05.12.2016.

ronioci 071214Uoči blagdana sv. Nikole, koji je prema vjerovanjima, između ostalih i zaštitnik ronilaca, u Kraljevici je održano osmo po redu, svojevrsno podvodno hodočašće brončanom kipu sveca postavljenom na dubini od 17 metara.

Kao i lani, na ovaj događaj otišli su članovi ronilačkog tima Dobrovoljnog vatrogasnog društva "Lošinj", pozdravivši kolege iz drugih sredina, iako su uvjeti za ronjenje bili nešto zahtjevniji, zbog hladne vode i slabe vidljivosti.

www.otoci.net
05.12.2016.

pomorski kolutU Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u petak je održan Okrugli stol u organizaciji Sekcije mladih Sindikata pomoraca Hrvatske na temu problema ukrcaja hrvatskih vježbenika palube, stroja i elektronike. Sekcija mladih Sindikata pomoraca Hrvatske pripremila je prijedlog rješenja kroz mjeru "Rad i staž i prijevoz i PLOVIDBA" kojom bi se vježbenicima isplaćivala naknada u iznosu od 2.400,00 kn. Ta naknada bila bi uvećana za stvarni trošak prijevoza i vježbenik bi bio oslobođen plaćanja obveznih doprinosa. Na ovaj način brodar više ne bi imao trošak plaće i trošak odlaska i povrataka vježbenika s broda.

Više od 40 prisutnih predstavnika najvažnijih državnih i privatnih pomorskih institucija, učilišta i posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao i mladih pomoraca imalo je priliku dati svoje mišljenje o problemu na koji mladi pomorci nailaze na samom početku svoje karijere.

Luka Simić, predsjednik Sekcije mladih SPH predstavio je prisutnima problem ukrcaja vježbenika kroz brojke: Vježbenik trenutno ima mjesečne troškove obveznih doprinosa u iznosu od 1.259,93 kn mjesečno ako plovi u međunarodnoj plovidbi, dok u nacionalnoj plovidbi troškove obveznih doprinosa snosi brodar, obzirom na visinu plaće vježbenika. Ostali troškovi koje vježbenik ima su od 5.000,00 do 10.000,00 kn, ovisno o kompaniji i brodu na koji se planira ukrcati.

Branimir Farkaš, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, podržao je prijedlog i naglasio kao dobar povod kojim se može pronaći način kako uključiti vježbenike u već postojeći program Ministarstva rada "Rad i staž i prijevoz".

Ana Puh, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, napomenula je da je ta mjera namijenjena hrvatskim građanima i hrvatskim poslodavcima jer dolazi iz državnog proračuna. Kao prepreku vidi činjenicu da se radi o inozemnim poslodavcima i vježbeničkom stažu koji se odrađuje pod hrvatskom zastavom na nehrvatskom teritoriju. Trenutne mjere su u fazi redizajniranja u koje su uključeni i predstavnici sindikalnih središnjica te se očekuje izmjena radnog zakonodavstva. Pozvala je sve predstavnike pomoraca da putem svojih sindikalnih podružnica pošalju svoje prijedloge koji će se raspraviti prilikom izmjene zakona.

Ivana Šimek, Hrvatski zavod za zapošljavanje zaključila je da je prisutan problem koji postoji već jako dugo i da ga treba riješiti, a okrugli stol vidi kao temelj i početak za suradno rješenje. Ističe da je vrijeme promjena zakonodavstva i da očekuje da će predstavnici SPH dati prijedloge čim prije kako bi se krenulo u traženje rješenja.

Boško Ercegovac, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dao je podatke koji su potvrdili sliku koja je dana u prezentaciji od strane Sekcije mladih SPH: Brojke kažu da je u zadnje dvije godine (2014. i 2015.) evidentirano 1952 vježbenika u međunarodnoj plovidbi. Od toga 208 je ukrcano preko hrvatskih poslodavaca, 500 preko hrv. brodara, 770 preko hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca te su 474 pomorca bila samostalno ukrcana. Na temelju ovih podataka jasno je da se mjere subvencioniranja moraju revidirati. U raspravi je također spomenuo ekonomske vrijednosti koju donose hrvatski pomorci dala i Hrvatska narodna banka nedavnim upitom o broju i registraciji pomoraca jer je prepoznala važnost i vrijednost njihovog doprinosa ekonomiji Hrvatske.

Posrednici su istaknuli probleme s kojima se susreću u traženju vježbeničkog staža kod stranih brodara koje zastupaju od kojih je najveći to što njihove države u potpunosti pokrivaju troškove vježbeništva, dodatno trebaju vježbenike na vrijeme od najmanje 12 mjeseci., itd. Smatraju da je nužno potrebno i u tom segmentu učini iskorak, da subvencionira ne samo brodare, već i posrednike pri zapošljavanju. Kao argument navode da su oni ukrcali čak i više od 70% vježbenika u prošloj godini!

Denis Vukušić (Globtik Agency) i capt. Ino Munitić (Pasat): Udruga Crosma zapošljava 70% hrvatskih kadeta! Nema razloga da posrednici za zapošljavanje budu isključeni iz mjere subvencioniranja vježbenika!

Predstavnici pomorskih učilišta dali su punu podršku prijedlozima za poboljšanje statusa vježbenika, ustvrdili su da su i oni uključeni u pronalaženje poslova vježbenika kroz ugovore s poslodavcima. Ravnatelj Pomorske škole Bakar Gordan Papeš naglasio je da se ne radi o vježbenicima koji nakon školovanja stječu posao. Pomorci nakon završavanja pomorske škole i fakulteta nastavljaju školovanje da bi mogli odraditi stručni, tj. časnički ispit. Zahtjeva pomoć države za staž koju možemo nazvati peta godina školovanja jer danas učenici i studenti nemogu naći prvi ukrcaj: "Prvi primjer upravo sjedi kraj nas: Luka Simić. Prvi ukrcaj nije posao već nastavak školovanja!"

Prijedlog Sandra Vidasa, udruga brodara Mare Nostrum, jest da se postojeće mjere subvencioniranja vježbenika od strane Ministarstva mora povise. Neki od hrvatskih brodarskih kompanija imaju kapacitet ukrcati puno više vježbenika.

Sekcija mladih SPH učinila je kvalitetan iskorak u prezentiranju problema te je jednoglasno zaključeno bez mladih nema nastavka poslova na svjetskom pomorskom tržištu. Sljedeći korak su konkretne ponude i prijedlozi koji mogu doprinijeti rješenju problema ukrcaja vježbenika, prvi sastanak s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada dogovoren je do kraja prosinca.

www.sph.hr
05.12.2016.

Vlasnik AITAC a Marijan Lorencin Od brodogradnje u Rijeci zivi i posluje cetrdesetak tvrtki ca largeKad biste ovih dana, pri kraju polugodišta nakon kojeg maturanti određuju svoju studentsku budućnost, napravili među njima anketu o tome koliko ih želi upisati studij brodogradnje, najvjerojatnije biste naišli na niz – zabezeknutih pogleda. Širenjem upita i na njihove roditelje, netko bi se iz mase javio i uzvratio protupitanjem: Ma za Boga miloga, što će im brodogradnja, gdje da se s njom, posebno u Rijeci zaposle!

Uvjeravanja kako su tehnički studiji u prednosti pred društvenima jer se nakon njih, globalno gledano, jednostavnije dolazi do posla, bili bi uzaludni jer opće je mišljenje kako se jedino sa završenom elektrotehnikom, kad je »tehnika« u pitanju, može brzo do posla. I to dobrog, piše Novi list.

– Koliko imam zaposlenih? Pa zbrojimo li sve naše lokacije u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i kod nas ovdje u Hrvatskoj – sedamdesetak. Struktura? U daleko najvećem broju prevladavaju diplomirani inženjeri brodogradnje, slijede ih klasični »strojari«, a s obzirom da neke od naših podružnica razvijaju isključivo profesionalni »software«, u manjem broju imamo i zaposlenika s diplomom elektrotehničkih fakulteta, precizan je bio Marijan Lorencin, vlasnik i čelni čovjek AITEC-a, tvrtke koja iznimno uspješno posluje u brodogradnji, konkretno radi projektiranje i cjelokupni inženjering za proizvodnju jahti i brodova, sve osim dizajniranja unutrašnjosti. Povod za naš susret u kastavskoj Poslovnoj zoni Žegoti gdje im se nalaze vrlo ugodni i funkcionalno osmišljeni projektni uredi bila je pak činjenica da je Lorencin prije desetak dana za svoj rad dobio jednu od najznačajnijih hrvatskih gospodarskih nagrada, onu CROMA-e za najuspješnijeg managera u malim poduzećima.
Raspad Brodoprojekta
– Znam da u široj javnosti nije pretjerano poznato kao se u Hrvatskoj od brodogradnje može uspješno i dohodovno poslovati. Taj netočni utisak oblikuju naša brodogradilišta od kojih je većina ovisna o permanentnim, jer povremene, strateške se u pravilu ne može izbjeći, dotacijama države. Nisu dakle dohodovna. Ne bih dakako ulazio u razloge zbog čega je tome tako, no želim istaknuti kako je istina zapravo sasvim suprotna – od brodogradnje samo u Rijeci uspješno živi i posluje četrdesetak tvrtki. Velik je njihov broj nastao nakon raspada nekoć moćnog i uglednog Brodoprojekta, mnoge su i »one man band«, dakle bez zaposlenika, no ima i onih koje zapošljavaju i skoro stotinjak radnika. Mi smo pak s 40-ak zaposlenih, u Rijeci dakle, četvrti po veličini, a da s druge strane, prema rezultatima poslovanja imamo još prostora za širenje, ističe Lorencin.
Nova znanja ili stagnacija
A sve je počelo baš kao u pričama o »američkom snu«. Lorencin, rođen 1973., nakon završeno studija brodogradnje, u možda najtežim mogućim vremenima poratne Hrvatske, posao pronalazi u inozemstvu, konkretno u Francuskoj. No, kako je kod kuće uvijek najbolje, 2005. kreće s tvrtkom specijaliziranom za projektiranje jahti. U koprodukciji je nizozemskim AITAC-om koji je u prvo vrijeme i većinski vlasnik.

– S obzirom da smo mi rasli, a oni su se zadovoljavali s dosegnutom razinom poslovanja, nakon nekoliko godina, zanimljiva 2009., Nizozemci nam predlažu da postanemo većinskim vlasnicima. Nadvladali smo ih bili brojem zaposlenih i prometom pa je to bila i logična odluka, ističe Lorencin.

Logična jeste u nekom drugom okruženju, no da se tako nešto, dragovoljno desi u Hrvatskoj graniči s – naučnom fantastikom. Mi smo ipak » stručnjaci« za podmetanje, izmicanje tla pod nogama, svjetski prvaci u lažnim pretvorbama. No zapad Europe na kojem AITAC pretežito posluje je nešto sasvim drugo.

– U okruženju u kojem mi poslujemo vladaju isključivo profesionalizam i zakoni struke, sposobnosti i predanog rada. Permanentnog obrazovanja i svakodnevne implementacije novih znanja. Sve drugo je stagnacija. Da, moram priznati da smo u početku imali i nemalo sreće jer nas je transformacija vojnog broda, fregate u mega jahtu koju smo s uspjehom napravili u Abu Dabiju silno financijski pokrenula, no cjelokupni rast bio je uvijek posljedica samo jednog – uspješnog dobivanja i obavljanja poslova, maksimalni profesionalizam, iznosi svoj recept rasta i razvoja Lorencin.

A mora se priznati da je zapravo teško pratiti njegove misli, baš kao što vjerojatno nije jednostavno čitati ni ove retke. Lorencin naprosto ruši sve stereotipe. Što god, istina papagajski i sasvim dnevnopolitički, mi zaustili poput »pa možda je na žalost normalno da nam ne ide dobro kad nam je u odnosu na konkurenciju radna snaga preskupa«, Lorencin iskustveno ima sasvim suprotni odgovor.

– Skupa radna snaga? Ponajprije, pogledamo li primanja, hrvatski radnik uopće nije skup. Kao drugo, znate li možda kolika je cijena rada njemačkog radnika? Nije mala i svakako je nekoliko puta veća od one koja se plaća za rad hrvatskog radnika. Pa je opet Njemačka možda najuspješnija gospodarska velesila svijeta, temperamentno objašnjava Lorencin.
A nama jezičavost ne da mira pa se istrčavamo s tezom kako je hrvatska brodogradnja krahirala jer su je, i ne samo nju, pregazila azijska, posebice južnokorejska brodogradilišta.
Papenburg nije na moru
– Dobro, mnogo je brodogradilišta u Europi propalo upravo pod pritiskom cijena koje su u stanju izvesti južnokorejska brodogradilišta. No, opet se vraćam u Njemačku i odgovorno tvrdim: najuspješnije svjetsko brodogradilište, ili u najmanju ruku jedno od nekoliko najboljih, je u njemačkom Papenburgu, gradu koji se uopće ne nalazi na moru već je udaljeno 70 kilometara od njega. Oni posjeduju najmoderniju lasersku tehnologiju, u razvoj ulažu goleme svote, no isključivo na temelju proračuna koji jasno daju do znanja kako će se uloženo jako brzo i vratiti. Zbog čega se mi uvijek »vadimo« samo s negativnim primjerima? Učimo od boljih, njih kopirajmo, a ne da se opravdavamo s nekim po nas lošim globalnim procesima. Uostalom, prema svim saznanjima Kraljevica je bilo hrvatsko brodogradilište s najvećom šansom za uključenje u moderne gospodarske tokove. A mi smo upravo njega prvog zatvorili, uz nemalo čuđenje zaključuje Lorencin.

A mi krećemo u kontru: zbog čega se ne biste upravo vi prihvatili čelne pozicije u »3. maju« pa ga transformirali u – uspješno poduzeće. Smiješak, kretanje u pokušaj odgovora, ali ipak – šutnja. Kako smo pak mogli razabrati, odgovor koji nismo dobili išao bi u smjeru rezignacije i zaključka kako nešto što je organizacijski, strukturno toliko zastarjelo, neusklađeno s modernim tokovima, naprosto nije moguće popravili ma ni – čarobnim štapićem. Moglo bi možda u cijelosti nestati pa opet, iz temelja nastati. Očigledno, neke je tvrtke nemoguće renovirati. Vraćamo se na školski sustav.
Kreativni studenti
– Imamo odličnu suradnju s riječkim Tehničkim fakultetom. Studenti su tamo jako kreativni, koliko smo u mogućnosti, pomažemo ih u većini iskoraka i inovacijama. Od osmišljavanja automobilskih bolida, do vodenih bicikala. Mada, može se uočiti kako živimo u vremenu u kojem djeca, studenti dakle bezmalo brže napreduju od nastavnog kadra. Dakako, osnove koje dobivaju zahvaljujući stručnosti i iskustvu profesora su baza bez koje ne bi bilo ma kakvih iskoraka, no nakon toga velik dio studenata bez većih problema kreće u vrlo uspješne kreacija. Permanentno pratimo studente jer oni koji udovoljavaju našim kriterijima, a tu ne mislimo samo na izvrsnost ocjena, kod bez problema dobivaju posao. Uostalom, ja sam jedan od najstarijih u tvrtki a tek su mi 43 godine. Prosjek nam je pak – 33 godine. Da, jako sam zadovoljan, a to sam prenio i u svom govoru prigodom dodjele CROMA-inih nagrada. Moram priznati kako me začudilo što je na tom događaju bilo jako malo pozitivnih tonova, moram priznati i to kako je većina mojih kolega jako nezadovoljna, a moj je stav kroz čitav razvoj poduzeća – uvijek pozitiva. Nema naprosto toliko lošeg okruženja u kojem se ne bi moglo uspjeti. Hrvatsko poslovno okruženje nije najbolje na svijetu, ali s druge strane mi smo potvrda da se u njemu itekako može uspješno poslovati.

Bili smo na kraju razgovora potpuno zbunjeni. Lorencin nam je naime srušio sve »mitove« – o studiju brodogradnje, poslovanju u Hrvatskoj, nemogućnosti širenje hrvatskih tvrtki na »zapad«, pa čak i onaj naš tako tužni, već poslovični – gospodarski pesimizam.

www.novilist.hr
05.12.2016.

dmem3334140.jpg.crop displayNedjeljnim, šestim plovom za sve klase zaključeno je u pulskom akvatoriju 25. izdanje jedriličarske regate Sveti Nikola. Prvi put u povijesti regate pobjedu je u klasi optimist odnio Nijemac. Slavio je Kristian Lenkmann, drugi je bio Attila Banyai, a treći prošlogodišnji pobjednik Daniel Cante iz Izole. Najbolji hrvatski predstavnik bio je Edo Fike na 25. mjestu. Edo je osvojio i nagradu za treće mjesto do 12 godina.

- Prošle godine sam bio oko 300. mjesta, tako da sam ove godine dosta napredovao. Razlog tome je promjena kluba, početkom godine prešao sam u pulski Clivo. Treniram manje dana u tjednu, ali su treninzi kvalitetniji. Jako sam zadovoljan svojim nastupom, ovo mi je zadnja regata na kojoj nastupam u kategoriji do 12 godina i sretan sam što sam osvojio nagradu u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Da nije bilo OCS-a u drugom jedrenju, bio bih i bolji - rekao nam je 12-ogodišnjak iz Rijeke.

Foto: D. Memedović

www.glasistre.hr
05.12.2016.

71fcabf30fa6a7bd30515ce686621c7e LHaenyeo, odnosno žene ronioci s korejskog otoka Jeju ovoga su tjedan uvrštene na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Na sjednici nadležne komisije UNESCO-a održane u Adis Abebi u Etiopiji istaknuto je kako haenyeo kultura zaslužuje međunarodno priznanje za očuvanje tradicionalnih rituala u regiji, prenoseći tehnike s generacije na generaciju, slijedeći pritom ekološki prihvatljive načine eksploatacije mora.

Od 17. stoljeća tamošnje žene ronioci opstajale su skupljajući iz mora ribe, morske ježince i alge. "U to vrijeme nije bilo druge industrije na otoku, a kako žene nisu bile obrazovane, ronjenje je bio jedini način da se brinu o obitelji", kaže Choa Hye-kyung s Jeju instituta za razvoj. U to doba i muškarci i žene su bili uključeni u ronjenje, a kasnije je otok doživio poljoprivredni procvat zahvaljujući uzgoju mandarina. No, žene Jejua nastavile su roniti. Kultura haenyeo sastoji se od "muljila", ronilačke tehnike, "jamsu-guta", ceremonijalne molitve za sigurno ronjenje te "haenyeo norae", pjesama koje žene ronioci pjevaju kada se brodovima upućuju na pučinu. Isto tako, kada izranjanju i udahnu zrak ispuhujući iz pluća deoksigenirani zrak ispuštaju "sumbi", zvuk sličan zviždanju.

www.scubalife.hr
05.12.2016.

cma cgm8Francuski kontejnerski operator CMA CGM nadogradio je svoju pokrivenost između Jadrana i Egipta uvođenjem nove brze usluge Adrimed. Servis Adrimed Express povezuje Egipat, Maltu, Hrvatsku, Italiju i Sloveniju.

"Zahvaljujući ticanju na Malti, čvorište CMA CGM grupe, ponuđene su učinkovitije veze na tržištima širom svijeta. Ova usluga, koja je posebno dizajnirana za prijevoz kvarljive robe u rashladnim kontejnerima, nudi najbolje tranzitno vrijeme na tržištu između Jadrana i Egipta", rekao je CMA CGM.

Usluga povezuje Alexandria Old Port u Egiptu s Rijekom u Hrvatskoj za 6 dana, Trstom u Italiji za 7 dana, a Koper u Sloveniji za 9 dana.

Od Jadranskog mora do Egipta, CMA CGM pristaje u luci Damiette za 7 dana iz Kopra, 9 dana iz Trsta, i 10 iz Rijeke.

Tvrtka je rekla da su tri kontejnerska broda od 2.800 do 3.500 TEU angažirana na usluzi.

Luke rotacije usluge Adrimed Express su sljedeće: Rijeka (Hrvatska), Trst, Venecija (Italija), Koper (Slovenija), Malta (Malta), Damietta, Aleksandrija (Egipat), Malta i Rijeka.

www.worldmaritimenews.com
05.12.2016.

Perdana PetroleumMalezijska tvrtka Perdana Petroleum otkazala je drugu od dvije barže za smještaj 500 osoba koju je naručila u lipnju 2014. godine u brodogradilištu Nam Cheong. Perdana je potpisala ugovor vrijedan 84 milijuna dolara za dva plovila.

Perdana je potvrdila da Nam Cheong nije poštovao raspored isporuke koji je bio predviđen u izvornom ugovoru te sada traži povratak 8,4 milijuna dolara, koliko je plaćeno za početni depozit. Gradnja prve barže je otkazana u ožujku ove godine. Izvorna narudžba je imala mogućnost narudžbe dodatnog broda.

www.splash247.com
05.12.2016.

MurosTeretni brod „Muros" nasukao se u Sjevernom moru kod Happisburgha u Norfolku u Velikoj Britaniji. Brod je pretrpio mehanički kvar tijekom putovanja iz Teesa u Velikoj Britaniji za Rochefort u Francuskoj kad se nasukao na pješčanom sprudu dok je napuštao plovni put. Nesreća je prijavljena lokalnim vlastima, a na mjesto nesreće je poslan tegljač za odsukavanje teretnog broda. Ubrzo nakon nasukanja za vrijeme plime teretni brod je dotegljen na sigurnu dubinu i usidren u blizini mjesta nesreće radi posebnog nadzora i inspekcije.

Brod nije pretrpio štetu tijekom nasukavanja i nije prijavljeno curenje nafte. Lokalne vlasti su započelel istragu o uzroku nasukavanja.

Teretni brod „Muros" ima ukupnu dužinu od 90 metara, širinu 14,4 metra i maksimalni gaz 4,5 metra. Nosivost broda je 4.489 DWT, a bruto tonaža je 2998 BRT. Brod je izgrađen 2007. godine u brodogradilištu Astilleros de Murueta u Guernici u Španjolskoj. Vlasnik i operater broda je španjolska tvrtka Navieta Marueta.

www.maritimeherald.com

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 234 (vrijedi od 03.12.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,298910
GBP
1
9,096720
USD
1
7,234649
EUR
1
7,656246
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Najviše novaca spremni ste potrošiti na?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved