30.03.2015.

lucicaUpravni sud u Rijeci koncem veljače poništio je rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture iz prosinca 2012. o poništenju koncesije nad sportskom lučicom uz Pješčanoj Uvali, izvijestio nas je Aldo Peruško, predsjednik Pomorsko sportsko-ribolovnog društva (PŠRD) Pješčana Uvala. Prema tome, kaže Peruško, Ministarstvo nije imalo razloga poništiti koncesiju, zbog čega je PŠRD na razdoblje od gotovo dvije i pol godine ostao bez lučice koja mu je dodijeljena 2009. godine. U međuvremenu je lučicom upravljala Lučka uprava Pula.
Odluka o koncesiji na Skupštini IŽ
Rješenje kojim je Ministarstvo poništilo koncesiju temeljio se na obrazloženju Uprave pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra da granica lučkog područja u Pješčanoj Uvali nije utvrđena na pravilan i zakonit način te da nije postojao zakonski preduvjet za davanje koncesije na pomorskom dobru. Naime, da bi se koncesija uopće mogla izdati, granicu lučkog područja prethodno je trebalo utvrditi Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, što prema Ministarstvu nije učinjeno. S druge strane, iz Županije su tvrdili da je predmetno područje još ranije uknjiženo kao pomorsko dobro. Na rješenje Ministarstva PŠRD se žalio 25. siječnja 2013.

- Ova presuda Upravnog suda ne znači da automatizmom mi nastavljamo raditi te da mi dobivamo koncesiju, odnosno da se ona nastavlja. Sljedeći korak je da Istarska županija na sljedećoj Skupštini donese odluku o dodjeli koncesije nad lučicom, kaže Peruško. Kada je koncesija ukinuta, Peruško je govorio o velikim ulaganjima PŠRD-a i najavljivao zahtjev za naknadom štete. Sad nam pak kaže da o pokretanju takvog postupka još ne može govoriti, ali će svakako zahtijevati da se koncesija produži za vrijeme za koje su bili onemogućeni upravljanjem lučicom.
Presudu primijeniti i na ostale lučice
Lučicom PŠRD-a Pješčana Uvala novinari su se bavili i ranije - u ljeto 2012. u njoj je inspekcija Ministarstva pomorstva zatekla strana plovila, što je nedopušteno ako je riječ o sportskoj luci, dok je u ljeto 2011. građevinska inspekcija zaustavila radove na lukobranu koji su odstupali od projekta.

- Svi napisi da nismo radili po propisima padaju u vodu. Ovom presudom Upravnog suda pokazuje se i da je Istarska županija odradila posao kako treba, poručio je Peruško. Nakon što je PŠRD-u ukinuta koncesija, takvo je rješenje s istim obrazloženjem Ministarstvo primijenilo i na lučice u Vinkuranu, Banjolama, Peroju i Pomeru. Peruško navodi da se ostala društva na to rješenje nisu žalila, nije ni Županija, ali da bi se ovogodišnja presuda Upravnog suda za Pješčanu Uvalu morala primijeniti i na ostale lučice.

www.glasistre.hr


 
30.03.2015.

kajakasDvoje Francuskih državljana i njihova 5-godišnja kćer spašeni su ovog popodneva s vanjske strane Lokruma nakon što su ispali iz kajaka. Kako nam je potvrdio lučki kapetan Mato Kekez, francuska je obitelj trenutno u dobrom stanju, no 5-godišnja je djevojčica odvedena vozilom hitne pomoći u prvom stupnju hipotermije.

Tročlana obitelj veslala je u kajaku koji se potom prevrnuo na otvorenom moru. Plivali su dulje vrijeme. Kad se dijete već počelo smrzavati, u tom ih je trenu s balkona na Pločama ugledala žena i pozvala Lučku kapetaniju. "Bilo je puno brže pronaći barku u portu nego da uputimo brod iz Gruža. Gospodin Poljanić pošao je barkom po njih i izvukao ih iz mora. U portu ih je čekala hitna pomoć koja je utvrdila kako su roditelji u dobrom stanju, no da je dijete već pretrpjelo prvi stupanj hipotermije, te je prebačeno u Opću bolnicu Dubrovnik", rekao je Lučki kapetan.

www.dubrovniknet.hr

30.03.2015.

BaltikU organizaciji Borisa Jukića, počasnog konzula Estonije u Republici Hrvatskoj, Općinu Kali posjetila je 16-člana delegacija ribara, prerađivača ribe, brodograditelja, predstavnika lokalne i parlamentarne vlasti iz Estonije.

Govoreći o dugoj ribarskoj tradiciji svoga mjesta, načelnik Općine Kali Duško Vidov naglasio je kako kaljski ribari sa svojih 40 brodova ostvaruju 30 posto cjelokupnog ulova sitne plave ribe u Hrvatskoj i začetnici su uzgoja bijele ribe i tune koja čini 90 posto izvoza u Japan.

- Gostima s Baltika željeli smo pokazati sve faze, od ulova i uzgoja do prerade ribe pa smo zato i organizirali izlet do uzgajališta tuna i brancina, a prema komentarima i pitanjima koja su postavljali našim stručnjacima, zaključujem da su impresionirani viđenim. Od flote u ribarskoj luci u Lamjani, preko kaveza za uzgoj riba do prerade u Ribarskoj zadruzi Sloga, rekao je Vidov.

Gosti iz Estonije u Hrvatsku su došli kao turisti, ali i da bi se pobliže upoznali s razvojem turizma, posebno ruralnog, i ribarstva, koje je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u njihovoj zemlji. U razgovoru s predstavnicima Kali-tune, Ribarske zadruge Sloga, Cromarisa i Omege 3 ostvarili su prve kontakte za, nadaju se, buduću suradnju. Ipak, kako je rekao Boris Jukić, goste sa sjeveroistoka Europe u Kalima je najviše oduševila ribarska flota jer su u njihovoj zemlji ribarski brodovi dužine 12 metara.

www.nasiskolji.hr

30.03.2015.

regata HvarU subotu je na Hvaru uspješno završila 19. Uskršnja regata. Posljednjeg dana na regatnom polju jako jugo se malo primirilo prije prvog plova, pa se jedrilo u dobrim uvjetima. Cijeli dan je regatni odbor tražio povoljne uvjete za jedrenje oko Hvara. Vjetra je bilo dovoljno oko 10 čvorova ali jako nestabilnog te je varirao za 50° negdje između tramontane i bure. Konačno ispod samog Hvara nešto iza 15 sati označen je start prvog a pokazalo se i jedinog subotnjeg plova. Najbrži uOpenu bio je „Dubrovnik" sa skiperom Denisom Vukasom, po ORC-u pobjedu je odnio Krešimir Đakulović na„Mareusu", u klasi Nauta najbolji je bio Zmago Kranjc na jedrilici „Najana".

O drami na cilju dovoljno govori podatak da su na kraju prema korigiranom vremenu prvog i trećeg dijelile samo 14 sekundi. U konačnom zbroju bodova tri dana regatavanja, četiri regate, uz jedno odbacivanje, prve tri posade su unutar jednog boda. 1. „Mareus" ukupno 5 bodova (4,1,3,1), 2. „One" ukupno 5 bodova (2,2,1,3), 3. „Marina Kaštela" ukupno 6 bodova (1,3,13,2).

Skupina Open također je danas odjedrila samo jedan plov, navigaciju oko Paklenih Otoka. Najbrže je odjedrila posada „Dubrovnika", Denis Vukas te uvjerljivo pobijedila u ovoj skupini. Poredak jedrilica pod Labudovom zastavom:

ORC:
- One, Karlo Kuret (2. ukupno, 2. u grupi)),
- Janska X, Toni Smerdelj (5. ukupno, 3. u grupi),
- Barba Branko, Filip Zoričić (9. ukupno, 7 u grupi)

Open:
2. Polet V, Nikola Dešković
4. My Dream, Milan Pivalica

Za razliku od posljednjeg dana regate, petak, drugi dan u kojem se jedrio jedan Štap i navigacija od Hvara do Visa. Ludi dan, barem što se vremenskih uvjeta u drugom dijelu dana tiče. Za razliku od četvrtka kada se zajedrilo tek poslijepodne, drugi dan regate počeo je vrlo rano, sastankom kormilara već u 8.30, uobičajenim transferom posada prema Palmižani gdje se smjestio veći dio jedrilica, a isplovilo se oko deset. Program je bio opsežan. Krenulo se sa Štapom broj dva, i to negdje na pola puta prema Visu, koji je bio postaja rezervirana za druženje nakon prvog plova. Drugo jedrenje regate startalo je po oko deset čvorova tramontane i završilo s oko 15. Među openašima regatne skupine „Dubrovnik" Denisa Vukasa upisao je prvu pobjedu dana, jučerašnji pobjednik „Polet V" Nikole Deškovića morao se zadovoljiti s trećim mjestom, bolja je bila i „Vola Vola" Bojana Božića.

Drugi dio programa predviđao je navigaciju od Visa do Hvara. Tu su počeli problemi s vjetrom. Startalo se oko 15 sati, tramontana je na početku još uvijek puhala oko 15 čvorova, flota se pod spinakerima oštro uputila prema Hvaru, međutim vrlo skoro vjetar je počeo okretati i slabiti, naoblačilo se, vidjelo se da dolazi i kiša. Velika borba sa spinakerima do sredine kursa otprilike, s nestabilnim vjetrom i nezgodnim valom koji je rušio spinakere. Tramontana je okrenula na buru, spinakeri su se spustili, digli flokovi, u cilj se ušlo sa skoro 20 čvorova. Kratka navigacija uglavnom pravocrtnog gibanja mogla je donijeti i puno i malo, a kao što se često dogodi, stradaju veliki u ORC-u. „Marina Kaštela" prva realno u cilju, posljednja korigirano.

Pobjednik drugog dana je bio „One" ispred slovačke „El Solete" i „Mareusa". Među openašima bez iznenađenja - pobjede „Dubrovniku" i „Najani". Zadnje posade u cilj su ušle nešto prije 18 sati. U konkurenciji openaša Nauta „Najana"Bojana Gerića bez greške je prva prošla ciljem. U ORC-u „Mareus" Ivana Drinkovića došao je na svoje i izborio se korigirano za prvo mjesto, iako je u realnom vremenu ponovno dominirala „Marina Kaštela" Armana Zekana. No, „Marina Kaštela" zauzela je treće mjesto u prvom plovu dana, ponovno su izvrsno odjedrila braća Kuret na „Oneu", korigirano drugo, što im je bilo dovoljno da preuzmu vodstvo nakon drugog dana u ukupnom poretku.

www.nautica-portal.com

30.03.2015.

losos krokodilDok je pecao na poluotoku Cape York u Australiji, četrdesetogodišnji Ben Stack je primijetio da je riba, koja se uhvatila na udici, odjednom postala izuzetno teška.Kada je ribič povukao ulov iz vode uslijedio šok. Ben je s lososom izvukao i krokodila.

- Našao sam se oči u oči s njim, samo pola metara nas je dijelilo. Ukočio sam se od straha, pa sam ispustio štap i povukao se nazad u čamac. Nisam mogao vjerovati što mi se dogodilo, ispričao je Ben.

Srećom, tu su fotografije koje mogu potvrditi njegovu priču.

www.navodi.com

30.03.2015.

imecPredsjednik International Maritime Employers Council organizacije koja objedinjuje posrednike u zapošljavanju, ali i predstavnike svjetskih brodarskih kompanija, Giles Heimann napušta svoje poziciju unutar IMEC-a, prepustivši kormilo Francescu Gargiulu, dosadašnjem direktoru HR sektora unutar kompanije K-line LNG Shipping Ltd.

Giles Heimann je 2010. godine posjetio Središnji ured Sindikata pomoraca Hrvatske, kao arbitrar u procesu izbacivanja Split Ship Managementa iz Splita iz članstva ove svjetske asocijacije.

Organizacija IMEC danas ima 77 članova, koji obuhvaćaju preko 11 tisuća brodova i 250 tisuća pomoraca, a 75% ugovora koje ITF potpisuje su IBF ugovori.

Na oproštajnoj večeri održanoj u Londonu u četvrtak 26. ožujka, osamdesetak uzvanika, mahom predstavnika svjetskih brodarskih kompanija, ali i predstavnika sindikata članica ITF-a, zahvalili su se Heimannu na odličnoj suradnji kroz 8 godina vođenja IMEC-a, te ga "ispratili" na novu ciparsku adresu gdje se pridružuje vodećem timu njemačke brodarske kompanije Bernard Schulte.

www.sph.hr

30.03.2015.

sanvincenteBrod klase "SAN" su kršten je u četvrtak na terminalu Cuenca del Plata u Montevideu, Urugvaj. Novi kontejnerski brod ima kapacitet 9.000 TEU, a ima i 1370 utora za frigo kontejnere. Brod pod nazivom „San Vicente" izgrađen je u korejskom brodogradilištu Hyundai Heavy Industries u Ulsanu.

Brod je isporučen početkom studenog prošle godine i postupno uključen u linijsku uslugu kontejnera između Azije, Južne Afrike i Južne Amerike (istočna obala). Ovo uslugu također obavljaju i brodovi San Clemente i San Christobal. Više od 400 puta godišnje, brodovi kojima upravljaju Hamburg Süd i njegove brazilske podružnice dolaze u luku Montevideo, koji je u 2014. godini, pretovario oko 776.000 TEU kontejnera. Gotovo svaki deseti kontejner (utovar) bio je od Hamburg Süda.

www.cargocruisemagcro.wordpress.com

30.03.2015.

UNISTARTeretni brod „Unistar" u jutarnjim satima 25. ožujka nasukao se u Sodertaljeu, zapadno od Stockholma u Švedskoj. Brod je bio na putu iz St. Petersburga za Hasselby i plovio je prema jezeru Mälaren. Prema izvješću švedske Obalne straže brod se uspio sam odsukati i nastavio je plovidbu za Hasselby gdje je stigao kasno noću 25. ožujka. Isto tako se navodi da nije prijavljena šteta ni tragovi onečišćenja.

www.fleetmon.com

Spoj nogometa, Heinekena i broda

Porinuće broda ˝Isaac Newton˝ u Uljaniku

Prolaz jahte Stevea Jobsa kroz 'usko grlo'

Blok po blok do ˝Anthem of the Seas˝


croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 61 (vrijedi od 28.03.2015)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,305647
GBP
1
10,50707
USD
1
7,059381
EUR
1
7,643898
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Kako birate svoj kafić?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved