29.08.2015.

salonaNažalost još jedan brod koji je do sada ukrcavao hrvatsku posadu odlazi iz Splita. Očekuje se prodaja m/B Salona. Dugovanja prema posadi postoje ali iznos nije visok (ukupno cca 30 000 eura) te će biti namiren prodajom broda. Nakon nesreće - nasukanja broda na otočić Murvicu, Solinska plovidba koja je vlasnik broda se nije uspjela oporaviti. SPH će pratiti stanje i isplatu pomoraca.

Brod SALONA je od 22. ožujka 2015. bio u Splitu, na vezu 4 u Sjevernoj luci. Prethodno je brod ukrcao teret kukuruza na vezu ispred silosa u splitskoj luci, međutim, po isplovljavanju za odredišnu luku Ravenna, u večer 21. ožujka 2015. se nasukao na otočić Murvica koji se nalazi pokraj Drvenika malog te oštetio pramac odnosno pramčani propeler. Nakon što se uspio odsukati, vratio se natrag u Split kako bi se procijenio opseg štete, nakon čega je iskrcao teret te je premješten na vez u Sjevernoj luci.

www.sph.hr

28.08.2015.

splitskaDok se Jurica Pevec, većinski vlasnik i direktor “Splitske plovidbe”, dogovara s posadom broda “Jadro” o isplati zaostalih plaća i na javnim dražbama otkupljuje “Marula” i “Svetog Duju” kako bi ih osposobio da zaplove s mrtvog veza, kao da je zaboravio na 16 ljudi koji su donedavno radili u računovodstvu, komercijali, tehničkoj službi i u mehaničarskoj radionici kompanije.

Naime, bivša zaposlenica posrnulog brodara zbog neisplate plaća zatražila je otvaranje stečaja nad tvrtkom, a Trgovački sud je pokrenuo prethodni postupak i početkom rujna zakazao ročište na kojemu će utvrđivati jesu li ispunjeni stečajni razlozi.

– Nas 16 radnika nismo primili pet plaća, za koje nam kompanija duguje oko pola milijuna kuna. Više nismo imali što jesti i koncem travnja dali smo izvanredne otkaze da bismo sa Zavoda za zapošljavanje mogli primati naknadu.

Račun “Splitske plovidbe” je u blokadi od 17. travnja ove godine, a prijedlog za pokretanje stečaja sudu sam predala 25. svibnja.

Kompanija od imovine ima poslovni prostor u Petravićevoj ulici, poslovni prostor na Dražancu, brod “Jadro”, automobile, strojeve u radionici smještenoj u iznajmljenom prostoru u Solinu... Na ročištu ću tražiti da se izda privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom da se sve spomenuto ne bi prebacilo na drugu tvrtku i da bismo se mi radnici imali od čega naplatiti.

Ako se imovina ipak prebaci na drugu tvrtku, u stečaju nas čeka pokretanje parnica radi pobijanja pravnih radnji – priča naša sugovornica, koja je željela ostati anonimna.

No, budući da je dobro upoznata sa situacijom u kompaniji, tvrdi da vlasnik želi da “Jadro” zaplovi do 1. rujna, da u remont “Marula” treba uložiti 300.000 eura da bi dobio plovidbene svjedodžbe, a da “Svetog Duju” čeka remont jer su mu isprave istekle u srpnju.

Bivša radnica “Splitske” ističe da su posade cijelog ljeta pazile na brodove koji su bili pod ovrhama.

Za “Splitsku plovidbu” je sklopljena predstečajna nagodba s njezinim vjerovnicima po kojoj će dugove vraćati od redovnog poslovanja, te od prodaje u staro željezo brodova “Krka”, “Orebić” i “Vranjic” koji su se poslije, početkom ožujka, nasukali na sjevernoj strani Marjana i na plaži u Slatinama.

Nagodba ne obuhvaća radnička potraživanja jer ona imaju prvenstvo u naplati.

www.slobodnadalmacija.hr 

28.08.2015.

ribarskibrodNakon što je ovoga tjedna iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljena nova isplata iz Europskog fonda za ribarstvo, za mjeru privremene obustave ribolovne aktivnosti u iznosu od 1,27 milijuna kuna, riječki ribari potvrđuju kako dosad nije bilo problema s isplatama naknada za lovostaj. S druge strane, brinu ih najave mogućih novih drastičnih ograničenja ulova koje zahtijeva Europska komisija, a dovele bi, tvrdi Nevio Uhač, suvlasnik tvrtke Ugor s najvećom flotom plivaričara na Kvarneru, do kolapsa flote za izlov sitne plave ribe, kao i cijele riboprerađivačke industije u Hrvatskoj. Dugotrajno čekanje na isplatu sredstava kojima se ribarima nadoknađuju troškovi za vrijeme lovostaja, uobičajeno je u većini mediteranskih zemalja u EU, ističe Uhač.

– Do sad je isplaćen dio naknada za lovostaj u siječnju, očekujemo da će sada biti isplaćen i drugi dio. Činjenica je da je već kolovoz, te da još ne znamo kada će se isplaćivati naknade za lovostaj u svibnju ove godine, no sustav ipak funkcionira, a prema našim informacijama ni ribari u mnogim drugim zemljama EU ne čekaju bitno kraće od nas. Da bi sredstva bila isplaćena, potrebno je u tančine ispoštovati proceduru te zadovoljiti sve uvjete, što se kasnije pomno provjerava, pa cijeli postupak prilično dugo traje, kaže Uhač.

O tome koliko su mjere lovostaja za sad bile učinkovite u nastojanjima da se sačuva i obnovi riblji fond, prvenstveno sitna plava riba, prerano je govoriti, smatra.

Brojna ograničenja

– Učinka sigurno ima. Čim se ne lovi, riba ipak ima priliku za razmnožavanje, kao i za rast. Zasad se neke bitne razlike u »pecaturi«, odnosno veličini i težini ulovljene ribe ne vide, ali to ne ovisi isključivo o lovostaju, već i o uvjetima u staništu. Bez obzira na prirodne oscilacije u broju i veličini ribe, lovostaj će sigurno imati pozitivne učinke na dulji rok, no da bi imali ozbiljne rezultate i pokazatelje, treba proći desetak godina, barem prema tvrdnjama stručnjaka iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, iako kažu i da se već sad vide pozitivni pomaci, kaže Uhač.

Osim vremenski ograničenog lovostaja na sitnu plavu ribu, u Hrvatskoj postoje i prostorna ograničenja, pa je tako trenutno na snazi tromjesečna zabrana ribolova u unutarnjim kanalima.

– Pored toga, ne smijemo ribariti više od dvadeset dana mjesečno, pa kad se zbroje i lovostaji, smijemo na more 180 dana u godini. Ako se dogodi da su vremenski uvjeti loši, onda bude i manje, posebno zimi, kaže Uhač.

Ribari smatraju kako je već ovim mjerama riblji fond prilično dobro zaštićen, no Europska komisija sada traži da se godišnji ulov praktički prepolovi, što bi značio kraj ribarske i riboprerađivačke industrije.

– Prema informacijama iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, prijedlog Europske komisije je da se odredi godišnja kvota od trideset tisuća tona srdele i četiri tisuće tona inćuna. Lani je ulovljeno 76 tisuća tona, što znači da bi bio dopušten izlov niti polovice od te količine, što je za Hrvatsku i ekonomski i socijalno neodrživo. Od tog ulove ne žive samo posade ribarskih brodova, nego i cijela riboprerađivačka industrija u koju je posljednjih godina uložen velik novac, pa imamo praktički nove pogone na Braču, u Istri, u Stankovcima. Sve će to propasti, a ljudi ostati bez radnih mjesta, kaže Uhač.

Ima nade

Ribari i prerađivači ribe očekuju da će država donijeti političku odluku kojom će se usprotiviti takvim zahtjevima Komisije, te im omogućiti da nastave s poslovanjem.

– Kakva će biti odluka, ne znamo, ali nam je iz Ministarstva najavljeno kako neće biti drastičnog ograničavanja ulova. No problem je vrlo jak talijanski lobi, koji želi uvesti ograničenja na Jadranu, a onda proporcionalno i u našem dijelu, kako bi održali visoku maloprodajnu cijenu sitne plave ribe. Kod njih 85 posto ulova ide u maloprodaju, a ostatak u preradu, dok je kod nas obrnuto. I jedni i drugi ćemo imati priliku argumentirati svoje stavove, međutim, kod njih je riječ o industriji koja broji desetke tisuća subjekata, te okreće neusporedivo veći novac nego kod nas, a time se, proporcionalno, njihov glas daleko bolje čuje, da ne govorimo o snazi u lobiranju u europskim institucijama. Dodatni je problem što se u Komisiji redovito barata podacima starim dvije godine, dok se obave sve analize, a stanje na terenu je svake godine drugačije. Da bi se dobila prava slika, bit će potrebne godine, a u međuvremenu se nadamo kako Vlada neće pristati na ovako stroga ograničenja, jer to bi za sve nas značio kraj, zaključuje Uhač.

Tajne prirode

Ove se godine, primjerice, nakon dugog razdoblja, pojavio veliki inćun, posebno u južnom dijelu Jadrana, a da za to nema nekog posebnog objašnjenja, pa ni kao rezultat lovostaja koji je relativno nedavno uveden. Srdele ove godine ima koliko je nismo vidjeli u zadnjih četrdeset godina, unatoč izlovu i velikom povećanju broja tuna u Jadranu, koje se hrane srdelama.

www.podvodni.hr 

28.08.2015.

jahtagoriLučka kapetanija Zadar izvijestila je Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o poduzetoj akciji slijedom pomorske nesreće zapadno od Dugog otoka gdje je izbio požar na talijanskoj jahti.

Djelatnici zadarske Kapetanije danas, 27. kolovoza u 14.15 sati od posade motorne jahte naziva „Laura V“, dužine 21 metar, talijanske zastave sa pet članova posade zaprimili su poziv u pomoć uslijed izbijanja požara na brodu.

U komunikaciji sa posadom utvrđeno je da je tijekom plovidbe na poziciji između otoka Mežanj i Lopata, zapadno od Dugog otoka iz zasad neutvrđenih razloga izbio požar u brodskoj strojarnici nakon čega je peteročlana posada na brodskome tenderu napustila jahtu koja je ostala plutati na navedenoj poziciji.

Nitko od petero članova posade (4 talijanska i jedan hrvatski državljanin) nije ozlijeđen.

U brodskim spremnicima prema navodu posade nalazi se oko 1500 litara pogonskoga goriva, a očevidom na poziciji havarije djelatnici zadarske Kapetanije te nadležne Lučke ispostave Sali utvrdili su da nema isticanja goriva niti onečišćenja mora.

Djelatnici zadarske Kapetanije prema poziciji jahte uputili su tim pripadnika Javne vatrogasne postrojbe koji su osigurali plovilo od mogućnosti ponovnog izbijanja požara, a voditelju talijanske motorne jahte Lučka kapetanija Zadar naložila je komercijalni tegalj do sigurne pozicije sidrenja, najvjerojatnije u Sutomiščicu.

www.slobodnadalmacija.hr
28.08.2015.

dsvDvojica pomoraca sa broda za potporu roniocima ozlijeđeni su u srijedu nakon što je se zapalio cjevovod na kojem su radili u Meksičkom zaljevu. Američka Obalna straža dobila je obavijest o incidentu u srijedu uvečer.

Dio cjevovoda je puknuo i nastao je požar na otprilike 25 nautičkih milja od March Island-a, u Lousiani. Oba člana posade su odvedena u bolnicu. Požar je ugašen, a vlasnik cjevovoda će poslati svoj brod da zakrpa rupu. 

Uzrok incidenta se još istražuje.

www.gcaptain.com 

28.08.2015.

obalnastražaAmerička Obalna straža i carina nadzirat će brodove koji dolaze iz kineske luke Tianjin zbog nesreće koja se tamo dogodila. Zbog eksplozija koje su se dogodile 12.08. i 15.08. postoji mogućnost da neki su neki brodovi ˝zaraženi˝ kemikalijama.

Za sada nema vijesti o brodovima koji su možda prijenosnici opasnih kemikalija, ali Obalna straža će učiniti sve u svojoj moći da zaštiti radnike u lukama i sve uključene u rad s tim brodovima.

Također, savjetuje se brodovlasnicima da prijave bilo kakve nepravilnosti kako bi se spriječile štetne posljedice.

www.worldmaritimenews.com 

28.08.2015.

pozarMotorni brod ˝Alula˝, u vlasništvu UASC-a, zahvatio je požar u luci Hamburg i 36 vatrogasaca je poslano na scenu kako bi ga ugasili. 30-ak kontejnera je moralo biti iskrcano s broda kako bi vatrogasci imali pristup zapaljenom kontejneru, koji je također iskrcan s broda gdje je i ugašen.

Požar nije zahvatio ostale kontejnere i sve je prošlo bez većih posljedica.

www.worldmaritimenews.com 

28.08.2015.

stenaclydeTvrtka Stena Drilling se izjasnila krivom na optužbe vezane uz fatalni incident koji se dogodio na platformi ˝Stena Clyde˝, 2012. godine, gdje su smrtno stradala dvojica članova posade.

Incident se dogodio 27.08.2012. godine.

Stuart Smith, direktor NOPSEMA-e – vodećeg australskog koordinatora za sigurnost u offshore idustriji, izavio je sljedeće: ˝Ovom optužbom želimo pojačati svjesnost o rizicima u offshore sektoru, načinima kako ih procijeniti te naposljetku kako ih spriječiti u svim fazama posla.˝, te je dodao: ˝Komunikacija je ključan dio za sigurnost u offshore sektoru i nadzornici bi trebali provjeravati radnike, odnosno njihovu upućenost u zadatke koje su dobili.˝.

Iz Stena-e su dodali kako se suosjećaju s obiteljima stradalih te kako rade sve u svojoj moći da se takvi incidenti izbjegnu i kako neprestano pokušavaju unaprijediti sigurnosne parametre na svojim platformama.

www.gcaptain.com 

Isplovljavanje ˝Norwegian Escape˝

Svjetski rekord u slobodnom padu

Arendal Spirit - pogled iznutra

Vježba komandosa na ˝Mary Maersk˝

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 164 (vrijedi od 28.08.2015.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,017061
GBP
1
USD
1
6,693159
EUR
1
7,554568
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Kako provodite slobodno vrijeme na brodu?

Facebook

Pretraživanje

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved