24.02.2017.

LAGUR Tunera Projekt Gustaj ribu Sergej DrechslerLokalnoj akcijskoj grupi u ribarstvu (LAGUR) Tunera odobreno je 700 tisuća kuna. LAG Vinodol, koji vodi poslove LAGUR-a, krajem listopada prijavio je Lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu na natječaj Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva u okviru mjere III.1 »Pripremna potpora«. Nakon nešto više od tri mjeseca odluka Uprave ribarstva razveselila je LAG-ovce, LAGUR-ovce, ali i gradove Bakar, Crikvenica, Kraljevica, Novi Vinodolski te općine Fužine, Lokve i Kostrena, koji su u sustavu LAGUR-a Tunera, piše Novi list.
Pilot-projekt
Iznos od 700 tisuća kuna namijenjen je za uhodavanje i prve projekte odnosno za pripremnu potporu, koja obuhvaća četiri glavne aktivnosti: provedbu pilot-projekta, izradu lokalne razvojne strategije u ribarstvu (LRSR), izradu studije ribarstvenog područja te redovite aktivnosti LAGUR-a.

U sklopu prijave osmišljen je pilot-projekt »Guštaj ribu« čiji je cilj stvaranje jedinstvene ponude lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture u ugostiteljskim objektima unutar ribarstvenog područja odnosno područja koje pokriva LAGUR Tunera. Plan je povezati lokalne ribare i lokalne ugostitelje, povećanjem ponude i konzumacije lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture u ugostiteljskim objektima. Naravno, upakiranu kroz tradicionalnu primorsku kuhinju i osvježenu modernim pristupom. Za provedbu pilot projekt predviđeno je 150 tisuća kuna koje će se, između ostalog, utrošiti za organizaciju kuharskih radionica i izdavanje kuharice s ribljim jelima.

– LAGUR Tunera u obvezi je izraditi LRSR, strateški razvojni dokument koji će obuhvaćati skup operacija s osnovnom svrhom ostvarivanja lokalnih ciljeva i potreba na području sedam gradova i općina koje obuhvaća LAGUR, objašnjava voditeljica ureda LAG-a Vinodol Silvana Manestar.
Iskustvo
LAGUR će strategiju prijaviti na natječaj Uprave ribarstva-Mjera III.2. »Provedba lokalnih strategija razvoja u ribarstvu«, nakon čega se mogu očekivati sredstva za provedbu strategije. Slijedi raspisivanje natječaja za izabrane projekte unutar Lokalne razvojne strategije u ribarstvu (LSRS).

Inače, ured LAGUR-a Tunera registriran je u Crikvenici, a svi poslovi vezani za osnivanje LAGUR-a te sama prijava na natječaj i svi drugi poslovi, vođeni su iz ureda LAG-a Vinodol u Bribiru. Djelatnici LAG-a, voditeljica Silvana Manestar, i stručni suradnici Marija Kolar i Marjan Baričević, koriste svoje stečeno iskustvo iz LAG-a te na volonterskoj bazi odrađuju pripremne radnje za LAGUR, kako bi se stvorili uvjeti i osigurala sredstva do 2020. godine, po uzoru na LAG Vinodol. Naime, 700 tisuća kuna su inicijalna sredstva, a za buduće projekte trebat će još koji svežanj kuna.

Foto: Sergej Drechsler

www.novilist.hr
24.02.2017.

sipa u kašetiSamo oni koji znaju kolika je plastična ribarska kašeta, u koju stane oko sedam-osam kilograma ribe, mogu povjerovati da je sipa koja se nalazi u ovoj s fotografije stvarno rekordnih, još neviđenih gabarita. Naime, teška je puna četiri kilograma, a službeni podaci govore da su u Jadranskom moru do sada zabilježene jedino sipe do tri kila.

Sipa - monstrum osvanula je jutros, još živa, da svježija ne može biti, na malom, priručnom prodajnom mjestu ispred kvartovskog dućana u zapadnom dijelu grada, a fotografirao je jedan naš čitatelj, i sam sportski ribolovac. I to je sve što tom primjerku cijenjenog glavonošca znamo. Ostaje tajnom tko je ovu ogromnu sipu ulovio, gdje i kojim alatom, ali je sasvim izvjesno da bi bila dovoljna za crni rižot za bar 30-ak ljudi.

Približava se ožujak i čini da će se ove godine pokazati točnom ona narodna ribarska - U po marča sipa i komarča. Zadarska ribarnica jutros je bila puna svježih 'divljih' podlanica, a nadrugom kraju grada izronila je ova fascinantna rekorderka.

Foto: Igor Lisak/FB

www.zadarski.slobodnadalmacija.hr
24.02.2017.

natko nincevic carnival cruise lineKao Zadranin, puno je gurao ideju da se Zadar razvije u veliku i važnu kruzersku destinaciju na Mediteranu. Kao poslovni čovjek, on je klasična priča o američkom uspjehu, od mladića koji je došao u Ameriku do jednog od izvršnih direktora najveće kompanije na svijetu za kružna putovanja – kaže nam Ivica Burić, nekadašnji ravnatelj Lučke uprave Zadar, na vijest o smrti Natka Ninčevića, bivšeg starijeg potpredsjednika "Carnival Cruisea", koji je nakon duge i teške bolesti u petak 17. veljače preminuo u Miamiju.

Ninčević je podrijetlom iz Gorice, malog mjesta u zaleđu Sv. Filipa i Jakova, i do nekoliko godine bio je jedan od najvažnijih ljudi najveće kompanije na svijetu za kružna putovanja.
– U vrijeme naše suradnje bio je glavni čovjek "Carnivala" za hotelijerstvo. Kad je Zadar krenuo u razvoj kruzerskog turizma izgradnjom pristaništa na Poluotoku, a zatim i nove luke u Gaženici, Natko nam je pomogao u ostvarivanju kontakata unutar industrije, kako u Americi, tako i u Europi, s manjim kompanijama koje su bile u vlasništvu "Carnivala". On je utjecao na to da "Carnival" na Mediteranu neke svoje linije usmjeri prema Zadru. Jako se zauzimao da Zadar izgradi novu luku u Gaženici s pratećim sadržajima za kruzing-promet jer je smatrao da Zadar kao matična luka za kruzere itekako ima potencijala. Danas smo, na sreću, na putu da tu ideju ostvarimo – kazuje Burić, koji je Natka Ninčevića posljednji put susreo u Zadru prije dvije godine, kad je bolest već značajno utjecala na njegovo kretanje.

Natko je rođen kao dvanaesto dijete u vrijednoj, ali siromašnoj obitelji Ninčevca iz Gorice, čija su djeca svoju šansu u životu potražila odlaskom u svijet, gdje su se svi redom izborili za dobre poslovne karijere. Tako je bilo i s najmlađim Natkom.

Nakon što je završio ugostiteljsku školu, njegov najstariji brat Ante ga je povukao u Kanadu gdje je imao restoran. U to vrijeme počinjao je razvoj kruzing-industrije pa je Natko, zajedno s trojicom braće, karijeru odlučio potražiti u tom sektoru. Svoj put počeo je kao pomoćnik šefa restorana na brodu, a završio kao jedan od najvažnijih ljudi danas najveće svjetske kruzing-kompanije – Senior Vice President Hotel Operations u "Carnivalu".

– U najvećoj kruzing-kompaniji na svijetu, s više od četrdeset tisuća zaposlenih radnika šezdeset različitih nacija, nije bilo čovjeka koji nije znao tko je Natko Ninčević. Taj čovjek je promijenio mnogim ljudima život nabolje, mnoge obitelji spasio od propasti i neimaštine, a mnogu djecu poslao na škole i usmjerio ih u zdravom pravcu. Zaista je bio jedan od rijetkih vizionara u kruzing-industriji s iznimnim talentom za prepoznati pametne i vrijedne ljude i smislom za posao, veliki radnik s golemom pozitivnom energijom i karizmom. Svi znaju tko je bio Natko Ninčević i koji je bio njegov doprinos u utemeljenju moderne kruzerske industrije – emotivno kaže Mario Hršak, jedan od Ninčevićevih suradnika, koji je, kao i tisuće drugih mladih Hrvata, došao raditi na kruzer početničke poslove, a danas je potpredsjednik te kompanije za odnose s javnošću.

Baš taj dio Ninčevićeve osobnosti njegovi prijatelji i poznanici posebno ističu.

– Natko je bio jako vezan uz Hrvatsku, svaki slobodan trenutak koristio je za posjet rodnom kraju, a njegov potpis je na tisućama i tisućama ugovora Hrvata koje je uspio zaposliti u "Carnival Cruise Line" unatoč golemoj konkurenciji iz cijelog svijeta – kaže Siniša Golac, posrednik u zapošljavanju na stranim brodovima, koji je dugo s Ninčevićem blisko surađivao.

– No, nije samo zapošljavao, nego je i njegov doprinos za razvoj kruzinga u Hrvatskoj izniman – nastavlja Golac.

– Uspio je ovdje dovesti brodove i predstaviti Hrvatsku kao turističku destinaciju u vrijeme kada su nas neki u Europi prozivali divljim narodom i kada naš turizam nije bio ni blizu pozitivne nule. Njegovi su napori kulminirali dovođenjem "Carnival Freedom" 2006. u Hrvatsku, a onda svake godine jednog broda koji bi imao barem petnaest ticanja u luci Dubrovnik, te "Carnivalovom" podrškom u investiciji Putničkog terminala u luci Gaženica, u kojem se formira jedan od krucijalnih kruzing-terminala za cijeli Mediteran. Da ne govorimo o provcatu svih popratnih industrija koje prate kruzing-biznis – veli Golac.

Zbog bolesti, Ninčević je otišao u mirovinu 2010. godine, a živio je na Floridi sa suprugom i dvije kćeri.

www.slobodnadalmacija.hr
24.02.2017.

ive botunacDobra ideja je kao grudva snijega koja se zakotrlja s vrha brda. Zadovoljan sam kako se moja ideja "zakotrljala" i napretkom koji je vidljiv iz dana u dan, kaže Ive Botunac, student diplomskog studija menadžmenta na Odjelu za ekonomiju, koji je u suradnji s Mateom Bukvom, učenikom trećeg razreda Prirodoslovno-grafičke škole u Zadru, nedavno izradio pomorsku aplikaciju Sea Sector i u kratkom vremenu privukao oko tri tisuće korisnika.
"Okidač" za kreaciju
- Aplikacija je namijenjena pomorcima i služi za lakši izračun elemenata iz terestičke navigacije, astronomske navigacije ili stabiliteta broda, kaže Botunac te otkriva kako je na ideju za izradu aplikacije došao kao student preddiplomskog studija nautike i tehnologije pomorskog prometa na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru koji je nedavno završio.

- Kao student sam se počeo baviti razvojem mobilnih i web aplikacija i istraživanjem računalne sigurnosti u pomorstvu. S kolegama sam tražio razne aplikacije koje bi nam pomogle prilikom izračuna elemenata iz terestičke navigacije, astronomske navigacije ili stabiliteta broda. Kod učenja raznih pravila i propisa konvencija koristili smo dostupne mobilne aplikacije koje su bile zastarjelog dizajna i nisu sadržavale dovoljno informacija. I to je bio onaj "okidač" da sam kreiram aplikaciju bolje prilagođenu potrebama pomoraca, kaže Botunac te dodaje kako je dosta vremena potrošio potrazi za korisnim informacijama. Prikupljao ih je od kolega na fakultetu, ali i već iskusnih pomoraca.

- Od velike koristi bila mi je literatura, ali prije svega znanje i iskustvo koje sam stekao na studiju. To mi, međutim, nije bilo dovoljno da osmislim dizajn pa su mi prijatelji preporučili Matea Bukvu s kojim sam ubrzo dogovorio suradnju na projektu, govori Botunac ističući kako je upravo Mateo zaslužan za sve ilustracije i grafičke elemente koje koriste u aplikaciji ali i na web stranici.

- Prvo smo osmislili dizajn logotipa Sea Sector i glavnog izbornika u kojem je sadržana tematska podjela cjelina aplikacije, a zatim notes zapis, dodavanje favorita koji služe prvenstveno za poboljšavanje korisničkog iskustva prilikom korištenja i slično. Za prvu verziju koju smo 11. studenog plasirali na Google Play trgovini za besplatno preuzimanje trebalo nam je pet mjeseci. Aplikaciju smo promovirali i Facebooku što je privuklo domaće korisnike, a onda smo započeli i plasman na stranom tržištu, prisjeća se Botunac ponosno iznoseći precizan podatak o prosječnoj ocjeni od 4.9 koju su postigli na Google Play trgovini.
Pun planova
- Broj korisnika nam se iz dana u dan povećava, a isto tako javlja nam se i sve veći broj pomoraca koji nude pomoć i korisne savjete za daljnje unaprjeđenje aplikacije. Cilj nam je bio ponuditi rješenje u obliku aplikacije koje će biti prepoznato od stane pomorske zajednice i sada već mogu reći da smo to i postigli, ističe Botunac koji svoju daljnju karijeru želi bazirati na razvoju programskih rješenja za pomorsku struku, ali i za ostala područja. U planu ima i daljnje školovanje, a želja mu je završiti poslijediplomski doktorski studij na FOI u Varaždinu jer se u budućnosti vidi i u akademskoj zajednici, u ulozi asistenta na sveučilištima.

- Već radim na novim sadržajima kojima želim osvježiti aplikaciju i učiniti je funkcionalnijom, a konstantno dodajemo i nadograđujemo tekstualni sadržaj. Među ostalim, želimo u aplikaciju dodati nautički godišnjak te kalkulator za izračun pozicije broda direktnom metodom opažajući dva nebeska tijela. Ako rezultati i odaziv korisnika budu na zadovoljavajućoj razini, na tržište ćemo izbaciti još neke aplikacije koje bi primjenu trebale naći u pomorskoj industriji, kaže ovaj ambiciozni zaljubljenik u modernu tehnologiju ističući kako je izuzetno zahvalan profesorima kako na Pomorskom fakultetu, tako i na menadžmentu na podršci, poticaju i pomoći.

- Bez njihove podrške sve bi bilo puno teže. Ugodno sam iznenađen i zahvalan na svemu što čine za mene, poručuje Botunac koji, kako nam otkriva, kao srednjoškolac nije još znao što želi postići u životu. Otkriva kako i nije bio baš neki učenik, te da je, tek nakon što je završio srednju školu za aviomehaničara te se zaposlio u OSRH-u shvatio da želi više. Ako je suditi po izvrsnim idejama koje ima i uspjesima u posljednjih nekoliko godina, čini se kako je ovom mladiću samo nebo granica.

Foto: Zvonko Kucelin

www.zadarskilist.hr
24.02.2017.

PRVO MJESTO Zoran Radović tuna 84kgPrvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura kojeg može potrošiti u "Uninim" prodavaonicama ili Marine Centru na Radanovićima, u siječanjskom kolu nagradne igre "Ulov mjeseca" osvojio je Zoran Radović, s ulovljenom tunom od 84 kilograma.

Ovu popularnu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more "Una" iz Tivta.

Radović je tunu ulovio u Baru, štapom iz čamca, u akvatoriju kod rta Volujica, a mamac je bila živa skuša.

DRUGO MJESTO Radovan Furulija zubatac 6.2kgDrugo mjesto osvojio je Radovan Furulija koji je ulovio zubaca teškog 6,2 kilograma. Zubatac je ulovljen na dubini od 55 metara, a mamac je bila živa lignja.

TREĆE MJESTO Ljubisa Srdic orada 3.6kgTreće mjesto pripalo je je Ljubiši Srdiću iz Herceg Novog, s ulovljenom oradom od 3,6 kilograma. Orada je ulovljena u jutarnjim satima, štapom sa obale, na dubini od oko 10 metara, a kao mamac korištena je svježa srdela.

www.bokanews.me
24.02.2017.

Gardenia SeawaysUtovarna i logistička tvrtka DFDS sa sjedištem u Kopenhagenu održala je svečanost krštenja i porinuća prvog od svoja dva RoRo teretna broda koji se trenutno grade u Flensburger Schiffbau-Gesellschaftu u Flensburgu.

210-metarski brod, nazvan „Gardenia Seaways", porinut je 17. veljače, rekao je DFDS.

„Gardenia Seaways" će biti dovršena uz rivu Flensburgu, gdje će biti dodana nadogradnja. Nadgradnja je stigla na barži iz Poljske, a bit će završeni radovi vezani uz armaturu, cjevovod, elektriku/elektroniku i opremanje.

Nakon isporuke u svibnju 2017. godine „Gardenia Seaways" će biti angažirana na ruti Rotterdam – Immingham.

Drugi brod u seriji se očekuje da će biti isporučen u rujnu 2017. Kapacitet tereta svakog broda je 4,076 LOA, što odgovara oko 262 prikolice.

DFDS je sklopio 5-godišnji ugovor o najmu bez posade za dva brod sa Siem Grupom u svibnju 2016. Danski tvrtka također ima opciju kupnje dva broda.

Brodovi će imati oko 20 posto veći kapacitet u odnosu na brodove koje će zamijeniti, navodi DFDS.

www.worldmaritimenews.com
24.02.2017.

EneselJužnokorejski brodograditelj Hyundai Heavy Industries (HHI) dobio je narudžbu za gradnju dva VLCC-a od 300.000 tona od grčkog brodara Enesel, izvijestio je korejski portal Pulse. Očekuje se da će novogradnje biti isporučene u drugoj polovici 2018. godine, a procjenjuje se da će koštati oko 80 milijuna dolara svaki.

Prema podacima VesselsValue, brodovi su naručeni 3. veljače za 83 milijuna dolara.

Enesel ima četiri tankera u svojoj floti, dva VLCC-a, dva Aframaxa i dva kontejnerska broda, vidljivo je iz internetske stranice tvrtke.

Tvrtka također ima dva Aframax tankera, nosivosti 112, 800 dwt, naručena u južnokorejskom brodogradilištu Daehan Shipbuilding Co, zakazana za isporuku u 2017.

Narudžba dolazi nakon pada cijena VLCC-a zbog tržišne krize i ponude vlasnicima da razmisle o povoljnim cijenama i ulaganju u novogradnje.

World Maritime News je još nije dobio odgovor od Enesela i HHI-ja u vezi narudžbe.

www.worldmaritimenews.com
24.02.2017.

zim broadens asia pacific north west scopeIzraelski kontejnerski prijevoznik ZIM Integrated Shipping Services (ZIM) dodat će u travnju drugu uslugu Azija – sjeverozapadni Pacifik ako tvrtka dobije zeleno svjetlo od američke Savezne pomorske komisije (FMC).

Nova usluga će imati naziv Zim Pacific North (ZPN) te će imati sljedeću rotaciju: Hong Kong - Yantian (Kina) - Kaohsiung (Tajvan) - Šangaj (Kina) - Pusan (Južna Koreja) - Tacoma (SAD) - Vancouver ( Kanada) - Pusan - Kwangyang (Južna Koreja) - Kaohsiung - Hong Kong.

ZIM nije naveo da li je najnovija usluga na bilo koji način povezana s uslugom koju će Savez predstaviti u travnju 2017. godine.

Nova usluga će proširiti opseg luka u trgovini sjeverozapadnog Pacifika, nudeći put za kopnene destinacije SAD-a i Kanade te izravna ticanja u Kaohsiungu, Kwangyangu i Tacomi.

ZPN usluga će se pridružiti usluzi Azija – sjeverozapadni Pacifik, koju je tvrtka najavila prošli mjesec i koju u potpunosti obavljaju brodovi ZIM-a. Rotacija luka bit će sljedeća:

Port Kelang (Malezija) - Cai MEP (Vijetnam) - Da Chan Bay - Yantian - Xiamen - Ningbo - Šangaj (Kina) - Pusan - Vancouver - Pusan - Qingdao (Kina) - Šangaj - Ningbo - Da Chan Bay - Port Kelang.

www.worldmaritimenews.com
Malo autobus, malo brod

Životni prostor jednog pomorca

˝Kraken˝ odlazi u morske dubine

Čovjek koji ne poštuje upozorenja

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,254639
GBP
1
8,918933
USD
1
7,172962
EUR
1
7,559853
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Biste li se odlučili na estetski zahvat?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved