosu potraživanju od blizu 57 milijuna kuna. Tako će iz stečaja Nauta izaći u kompletnom vlasništvu IO Adria AG (54 posto dionica) i njezine tvrtke kćeri Marine Preko (46 posto).
Nastavak poslovanja
- Vjerovnici će se namiriti kroz poslovni rezultat poslovanja, dok će se obveze prema vjerovnicima koje se ne mogu namiriti otpisati. Prihvaćanjem stečajnog plana, dužnik će nastaviti poslovanje i podmiriti obveze predviđene u provedbenoj osnovi, dok će se ostale obveze otpisati. Na taj način Nauta Lamjana dolazi u poziciju da je imovina veća od obveza, te se stvaraju pretpostavke za opstanak na tržištu i nastavak poslovanja, ističe Khan.

Stečajni vjerovnici djelomično će namiriti svoja potraživanja (50 posto), a istodobno će se sačuvati djelatnost remontne brodogradnje i radna mjesta na otoku.

- S obzirom da se dužnik bavi remontom turističkih i ribarskih brodova do 300 tona takva uslužna djelatnost je potrebna gospodarskom okruženju. Dužnik podmiruje sve tekuće obveze poslovanja te ostvaruje dobit i nakon što se podmire obveze vjerovnicima sukladnu stečajnom planu. Iz predmeta stečajne mase, a bez povećanja razine poslovanja, pokrile bi se tek postojeće i tekuće obveze stečajne mase, i u manjem dijelu vjerovnici prvog višeg isplatnog reda, dok bi vjerovnici drugog višeg isplatnog ostali nenamireni, piše Khan.
Optužnica protiv Špindereka
Dok se u Nauti Lamjani provodi stečajni plan prema kojem će svi vjerovnici osim novih vlasnika izgubiti 50 posto istraživanja, Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjeg predsjednika Uprave Dražena Špinderka, zbog sumnje da je sakrio novac iz stečajne mase kako bi omogućio Erste banci da se pojavi kao vjerovnik. Ta je banka u međuvremenu svoja potraživanja (bude li optužnica potvrđena presudom, to će značiti - nepostojeća) prenijela na Marinu Preko, a ova tvrtka zajedno sa svojom matičnom tvrtkom IO Adria sada postaje jedini vlasnik remontnog brodogradilišta. Skupština vjerovnika prošle je godine odustala od daljnjeg spora s Marinom Preko, ne osporavajući prikazana potraživanja.

Trenutačno kod stečajnog dužnika radi 25 radnika, i bez problema se izvršavaju tekući poslovi, a jamstvo izvršenja plana je pravo koncesije na pomorskom dobru do 2031. godine. S obzirom da Nauta nema poseban carinski status nije u mogućnosti dizati brodove izvan Europske unije. Izlaskom iz stečajnog postupka i dobitkom posebnog carinskog statusa, moći će se dizati brodovi pod izvaneuropskim zastavama, čime bi se osigurao dodatni prihod.

www.zadarskilist.hr
12.02.2016.

dondoNekoliko sati nakon strašne nevere sa zapada kao da je posred fažanske luke pala bomba. Na desetke je uništenih barki, potopljen je brod, uništen inventar kafića i restorana najbližih moru, doslovno je razbucan asfalt na platou gdje na suhom zimuju jedrilice, kamene klupe duž šetnice su uništene... Sve to samo je dio kataklizmičke slike duž obale koju smo zatekli u srijedu predvečer nakon što se konačno smirio orkanski zapadni i sjeverozapadni vjetar i omogućio mještanima da saniraju štetu. Neki od njih nisu imali što drugo za učiniti osim da pokupe dijelove barki i bace ih u smeće. Deseci plovila uništeno je i u perojskom Portiću, posebno onih na pomoćnom molu.

- Ovo je samo za u škovace, komentirao je jedan Fažanac gledajući s tugom plastiku u dnu lučice koja se nekada nazivala barkom. Mnoge su potonule pa su se sakupili vrijedni mještani da bi ih zajedničkim snagama izvukli na suho. Rijetko koja barka, bila drvena ili plastična, da je prošla bez ikakve štete. Po šetnicama, na cesti i u parkovima gazili smo morsko kamenje, periske, spužve, bokobrane i kuse batana i pasara, gacali po slojevima pijeska s morskog dna. Pričaju da je u Rovinju izbacilo čak i ugora na cestu pa su ga Rovinježi vratili u more.
- Slobodno napiši da je stari ribar Giovanni Toffetti rekao da tako nešto nismo imali od 1956. godine, rekao nam je Franko Keršin.

Brod "Dondo", kojeg smo u srijedu oko 13 sati snimili dok su se njime poigravali valovi pred otvorenim dijelom luke, nije izdržao i potonuo je neposredno nakon toga. "Eko ga, tu doli", pokazali su rukom Fažanci na skup bokobrana u vodi, jedino što je ukazivalo na to da se nešto vrijedno nalazi na dnu.

- Đige kao da nije bilo. Valovi su je prebacivali i punili pasarice i batanice unutar luke. Kako netko može naplaćivati vez po toj cijeni, a luka nije sigurna, riječi su ogorčene skupine Fažanaca kojima su uprli prstom na Lučku upravu Pula, koja je nedavno dignula cijenu veza na 150 kuna po dužnom metru, a najavljuju se i nova poskupljenja dogodine.

- Jedan dio luke je skroz nezaštićen. Onaj drugi ima visoki lukobran koji u ovakvim uvjetima napravi još veći problem. Valovi prođu uz đigu, udare u gat i odbiju se u luku i naprave kaos. To nije zaštićena luka, rekao je jedan od starijih Fažanaca inzistirajući na anonimnosti. Na taj način objasnio nam je ono što smo i sami prethodno vidjeli: da dio valova, koji dolaze sa sjeverozapada, doslovno zaobilaze lukobran visok i dva metra, ulaze u lučicu pod drugim kutom i rade "pokolj" nad barkama. Druga skupina ukazuje i na problem prevelikog broja plovila koja se međusobno oštećuju.

Fažanci jesu naviknuti na zapadne vjetrove, oprezni su s ponentom i grbinom, ali ovako razorno orkansko nevrijeme nije im se dogodilo već 60 godina. Tome je doprinijelo i to što je nad uznemirenim morem stalno pojačavao hladni orkanski vjetar. Dobro da nije bilo vrijeme od plime, jer i ona sama nerijetko poplavi nisku fažansku rivu.

- Dobro da je bila oseka. Pajole su plivale do Piazze Grande, a što bi tek bilo da je bila visoka voda, rekla nam je načelnica Ada Damjanac. Piazza Grande je, naime, trg uvučen duboko u staru jezgru. Razornu moć prirode na svojoj su koži osjetili vlasnici i djelatnici restorana "Plavi", koji je uz caffe bar NP-a Brijuni najbliži obali. U taj restoran, prema priči ugostitelja Miljenka Okreše, voda je nagrnula nakon što su vjetar i valovi jedna vrata polomili, a druga iščupali iz štoka.

- Kolika je to sila bila kada je razbijen i prozor na drugom katu iznad nas? Upirali smo rukama u vrata koja su bila zaključana, odjednom me je bacilo, našao sam se u vodi na tlu restorana. Nakon toga voda je samo prolazila kroz restoran. Ma strašno! Pomagali su pulski vatrogasci i fažanski DVD-ovci, ali nismo mogli ništa. Imali smo problema s neverama, ali ovako nešto nikada, kaže Okreša. Odveo nas je i u pozadinske prostorije restorana uz kuhinju, gdje su podovi pokriveni debelim slojem mulja i morskog pijeska, a uređaji i mašine vjerojatno skroz uništene. Čišćenje ovdje djeluje kao nemoguća misija.

Dok su u srijedu predvečer jedni izvlačili barke, a drugi čistili obalu i radnje, valovi su još uvijek tukli u obalu, ali ne onakvom silinom. Za mještane ni u četvrtak ujutro nije bilo odmora.
- Još uvijek izvlače barke, ima ih potopljenih i polomljenih, na "Plavom" su razvaljena vrata, čak i prozor na drugom katu iste kuće. Komunalci i vatrogasci čiste, još će se vidjeti što treba učiniti. Srećom nije bilo veće štete na autima i objektima kao u Rovinju, ali pozvat ćemo ljude da popišu štetu pa ćemo znati kolika je. S obzirom da je lučica u ingerenciji Lučke uprave Pula i oni bi trebali vidjeti kakva je šteta na plovilima, rekla nam je načelnica Ada Damjanac dan nakon nevremena. More se povuklo, a šeka je pokazala i štetu na staroj kamenoj obali. No, kako saznajemo, nešto od toga je i starijeg datuma.

Foto: N. Lazarević

www.glasistre.hr
12.02.2016.

Finland Construction starts for Russia bound stand by icebreakerBrodogradilište Arctech iz Helsinkija je prošli tjedan započelo izgradnju trupa prvog icebreaking stand-by broda za ruskog klijenta. Novogradnja 512 prva je od tri icebreaking stand-by broda koje je naručio najveći ruski brodar Sovcomflot. Brodovi će biti operativni u području North East Sahalin Offshore gdje će raditi za operatera Sahalin-2, Sahalin Energy Investment Company Ltd (SEIC).

Icebreaking stand-by brodovi su dizajnirani za stand-by i operacije spašavanja i aktivnosti u slučaju izlijevanja nafte. Također se mogu koristiti kao opskrbni brodovi za prijenos tereta. Brodovi imaju dužinu 100 metara i širinu 21,7 metara.

Četiri diesel motora imaju ukupnu snagu od oko 21 000 kW i pogonsku snagu 13 000 kW. Dizajn ispunjava zahtjeve radnih uvjeta propisane od strane SEIC, a ima i ekološke značajke. Brod ima smještajni kapacitet za 98 osoba.

Plovila će biti sposobni za rad u temperaturama do minus 35°C. Sposobnost icebreaking stand-by broda je izuzetno visoka, kaže brodograditelj, dodajući da brod može samostalno raditi u ledu debljine 1,7 metara i na temperaturama do -35°C.

Archtech je osmislio dizajn stand-by broda. Novogradnje 512 predstavlja novi koncept broda i proširuje arktičku flotu Archtech, a bit će isporučena krajem 2016. godine.

www.offshoreenergytoday.com
12.02.2016.

Hapag Lloyd Expands and Upgrades Its FleetNjemački kontejnerski prijevoznik Hapag-Lloyd preuzeo je isporuku dva broda, kapaciteta 3500 TEU, s posebnim dizajnom širokog trupa od nizozemske brodarske tvrtke NileDutch. Tvrtka nije otkrila kupovnu cijenu za dva broda, koji će nakon uvođenja u službu biti raspoređeni u Južnoj Americi.

"Dizajn širokog trupa znači da će brodovi, koje su izgrađeni u 2015., imati relativno velik kapacitet usprkos nižem gazu, čime su posebno dobro prilagođeni za plitke luke, poput nekih u Južnoj Americi", rekao je Hapag-Lloyd.

Hapag-Lloyd će također iznajmiti još dva identična broda iz iste serije od tvrtke NileDutch, a oba će biti razmješteni zajedno sa svojim sestrinskim brodovima.

Nadalje, kako bi ojačao svoju prisutnost u sjevernom Atlantiku, Hapag-Lloyd je unajmio još četiri broda širokog trupa za usluge između Mediterana i Montreala u Kanadi.

Brodovi, koji su stari dvije godine, a imaju operativni kapacitet od nekih 2.700 TEU, zamijenit će postojeće brodove.

Hapag-Lloyd flota trenutno ima 177 brodova s prosječnom dobi od oko 7,2 godine.

www.worldmaritimenews.com
12.02.2016.

Artemis AtheneNorveška tvrtka za seizmička istraživanja Magseis sklopila je ugovor s kompanijom Saudi Aramco za projekt S78 koji obuhvaća seizmičko istraživanje u Crvenom moru. Magseis je dobio posao zajedno sa svojim partnerom BGP.

Očekivano trajanje projekta je 9 mjeseci + 1 godina i trebao bi započeti tijekom srpnja 2016. godine.

Magseis nije dao više detalja o ugovoru, samo je dodao da će na projektu biti angažiran brod DP 2 klase „Artemis Athene", Magseisov OBS brod.

www.offshoreenergytoday.com
12.02.2016.

VLCC 66Kyoei Tanker vratio se svom sunarodnjaku, brodograditelju Japan Marine United (JMU) i naručio VLCC nosivosti 311.000 dwt. Brod će biti isporučen početkom 2018. godine. Detalji o cijeni nisu objavljeni.

Kyoei Tanker je rekao da planira obnoviti svoju flotu kako bi imali više tankera za prijevoz sirove nafte. Drugi brod koji je tvrtka naručila je LPG brod čija je isporuka zakazana sredinom iduće godine.

Kyoei flota danas obuhvaća pet VLCC-a, dvae MR tankera, dva LPG tankera dok se flota bulkera sastoji od dva handymax, dva panamax i dva post-Panamax broda.

˝Modern Express˝ uzet u tegalj

Evakuacija pomoraca s ˝Modern Express˝

Teretni brod udario u poznati most Evripos

Život na kontejnerašu

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 29 (vrijedi od 12.02.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,205172
GBP
1
9,864240
USD
1
6,864346
EUR
1
7,755827
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Što vas najviše može iznervirati?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved