29.05.2017.

Festival FiumareZadnjeg dana svibnja na Korzo će uploviti tradicijske barke, a to znači samo jedno – zajedno s barkama u Rijeku će uploviti i Fiumare. Ovogodišnje, šesto izdanje manifestacije Fiumare – Kvarnerskog festivala mora i pomorske tradicije najavljeno je na botelu Marina, a o festivalu i njegovom programu govorili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije Nada Milošević, direktor TZ Grada Rijeke Petar Škarpa, stručna suradnica pri Turističkoj zajednici Kvarnera Martina Pavelić, rukovoditeljica sektora Marketing Lučke uprave Snježana Papeš, te predsjednik Udruge »Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre« Robert Mohović, piše Novi list.

Kako je prošli tjedan rečeno novinarima, Festival mora i pomorske tradicije s kvarnerskim obilježjem će nas od 31. svibnja do 7. lipnja svakodnevno vraćati 100 godina u prošlost, u doba kad je prostor uz Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog intenzivnog trgovačkog prometa.

Povezujući pomorsku i trgovačku tradiciju prošlosti s današnjom svakodnevnicom, Fiumare će i ove godine biti svojevrsni vremeplov na autentičnim lokacijama Mrtvog kanala i Verdijeve ulice, a uz Korzo, tradicijske će barke zauzeti i cijeli riječki akvatorij i luku. Drvene barke na jedra usidrene u Mrtvom kanalu, trgovci i obrtnici u tradicijskim nošnjama iz svih krajeva Kvarnera, interaktivne radionice pomorskih i ribarskih vještina, promocija starih običaja, gastronomska ponuda autohtonih jela i vina, organizirani razgledi povijesnih lokacija užeg središta grada, regate tradicijskih barki na jedra, izložbe, predavanja, dani otvorenih paluba i muzeja... samo su dio programa koje nudi Fiumare.

Svečano otvorenje festivala bit će 1. lipnja u 12.30 sati ispred HNK Ivana pl. Zajca uz bogat kulturno-zabavni program, a novost ove godine je uprizorenje spašavanja Rijeke od razaranja od strane engleske flote, u kojem je glavnu ulogu odigrala Karolina Riječka. Uprizorenje će se odigrati 2. lipnja u akvatoriju ispred Gata Karoline Riječke, a u spektaklu će sudjelovati brodovi »Kraljica mora«, »Otac Roko«, »Paša« i tradicijske barke na jedra Istre i Kvarnera.
Predprogram od 23. do 28. svibnja uključivat će svečanu sjednicu Udruge kapetana sjevernog Jadrana »Kraljica mora«, niz izložbi, likovne susrete te 5. jezersku regatu tradicijskih barki na jedra u Fužinama.

Vojko Obersnel kazao je da je Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije u ovih šest godina izrastao u respektabilnu manifestaciju i ove godine će ga sačinjavati više od 40 različitih događanja od izložbi do predavanja, a manidestacija će se odvijati na 24 mjesta u Rijeci. Nada Milošević naglasila je da su osigurana sredstva za rekonstrukciju osam tradicijskih barki, a da rekonstrukciju neće raditi bilo tko, nego majstori tog zanata.

Kako je kazao Robert Mohović, dosqad je u ovu manifestaciju bilo uključeno čak 30 suorganizatora među kojima su svi riječki muzeji, Pomorski fakultet u Rijeci, Pomorska škola Rijeka i brojni drugi, a ove godine pridružili su im se Astronomski centar Rijeka, Art kino, Gradska bioblioteka Rijeka i Sveučilišna biblioteka.Jučer je u Botelu Marina otvorena i izložba fotografija članova Fotosaveza PGŽ Jedra Kvarnera te održana prezentacija Jakova Karmelića na temu »Što je to festival Fiumare«.

www.novilist.hr
29.05.2017.

FiumankaPolovinom lipnja Rijeka već tradicionalno živi u znaku jedrenja, a ovogodišnja Fiumanka bit će u znaku proslave punoljetnosti – 18. izdanja, koje će se održati od 7 do 11. lipnja pod motom »Imaš brod, imaš jedro – prijavi se«, piše Novi list.

Osim Velike Fiumanke koja već tradicionalno starta u subotu u 12 sati ispred riječkog lukobrana, Fiumanku čini još nekoliko različitih regata za svačiji gušt – Medijska, Liburnijska i Rotary, svaka posebna, s posebnim ciljem i svojom vlastitom pričom. Uvod u jedrenje bit će još jedna nova regata Port Cup, na kojoj će sudjelovati predstavnici svih šest hrvatskih lučkih uprava. Regata će se održati u srijedu, 7. lipnja, kao najbolji mogući način da se zaključi radni susret i posjet Rijeci. U četvrtak, 8. svibnja, s radom započinje Regatni ured Fiumanke u prizemlju zgrade Terminala na riječkom lukobranu. Tijekom dana predviđene su prezentacije plovila Fareast 28R uz mogućnost da se i posjetitelji okušaju u testiranju jedrilica.

U večernjim satima na Botelu Marina održat će se humanitarni koncert Udruge LP Rock za udrugu »Veliko srce – malom srcu«. U petak 9. svibnja u 10 sati, iz Malog Lošinja prema Rijeci zaplovit će Liburnijska regata. Sudionicima regate od četvrtka je osiguran vez u Marini Lošinj. Rotary klub Rijeka organizator je humanitarne regate koja će ove godine obilježiti osmu godinu održavanja u okviru Fiumanke, na kojoj sudjeluju rotarijanci iz Hrvatske i inozemstva, okupljeni oko zajedničkog humanitarnog cilja. Medijska regata bit će brojnija nego ikad – uz flotu od dvanaest jedrilica JOD 35 koju osigurava ACI, medijima će na raspolaganju biti i nekoliko jedrilica FAREAST 28R tako da će ovogodišnja medijska regata imati više od 15 medijskih posada.

Ove godine programi Fiumanke održavat će se na nekoliko lokacija, a novost je što će prvi put Fiumanka zaploviti i prema Korzu. Na Trgu 111. brigade nalazit će se jedan od informacijskih punktova Fiumanke. Dvodnevni sajam Plavo-zeleni Expo s različitim izlagačima bit će smješten na Rivi Boduli, dok će prostor ispred Terminala biti namijenjen najmlađim posjetiteljima. Boonker i brod Marina već tradicionalno su mjesta na kojima se tijekom Fiumanke održavaju različiti tematski programi, dok je Gat Karoline Riječke mjesto besplatnih večernjih koncerata za sve posjetitelje. Za 18. izdanje uz atraktivan program, predviđen je i rođendanski vatromet.

www.novilist.hr
29.05.2017.

gnalic 1407664413U utorak 30. svibnja s početkom u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani održat će se Morski utorak Gradske knjižnice Zadar: Brodolom kod otočića Gnalića - novosti iz mletačkih arhiva. Trgovački brod Gagliana grossa krenuo je 1583. godine iz Venecije natovaren teretom donesenim iz raznih dijelova Europe. Ploveći na uobičajnoj pomorskoj ruti tog razdoblja, uslijed nepoznatih okolnosti, potonuo je južno od Pašmanskog kanala u blizini otočića Gnalića. Dok se na arheološkom lokalitetu od 2012. godine vrše sustavna istraživanja, istovremeno, povjesničari Mauro Bondioli i Marangela Nicolardi otkrivaju zanimljivosti u Državnom srhivu u Veneciji: Kako znamo da kapetanu to nije bio prvi brodolom, odakle sve potječu članovi posade, koji su to luksuzni pokloni namijenjeni sultanovoj majci Nur Banu, te što je sve poznato o brodu, od njegove gradnje do potonuća...

Predavanje će održati doc. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica projekta Brodolom kod otočića Gnalića - ogledalo renesansog svijeta i projekta AdriaS koji podržava Hrvatska zaklada za znanost.

www.057info.hr 
29.05.2017.

krilo jesenice boatsBraća Pavao (31) i Frane (30) Dujić, sa svojom novogradnjom nazvanom "Dream", odnosno "San", priključili su se floti od oko dvjesto brodova, s koliko ih se trenutno diče Kriljani, jer iz sezone u sezonu grade se novi brodovi. A kako su se mladi ljudi upustili u taj zahtjevan posao, doznali smo na licu mjesta, u splitskoj Gradskoj luci, gdje su se na 40-metarski "Dream" ukrcavali prvi gosti na sedmodnevnom krstarenju "južne ture": Makarska, Mljet, Dubrovnik, Pelješac, Korčula, Hvar i natrag u Split.

– Obojica smo pomorci, drugi časnici palube, i nakon navigavanja, prije četiri godine odlučili smo nastaviti tradiciju svoje obitelji, kupiti brod i, stopama djeda Ante Ercegovića, baviti se turističkim kružnim putovanjima – rekao nam je Frane pomno prateći događanja na krmi, pa ulaz gostiju na gornju palubu, dok djed Ante, 80-godišnjak, dobacuje unuku kako će on ove godine u penziju.
Mjesta za 36 putnika
– To kaže svakog ljeta, pa i dalje ostaje na svojem brodu. Naš kapetan! – sada već i Frani popušta "ukrcajna" nervoza, jer prema reakciji gostiju uviđa da su zadovoljni njegovim i bratovim plovilom.

– Legli smo u četiri, a digli se u šest sati! Sve treba biti savršeno na brodu za naših 36 putnika kojima je osiguran smještaj u 18 dvokrevetnih kabina, opremljenih kupaonicom i klimom, kompletno uređenima u modernom štihu – govori nam dalje Pavao, dok od Frane tražimo i brojčane podatke o brodu.

– Ovo je kompletno hrvatski proizvod, projekt "Promar desing", gradnja u Purića škveru u Kaštel Sućurcu, dok je u opremanju sudjelovalo dvadesetak isključivo hrvatskih firmi. Porinuli smo, nakon 14,5 mjeseci gradnje, naš "San" 11. siječnja, a već 27. svibnja imamo prve goste – s ponosom nam govori Frane, otkrivajući kako su prvi brod kupili prije četiri godine, a radi se o 30-metarskom drvenom jedrenjaku "Labrador", koji također ima 18 kabina.

I ovaj novi brod rezultat je njihovih vlastitih ulaganja te kredita. Investiralo se oko 1,5 milijuna eura u "Dream" i sada se braća, nakon navigacije, posvećuju turizmu.

– Probali smo i pomorski život, no vuklo nas je obojicu da se vratimo doma i nastavimo obiteljski posao. Posebno nas raduje što smo zaposlili 12 osoba, redom mladih ljudi, pet na "Labradoru", a sedam na "Dreamu".

Braća imaju ispomoć i od sestre, 22-godišnje Lucije, buduće pravnice koja studentski džeparac popunjava radom na brodu.

A tko bira krstarenja našom obalom, najbolje nam je predočila Željka Popović, predstavnica agencije "Katarine line" iz Opatije. Inače Puljanka, ona već sedam godina "puni" sedmodnevne obilaske naših otoka, pa nam kaže:

– Gosti su oduševljeni našim morem, uslugom, obožavaju ovaj tip krstarenja. Imamo što pokazati, a uz našu gostoljubljivost to je dobitna kombinacija za uspješan posao.

Naime, agencija "Katarine line" već 25 godina vodi ovaj posao, zainteresiranost turista za "đite" iz sezonu u sezonu sve je veći, samo da još taj bum prati i naša lučka infrastruktura.

– To nam je istinski problem, nema mjesta u lukama, nedostaje vezova... No, nešto se i u tom smjeru miče nabolje – iznosi nam Željka i "kočnice" u ovom obliku turizma, priželjkujući, kao i Kriljani, i najavu gradnje luke upravo u Krilu Jesenice, dok nam Frane zadovoljno govori o gostima:
De luxe smještaj
– U ove četiri godine rada na jedrenjaku "Labrador" nismo imali nezadovoljnog gosta. Među mlađom populacijom dolaze nam gosti iz Australije, a od starijih najviše Skandinavci. Sada imamo novi, još luksuzniji brod, pa se i mi možemo podičiti de luxe smještajem – ponosno nam Frane i Pavao pokazuju i gornju palubu za sunčanje, pa salon, uređene terase na krmi za popodnevno odmaranje, "skockane" kabine, modernu kuhinju gdje se spremaju domaće delicije za goste, do strojarnice...

A gosti uz ovaj luksuzan smještaj mogu birati koji dio naše obale žele oploviti: južni, već spomenuti, do srednjeg: Split – Rogoznica – Skradin, Šibenik – Kornati, ili sjeverni, gdje se plovi od Splita do Opatije. I jedno je zagarantirano – na "Dreamu" vas čeka odmor za pamćenje.

www.slobodnadalmacija.hr
29.05.2017.

normand flipper222Solstad Offshore (SOFF) sklopio je nove ugovore te ugovore o produženju za četiri PSV broda. Norveška tvrtka priopćila je kako će ugovori započeti u svibnju i lipnju. Ugovori se sastoje od ukupno 500 dana koji će biti podijeljeni između brodova "Normand Flipper", "Normand Aurora", "Normand Skude" i "Normand Naley".

Komercijalni uvjeti ugovora su povjerljivi između stranaka, rekao je Solstad.

www.offshoreenergytoday.com
29.05.2017.

TI TopazVlasnik i operater Euronav sa sjedištem u Antwerpenu povezan je s prodajom VLCC broda „TI Topaz". Euronav je ušao u sporazum o prodaji s grčkom tvrtkom New Shipping 25. svibnja, pokazuju podaci kojima raspolaže VesselsValue.

Nakon završetka transakcije, „TI Topaz", nosivosti 319.400 dwt , bit će prodan za 21 milijun dolara.

Izrađen u južnokorejskom brodogradilištu Hyundai Samho Heavy Industries u 2002. godini, tanker ima duljinu od 333 metra i širinu od 60 metara.

Tržišna vrijednost broda od 161.135 bruto tona trenutno iznosi 24,41 milijuna dolara.

Nakon prodaje „TI Topaza", Euronavova flota će brojati ukupno 56 brodova, pokazuju podaci tvrtke.

www.worldmaritimenews.com
29.05.2017.

bocaSvjetionik Pembrokshire u Walesu sazidan je 1775. godine. Nekoliko godina kasnije grupa radnika koja je morala izvršiti neke popravke na svjetioniku ostala je bez broda kojim su se trebali vratiti na obalu.

Poziv u pomoć napisali su na papiru kojeg su savili u rolu, stavili u začepljenu bocu i bacili je u more. Na njihovu sreću, struje su je odnijele na nekoliko milja udaljenu obalu i došao je brod po njih. To je prva poznata uspješno poslana poruka u boci.

www.slobodnadalmacija.hr
29.05.2017.

NA VODI biser01Jedan ribar sa filipinskog otoka Palavan pronašao je divovski biser težak 34 kilograma, kojeg je čuvao deset godina kao amajliju za sreću. To bi ujedno mogao biti najveći ikada pronađeni biser na svijetu, čak pet puta veći od prethodnog, koji se smatrao najvećim, navodi Daily mail. 

Neimenovani ribar, međutim, nije bio svjestan da posjeduje pravo bogatstvo vrijedno oko 100 milijuna dolara. Biser je, po nalogu vlasti, predao turističkom službeniku u gradu Puerto Princesci.

Titulu najvećeg bisera do sada je držao „Alahov biser" težak 6,4 kilograma i vrijedan 35 milijuna dolara.

Filipinske vlasti se nadaju da će moći zadržat biser kako bi potakli brojnije turističke posjete, a tijekom dana izložen je javnosti.

www.navodi.com
Spašavanje izbjeglice na listu kormila

Kako su pomorci nekad plovili oceanom?

Zaplovila jahta "Sailing Yacht A"

Skok jednog luđaka s kruzera

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
6,823414
GBP
1
8,521828
USD
1
6,623190
EUR
1
7,425921
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Jeste li zadovoljni svojim ugovorom?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved