29.07.2016.

1 pomorska policija1Sinoć oko 22 sata, zaprimljena je dojava o nestanku 43-godišnjeg slovenskog državljanina koji je otišao roniti u blizini plaže Saharun na Dugom otoku - javila je zadarska policija. Kod otočića Mežanj pronađen je gumenjak, a za muškarcem se intenzivno traga. U potragu su uključena službena plovila Lučke kapetanije i policije.

Slovenac je sa svojom partnericom ljetovao na jahti, te se gumenjakom sam otisnuo i krenuo roniti. Nakon što se nije vratio, njegova je partnerica prijavila nestanak.
Ubrzo je kod Mežnja pronađen gumenjak, ali čovjeka nije bilo.

Zbog toga se za njima intenzivno traga, a jutros će biti angažiran i specijalni zrakoplov pomoću kojega će se pretraživati mjesto nestanka.

Županijski centar 112 također je javio o nestanku osobe kod Dugog otoka.

- U 21.59 sati ŽC 112 Zadar zaprimio je dojavu od supruge koja prijavljuje nestanak slovenskog državljanina koji je oko 11 sati gumenim čamcem krenuo na ronjenje s usidrene jedrilice u uvali Sakarun. Osoba se nije vratila u dogovoreno vrijeme (oko 20 sati). Brod Lučke kapetanije i dva privatna plovila mještana obišla su mjesta mogućeg zarona. Uz obalu je pronađen gumeni čamac, ali ne i nestala osoba. Zbog mraka akcija je prekinuta te je nastavljena 29. srpnja od ranih jutarnjih sati.

www.zadarski.hr
29.07.2016.

idrunOvu nedjelju 31. srpnja na Zlarinu se održava jedanaesta regata gajeta, leuta i kaića u duhu starih vremena. Regata latinski idrun na kureja kreće s Velike rive u 15 sati. - Pozivamo sve Zlarinjane i prijatelje Zlarina na nesvakidašnji prizor starta 11. regate gajeta, leuta i kaića u duhu starih vremena s Velike rive u nedjelju u 15 sati - poručuju organizatori iz Yacht cluba Zlarin.

Navečer od 22 sata za sve sudionike, mještane i goste održava se glazbeni program uz šibensku grupu 'Living room' s kojima će zabava zasigurno potrajati do kasnih sati.

www.sibenik.in
29.07.2016.

ronilacki klubZamjenik gradonačelnika Željko Raguž predao je članovima Ronilačkog kluba Dubrovnik vrijednu donaciju Grada Dubrovnika. Ronilačke maske vrijedne 35 tisuća kuna komunikacijsku opremu uz pomoć koje će ronioci moći komunicirati dok su pod morem, Raguž je sam isprobao na plaži Mandrač u Solitudu.

Donirana komunikacijska oprema omogućuje razgovor ronioca s površinom kao i razgovor između dva ronioca pod vodom. Komplet sadrži dvije maske s pripadajućim regulatorom te komunikacijsku opremu, kao i jedinicu za komunikaciju. Uz pomoć ove bežične komunikacijske opreme ronioci će moći komunicirati na 500 metara udaljenosti i na 40 metara dubine.

Inače, Ronilački klub Dubrovnik specijalistička je postrojba civilne zaštite Grada Dubrovnika i ima u svom sastavu postrojbu za spašavanje na vodi i pod vodom. Članovi kluba sudjeluju i u ronilačkom timu JVP Dubrovački vatrogasci.

www.dubrovnikpress.hr
29.07.2016.

jelsa čitateljJučer oko 11 sati u Jelsi na otoku Hvaru, izletnički brod "Makarski Jadran" udario je kod pristajanja u rivu. Brod je u vrijeme udarca bio prepun turista, od kojih je većina sjedila na palubi i mirno ručala, piše 24 sata.

Matija, čija je kuća odmah poviše rive, rekao nam je kako je udarac broda u rivu glasno odjeknuo te kako se odmah potom čulo razbijanje tanjura i čaša s palube. Irena je potvrdila kako je udarac bio strašan te da se glasno čuo.

- Šetala sam rivom i vidjela brod kada je ulazio u luku. Nakon što se začuo udarac, ljudi su počeli vrištati - rekla je Irena.

Na svega tridesetak metara od rive nalazio se Zvonko koji je ispričao kako je mislio da će ljudi od siline udarca popadati u more.

Pretpostavlja kako je uzrok sudara tehnički kvar.

- Vjerojatno mu je pukla sajla od gasa ili tako nešto slično - zaključio je Zvonko.

Očevici su rekli da nema ozlijeđenih te da su putnici ponovo krenuli s ukrcajem. Dio rive nažalost je uništen. Na teren je izašla Lučka kapetanija, koja vršila zapisnik.

Foto: 24sata

www.slobodnadalmacija.hr
29.07.2016.

Norwegian Joy1Kompanija Norwegian Cruise Line (NCL) sa sjedištem u SAD-u uskoro će predstaviti svoj novi brod za krstarenje Breakaway-Plus klase „Norwegian Joy", na čijem je trupu motiv kineske umjetnosti, feniks.

Spreman za debi u ljeto 2017. godine, s matičnom lukom u Šangaju i Pekingu, „Norwegian Joy" će biti prvi brod kompanije Norwegian Cruise Line izgrađen za kinesko tržište.

"Feniks simbolizira ljepotu i sreću u kineskoj kulturi, a „Norwegian Joy" će premostiti istok i zapad te donijeti najljepše želje Kineza ljudima u svijetu i svim putnicima", rekao je Tan Ping, kineski umjetnik koji će dizajnirati brodski trup.

„Norwegian Joy" će moći primiti 3.850 gostiju. 

U listopadu 2015., tvrtka je preuzela isporuku svog broda „Norwegian Escape" i ima još tri broda za 4.200 putnika, naručena u njemačkom brodogradilištu Meyer Werft, koji su zakazani za isporuku u proljeće 2017., 2018. i jesen 2019. godine.

www.worldmaritimenews.com
29.07.2016.

ERRV SentinelKinesko brodogradilište Cosco isporučilo je novi ERRV brod offshore operateru Sentinel Marine, podružnici Cosco Corporation koja ima 51% vlasništva. Cosco izjavio je u utorak da je Cosco Dalian Shipyard isporučio brod kupcu te da su obje strane potpisale dokumente.

Brod ima dužinu 62 metra i širinu 15,5 metara.

Cosco je rekao da je novi ERRV nazvan „Portland Sentinel". Ovo je prvi brod u seriji od četiri takva višenamjenska ERRV-a koji ima specijaliziranu opremu za spašavanje, uključujući „daughter craft".

Sentinel je nedavno rekao da je ERRV isporučen 15. srpnja i da će uskoro isploviti iz brodogradilišta i biti mobiliziran u Sjeverno more. Brod bi trebao započeti dugoročni najam s jednom naftnom kompanijom.

Prema AIS podacima, brod trenutno nalazi u Istočnom kineskom moru.

www.vesselfinder.com
29.07.2016.

Garden State Sea TrialsPrijevoznik sirove nafte American Petroleum Tankers (APT) preuzeo je 25. srpnja isporuku ECO klase tankera „Garden State" od brodograditelja General Dynamics NASSCO iz Kalifornije. Brod je treći od pet tankera dogovorenih ugovorom između tvrtki NASSCO i APT, koji obuhvaća projektiranje i izgradnju pet tankera, nosivosti 50.000 dwt i kapaciteta 330.000 barela, spremnih za LNG konverziju.

Tankeri su dizajnirani od strane DSEC, podružnice južnokorejskog Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME).

Dizajn uključuje MAN ME sporohodni glavni motor G-serije i optimizirani oblik trupa. Brodovi imaju pomoćne strojeve na dvojni pogon. 

„Garden State" pridružit će se specijaliziranoj floti zajedno s ostalim brodovima iz iste serije, kako bi dobio PMA+ Notification.

www.worldmaritimenews.com
29.07.2016.

APL11Kontejnerska tvrtka APL sa sjedištem u Singapuru planira pokrenuti Felixstowe Express Service (FEX), novi tjedni servis koji će povezati luke u Kini i Europi s britanskom lukom Felixstowe. Ovim potezom, APL širi svoju servisnu mrežu Azija-Europa ticanjem u luci Felixstowe, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnih europskih utovarnih puteva i ima široke mogućnosti prijevoza u unutrašnjost Velike Britanije.

Nova usluga će pristajati u lukama Qingdao, Yangshan, Ningbo, Xiamen, Yantian, Port Klang, Felixstowe, Rotterdam i Hamburg.

Prema APL-u, na prvoj plovidbi bit će angažiran kontejnerski brod „Al Zubara", kapaciteta 18.800 TEU, koji bi 20. kolovoza trebao isploviti iz luke Qingdao. 

Nova FEX usluga, koja će upotpuniti APL ticanje u Southamptonu, ponudit će kraći tranzitni put iz Kine na europska tržišta.

www.worldmaritimenews.com

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 146 (vrijedi od 29.07.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,153297
GBP
1
8,997385
USD
1
6,875538
EUR
1
7,593685
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Ovo ljeto provest ćete?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved