31.07.2015.

Silver ShalisŠibenik je sve privlačniji svjetskim bogatašima. Ovih je dana cimu na šibensku rivu bacila 55 metara duga super luksuzna jahta „Silver Shalis". Ta jahta privatna je svojina Larrya A. Silversteina, američkog biznismena koji je 2001. godine, samo tridesetak dana prije terorističkog napada u kojem je bio potpuno uništen, za 3,2 milijarde dolara na 99 godina zakupio kompleks World Trade Centra, Svjetskog trgovačkog centra (WTC-a). Bila je to najveća zakupnina ikada plaćena za neku nekretninu, a zakupac je dobio na raspolaganje 1 240 000 četvornih metara poslovnog i stambenog prostora. Nakon terorističkog razaranja WTC-a 11. rujna 2001. godine, Silverstein je od osiguravajućih kuća, nakon višegodišnjeg sporenja, uspio dobiti odštetu u iznosu od 4,45 milijardi dolara što je bilo znatno manje od traženih 7,1 milijarde dolara. Budući da je ugovorom o osiguranju bilo predviđeno da tvrtka Silverstein Properties ima isključivo pravo i obvezu radova na obnovi, tri od četiri zgrade novog kompleksa WTC-a ta je tvrtka izgradila novi WTC te zadržala pravo zakupa na tri od četiri tornja jer je nakon nagodbe Lučkom upravom New Yorka, koja je bila jedan od glavnih investitora izgradnje prvog WTC-a 1966. godine zadržala upravljanje nad jednim tornjem. Novi WTC kojeg je izgradila tvrtka Silverstein Properties visok je 541 metar, odnosno 1776 stopa što odgovara 1776. godini kada je donijeta Deklaracija o neovisnosti SAD-a od Velike Britanije.

Na specijaliziranim internetskim stranicama koje prate kretanje super jahti posebno je vidno naznačeno da je Silver Shalis trenutno u Šibeniku te da je pri plovidbi s Hvara svratila i u Zlarin. Gradnja jahte koštala je oko 30 milijuna dolara. Poznavatelji luksuznih plovila cijene da je „Silver Shalis" osobito elegantna jahta s pomno dizajniranim interijerima koji su opremljeni namještajem, sagovima, podovima i zidnim oplatama isključivo od prirodnih materijala te najkvalitetnije kože i tkanina. „Silver Shalis" trenutno krstari Jadranskim morem u koje je uplovila 21. srpnja te je preko Brindisija, Barija, Hvara i Zlarina jučer doplovila u Šibenik.

Vlasnik kompanije Silverstein properties, Larry A. Silverstein jedan je od najvećih svjetskih trgovaca nekretninama. Tvrtku Silverstein Propertis utemeljio je njegov otac, a on ju je razvio do nevjerojatnih razmjera kada se poslovno osamostalio i odvojio od svojih dotadašnjih partnera. Njegova tvrtka je do 1978. godine postala vlasnikom pet poslovnih zgrada na Petoj aveniji u New Yorku, poslovnih zgrada na Wall Streetu te nekoliko trgovačkih centara. Zgradu na Petoj aveniji Silverstein je 1983. godine prodao kompaniji „Coca Colla" za oko 140 milijuna dolara što je bilo za oko 100 milijuna dolara više nego što ju je platio desetak godina ranije. 1980. godine Silverstein uspijeva obiti pravo zakupa parcele i posao izgradnje sedme zgrade kompleksa WTC-a, ali već tada iskazuje pretenzije za preuzimanje cijelog kompleksa World Trade Centra. U tome je i uspio nakon što je guverner New Yorka George Pataki kako bi, nakon sloma američke burze, kako bi smanjio gradske troškove i povećao gradske prihode odlučio privatizirati kompleks WTC-a. Od početne namjere da se WTC proda odustalo se pa je cijeli kompleks ponuđen u zakup na 99 godina. Na natječaju Silverstein je ponudio najbolju cijenu – 3, 2 milijarde dolara, a bila je prihvaćena 24. srpnja 2001. godine. On je potom kompleks WTC-a i osigurao, a ugovor o osiguranju predviđa da će Silverstein Properties ima prava i obveze na obnovu ukoliko bi kompleks na bilo koji način bio uništen. Nakon terorističkog napada i uništenja WTC-a Silverstein je dobio odštetu od osiguravatelja u iznosu od 4,45 milijardi dolara što je bilo znatno manje od traženih 7,1 milijardi dolara. Obnova WTC-a počela je 2006. godine, a kompanija Silverstein Properties izgradila je većeg dio novog kompleksa, točnije tri od četiri tornja budući da je nakon nagodbe četvrti zadržala Lučke uprave New Yorka.

Vlasnik kompanije Silverstein properties, Larry A. Silverstien osim kao vlasnik golemog broja atraktivnih nekretnina u New Yorku, neki kažu da je on vlasnik New Yorka, poznat je i kao filantrop. Osnivač je predsjednik i emeritus Sveučilišta u New Yorku, povjerenik New York University Centra, Povjerenik Muzeja židovske baštine, Predsjednik Udruženja židovskih općina New Yorka i rizničar Nacionalnog židovskog medicinskog istraživačkog centra.

Je li Larry A. Silverstein na svojoj jahti i je li jučer prošetao Šibenikom nismo uspjeli doznati. Njegova jahta „Silver Shalis" izgrađena je 2010. godine u brodogradilištu Delta Marine u Seattleu. Njena gradnja koštala je oko 30 milijuna dolara.

www.mok.hr

31.07.2015.

plutajuća pumpaU krčkoj luci jučer je otvorena prva plutajuća - pontonska benzinska pumpa na području Primorsko-goranske županije i prva u Hrvatskoj, u luci otvorenoj za javni promet. Sličan tip plutajuće jedinice postoji u marinama i lukama sjevernog dijela Europe, a na Jadranu su postavljene u marinama Frapa u Rogoznici, Tehnomont u Puli i Haramina na Murteru, dok je krčka pumpa preseljena iz marine Kaštela, javlja Radio Rijeka.

Koncesiju na 5 godina dobila je splitska tvrtki Crno zlato d.o.o., a investicijska ulaganja iznose 3 milijuna i 500 tisuća kuna. "To je prva ploveća pumpa, no možda ih bude još", rekao je na danšnjem otvaranju župan Zlatko Komadina: "Ovo je jedan od iskoraka turističke ponude. Ako se pokaže dobrim, taj model mogu slijediti i druge lučke uprave."

"Pumpa je sigurna i namijenjena je brodovima do 40 metara dužine. Imamo dva agregata i tri 'pištolja' za tankanje dizela i benzina, tako da istovremeno možemo krcati gorivom do tri broda. Na pontonu su tri člana posade koji pomažu nautičarima da usluga bude što kvalitetnija", kaže Anastasia Petričević, direktorica splitske tvrtke Crno zlato koja očekuje godišnji promet od milijun do milijun i pol litara goriva.

"Za dodjelu koncesije odlučili smo se jer postojeća benzinska pumpa nije bila dovoljna za sve veći broj plovila u krčkom akvatoriju. Dnevno, u sezoni, u Krk po gorivo dolazi stotinjak plovila", kaže ravnatelj lučke uprave Anđelko Petrinić: "Ova je pumpa puno sigurnija, zadovoljava sve ekološke standarde, ima sve potrebne svjedodžbe, a djelatnici ovlaštenja."

Ploveću pumpu u Krku prva je isprobala posada brodice Lučke uprave Krk: "Odlično! S jedne i druge strane je mogućnost pristajanja, brzo se tanka uz pomoć posade. Uglavnom, dopada nam se."

www.radio.hrt.hr

31.07.2015.

koćaricaZnanstveno-tehnički i ekonomski odbor za ribarstvo Europske komisije (STCF) uputio je sa sastanka održanog prije dvadesetak dana preporuku da se u zoni Sjevernog Jadrana, odnosno cijelog Jadranskog mora od Crne Gore naviše, smanji obalni ribolov od 40 do 60 posto! Takav potez, nakon svih restrikcija kojima su ribari bili izloženi proteklih godina, značio bi smanjenje preostale flote za još 70 posto, što bi zapravo značilo njezino uništenje.

Istaknuo je to na sastanku Grupacije ribolova HGK u Zadru njezin predsjednik Damir Birkić, sazvanom zbog analize postojeće situacije i podrške koju će ribari, ali i prerađivači ribe dati Upravi za ribarstvo i Ministarstvu poljoprivrede kako bi poduzelo hitne mjere u zaštiti hrvatskih interesa. Za sada je inicijativa u fazi stručnih razmatranja i nije došla do politike, no upravo je ona ta koja će na kraju, nakon podastrijetih argumenata, utjecajem kroz Europsku komisiju i Europski parlament moći osporiti ovaj zaključak komisije.

- Ovime se želi uvesti kvote za malu pelagičnu ribu. Nije nam jasno zašto bi to postiglo bolje efekte od ovog što mi sad primjenjujemo - ribolov 20 dana u mjesecu, najviše 180 dana godišnje, zimski lovostaj na srdele, ove godine i prvi put lovostaj na inćune u 5. mjesecu. Većina mjera je uvedena ove ili prošle godine, i već su vidljivi pozitivni pomaci, jer je riba veća, a s njom i dobit plovnih jedinica, istaknuo je Birkić.

Osim 70 posto flote, ovakvom obustavom ribolova nestale bi i djelatnosti naslonjene na ribarstvo, poput prerade u koju je prošlih godina uloženo 2 milijarde kuna.

www.zadarskilist.hr

31.07.2015.

ARCOBALENOU teritorijalnom moru Republike Hrvatske pomorska policija je 29. srpnja u protuzakonitom ribolovu zatekla talijansku ribaricu sa 740 kg razne izlovljene ribe, javljaju iz PU Dubrovačko - neretvanske.

Na udaljenosti od 10,7 nautičkih milja od rta Prevlaka na ribarici su se nalazili zapovjednik i tri člana posada, trojica državljani Italije i jedan državljanin Senegala.

Ribarica je prepraćena u luku Gruž, a policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik prekršajno su sankcionirali zatečene strane državljane sukladno Zakonu o nadzoru državne granice, a državljanina Senegala i sukladno Zakonu o strancima. Također, nadležni ribarski inspektor sankcionirao ih je sukladno Zakonu o morskom ribarstvu.

Zbog počinjenih prekršaja  su tijekom dana uz optužni prijedlog dovedeni u Prekršajni sud u Dubrovniku.

Foto: Željko Tutnjević

www.dubrovacki.hr

31.07.2015.

piratiBrod „Maju Jaya" pod indonezijskom zastavom napali su pirati u tjesnacu Malacca. Incident se dogodio 26. srpnja u vodama Tamianga na sjevernoj Sumatri u Indoneziji. Napadači su bili naoružani puškama i prišli 30-metarskom brodu s lijeve strane. Dvojica muškaraca ukrcali su se na brod i prijeteći posadi.

Nakon što su uspjeli zaključati posadu, pirati su im uzeli sve vrijedne stvari, tehniku na brodu i gorivo i pobjegli u nepoznatom pravcu.

Posada „Maju Jaya" vratila je kontrolu nad brodom i krenuli prijaviti incident.

U napadu nitko od članova posade nije ozlijeđen. Lokalne vlasti su pokrenule istragu i potragu za piratima.

www.vesselfinder.com

31.07.2015.

Jamie KDana 28. srpnja 16-metarski ribarski brod „Jamie K" nasukao se kod Cape Blanco u Oregonu. „Jamie K" pretrpio je zastoj rada motora i vjetar jačine 48 km/h odgurnuo ga je na obalu. Posada je poslala poziv Obalnoj straži tražeći pomoć.

Ribarski brod udario je u dno samo 230 m od obale i počeo primati vodu. Četiri člana posade obukli su odijela i napustili brod u splavi za spašavanje. Helikopter Obalne straže stigao je na mjesto događaja i spustio se niže da spasi posadu, međutim vitlo na helikopteru je bio u kvaru i nikoga nije mogao podići. Brod Obalne straže spasio je četveročlanu posadu „Jamie K".

Izvješća navode da je brod imao oko 4.530 kg škampa na brodu i 11.000 litara dizelskog goriva, a dio se izlio u more. Nema izvješća o ozljedama.

www.shipwrecklog.com

31.07.2015.

BOANorveški offshore operater Boa Offshore najavio je ukidanje ugovora za gradnju dvaju višenamjenskih PSV-a s kineskim brodogradilištem Nantong Mindge Heavy Industry. Prije dva tjedna Boa je dobila uspješan ishod iz londonske arbitraže u vezi dva ugovora. Naime, Boa je naručila dva broda u svibnju 2013. od Nantong Mingde i Sainty Marine, no gradnja je odgođena kada Mingde nije na vrijeme podmirio plaćanje brodskih dijelova.

Otkaz uključuje zahtjev za povrat svih avansa uključujući i kamate, uz povrat jamstva od banke brodogradilišta.

www.splash247.com

31.07.2015.

Subsea 7Vlasnik offshore brodova, tvrtka DOF sa sjedištem u Oslu, objavila je da je DOF Subsea sklopio ugovor sa Subsea 7 za ponovni najam njihova tri broda. Subsea 7 potpisao je novi 3-godišnji ugovor o najmu za CSV „Skandi Acergy", izgrađen 2008. godine, direktan nastavak tekućeg ugovora prema kojem će brod biti u najmu do kolovoza 2019.

Za AHTS „Skandi Skansen" također je potpisao novi ugovor s tvrtkom Subsea 7 i brod će biti u najmu do ljeta 2016.

www.splash247.com

Vježba komandosa na ˝Mary Maersk˝

Disneyev film o brodu SS ˝Pendleton˝

Najveći svjetski VLOC u luci Qingdao

IMO poziva mlade na brod

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 145 (vrijedi od 31.07.2015.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,128409
GBP
1
10,81653
USD
1
6,917298
EUR
1
7,591043
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Koju pjesmi biste otpjevali svojoj dragoj prije odlaska na brod?

Facebook

Pretraživanje

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved