27.09.2016.

hvar00Kako svom starom plovilu dati dašak luksuza i udobnosti, a bez pretjeranog ulaganja, dosjetio se jedan Hvaranin čiji je genijalni izum završio na popularnoj Facebook stranici 'Dnevna doza prosječnog Dalmatinca'.

S Hvara tako stiže zabavan prizor broda na kojem se, umjesto na standardna brodska sjedala, možete udobno smjestiti na zeleni kauč raskošnog dizajna, a domišljati autor ovog inovativnog rješenja dobio je i savjet kako rješiti pitanje vlage s kojim će se neminovno suočiti.

'Genije, samo je triba kauč zamotat u prozirnu foliju. To bi onda bilo to.', jedan je od komentara na fotografiju ovog jedinstvenog hvarskog dizajna.

www.slobodnadalmacija.hr
27.09.2016.

busovi brodovi 2 1474885160Da Zadar postaje turistička luka svjedoče prizori iz Gradske luke koja je ovih dana puna luksuznih turističkih brodova i turističkih autobusa. Preseljenjem trajekata ali i ribarske flote u Gaženicu otvorio se prostor za turističke brodove. Nisu to više samo domaći trabakuli, koji vode goste na jednodnevni izlet na Kornate, odnosno u PP Telašćicu već jadranski kruzeri. Novi je to segment turističke ponude u ekspanziji koja je krenula iz Krila Jasenice, gdje su brodovlasnici prvi počeli s organiziranim plovećim hotelima. Da je krstarenje po Jadranu hit ukazuje i podatak od 12 novih brodova koji se grade za iduću godinu.

- Sezona nam traje šest mjeseci, kazao je mladi Zadranin koji još s dvojicom čini polovicu posade na jednom od suvremenih brodova u vlasništvu švicarske tvrtke Thurgau. Njihovi brodovi krstare od Dubrovnika do Zadra, gdje se zadržavaju tri dana. Jedan dan je smjena gostiju, drugi je Grad, a treći izlet na Zrmanju, doznajemo od zadarskog moreplovca. Za goste ploveće i putujuće na usluzi su agencijski autobusu koji su na sreću ove sezone našli pravo mjesto. Odlukom gradske uprave parkiraju se na traci koja je donedavno bila za ukrcaj na trajekte. Još samo da Grad od toga zna ubrati novac, kao što bi Lučka uprava trebala povećati prihode od lučke pristojbe sve većeg broja turističkih brodova. A oni su postali ukras i živost gradske luke.

www.057info.hr
27.09.2016.

kruzer porinut Dora MikelićJučer je u korčulanskom brodogradilištu LEDA d.o.o. porinut četvrti u nizu te ujedno najveći i najljepši mini kruzer simboličnog imena „Agapa Rose". Izgradnja Agape Rose, što u prijevodu znači ruža božanske ljubavi, započela je u ožujku ove godine u korčulanskom brodogradilištu LEDA d.o.o., a samo šest mjeseci kasnije brodovlasnik „Luxury and sun" d.o.o. iz Krila Jesenice porinuo je luksuzni, vrlo kvalitetno izrađeni mini kruzer koji se veličinom i izgledom razlikuje od svojih prethodnika. Zanimljiva tamno siva boja kruzeru daje izgled luksuzne jahte, a dužina od gotovo 48 metara uz širinu od 8,2 metra, gaz od 2 metra i visinu palube od gotovo 3 metra, čini ga najvećim kruzerom koji je do sad izrađen u Korčuli i sve to za otprilike 2 milijuna eura bruto. Kum Agape Rose-a koji ga je i krstio šampanjcem otac je i djed brodovlasnika, Ante Vuković kojemu je ovo treće porinuće u životu-po jedno za svakoga sina.

„Naša obitelj se bavi brodarstvom već duži niz godina. Već imamo brod za jednodnevni izlet u Dubrovnik, a nedavno se ukazala potreba za mini kruzerom kako bi unaprijedili našu ponudu. Unutrašnja konstrukcija broda je specifična, ima zatvoreni hodnik što pruža mogućnost rada tokom cijele godine. Ciljamo na klijente iz skandinavskih zemalja za zimsko krstarenje. Kruzer može primiti 36 putnika u 20 luksuzno uređenih kabina veličine od 16 do 20 kvadrata, a krstarit će Jadranskim morem". – istaknuo je brodovlasnik Roko Vuković.

Izgled sve prodaje, naglasio je Roko, pa je tako odlučeno kako će Agape Rose biti tamno sive boje što nije uobičajeno za kruzere u Jadranu. Osim toga, navodi kako su svi radovi obavljeni i zadanim rokovima vrlo kvalitetno i prema dogovoru. Brodogradilište LEDA d.o.o. s tim je još jedanput pokazalo svoju sposobnost da ostane konkuretno na turbuletnom tržištu obrade čelika. Šireći svoju ponudu još je 2012. godine krenulo s izradom servisnih i panoramskih liftova za finsku tvrtku „KONE Elevevators", a uskoro se prebacilo i na izgradnju mini kruzera za privatne brodare.

„U budućnosti idemo u tom smjeru da se izgradnja i unutrašnje uređenje radi u brodogradilištu. Moram naglasiti kako smo mi drugačije brodogradilište nego ostala u Hrvatskoj, radimo brodove ali i bilo koji drugi posao ili izradu vezanu za čelik. Trenutno smo u pregovorima za izradu serije mini kruzera, a planiramo edukaciju radnika za ribarice, nekakve istraživačke radove kojima će LEDA biti baza, a pregovaramo i s tvrtkom ECA da radimo popravke hidroaviona koji su nedavno počeli letjeti za Lumabardu". – naglasio je direktor i vlasnik LEDA d.o.o. Nandor Rajšli.

Dok LEDA bude izrađivala dodatne mini kruzere, Agape Rose će krstariti Jadranskim morem i to vrlo brzo. Nakon manjih dodatnih radova u narednih 15 dana i unutrašnjeg uređenja koje će se napraviti u Krilo Jesenici, prva plovidba predviđena je već za svibanj 2017. godine.

Foto: Dora Mikelić

www.dubrovacki.hr
27.09.2016.

BramarU sklopu 28-dnevnog krstarenja, u rovinjsku sjevernu luku Valdibora u nedjelju rano ujutro prvi put uplovio kruzer "Braemar" koji je rano jutros uplovio u sjevernu luku Valdibora. Na krstarenje je "Braemar" krenuo iz luke u Southamptonu u Engleskoj pa sredozemnim morem do Jadrana i natrag prema Engleskoj. Brod je izgrađen 1993. godine u Valenciji za kompaniju "Crown Cruise Line" te je plovio pod imenom "Crown Dynasty". Međutim brod je ušao u službu pod kompanijom "Cunard Lines" koja ga je uzela u najam sve do 1997. godine kada operator postaje "Majesty Cruise Lines" te se brod preimenuje u "Crown Majesty". Poslovanje kratkoga vijeka dovelo je do ponovne promjene operatora krajem iste godine kada brod preuzima "Norwegian Cruise Lines" te brod preimenuje u "Norwegian Dynasty". Kompanija koja je i izgradila brod preuzima ga ponovo 1999. godine no ubrzo ga dvije godine kasnije prodaje kompaniji "Fred-Olsen Cruise Lines" koja je i dan danas operator broda ali ga ponovo preimenuju u "Braemar".

Godine 2009. brod je doživio veliku rekonstrukciju te mu je dodana još jedna središnja sekcija s dodatnim kabinama, javnim prostorima i bazenom, a time je ujedno brod i produžen. Danas plovi pod zastavom Bahama s matičnom lukom Nassau. Dugačak je 195 metara, širok 22 metra a gaz mu iznosi 5,4 metra. Može primiti oko 930 putnika te 370 članova posade. Ima ukupno devet paluba od čega je sedam dostupno putnicima na brodu.

Kao i svaki luksuzni kruzer, opremljen je raznolikim sadržajem za uživanje u godišnjem odmoru. Od četvrte do sedme palube prostiru se veliki atriji, na četvrtoj palubi se ujedno nalazi i glavni restoran, dok se drugi nalazi na osmoj palubi. Na petoj palubi su brojni klubovi, knjižnica i drugi prostori za dnevno opuštanje na brodu, dok se popularni otvoreni "Lido" bar nalazi na šestoj palubi te "Skylark Club" na sedmoj palubi.

Kabine se nalaze na svim palubama osim pete a luksuzni apartmani smješteni su na šestoj, sedmoj i osmoj palubi. "Braemar" je u Rovinj stigao iz Kopra a u nedjelju oko 20 sati isplovio je prema Rijeci koja mu je iduća luka ticanja.

Foto: Michele Čupić

www.glasistre.hr
27.09.2016.

Danica Joy 2Šezdesetmetarski putnički trajekt „Danica Joy 2", nosivosti 249 dwt, prevrnuo se i potonuo na svom vezu u Zamboangi na Filipinima. Trajekt je stigao iz Sandakana sa 799 putnika i teretom koji uključuje prehrambene proizvode i suhu robu. Svih 799 putnika se iskrcalo na i posada je počela istovarivati teret s lijeve strane broda.

Na žalost, posada nije pazila na balast tijekom istovara te je „Danica Joy 2" izgubila stabilnost i prevrnula se na desnu stranu te djelomično potonula. Nema izvješća o ozljedama posade u trenutku incidenta. Vlasti su oko broda postavila zaštitnu branu kako bi se spriječilo eventualno onečišćenje.

www.shipwrecklog.com
27.09.2016.

KnutsenNorveška brodarska tvrtka Knutsen OAS Shipping preuzela je 26. rujna isporuku novoizgrađenog MEGI broda za prijevoz ukapljenog prirodnog plina „La Mancha Knutsen" od južnokorejskog brodograditelja Hyundai Heavy Industries.

Brod kapaciteta 176.300 kubnih metara, koja ima dužinu od 290 metara i širinu 46,4 metra, prvi je od dva velika LNG broda naručenih od azijskog brodogradilišta u siječnju 2014. godine.

Drugi tanker tvrtke Knutsen OAS Shipping, nazvan „Rioja Knutsen", trebao bi se pridružiti floti tvrtke do kraja 2016. godine.

Prema podacima VesselsValue, vrijednost svakog broda je 203,7 milijuna dolara.

Knutsen upravlja sa devet naprednih LNG brodova, od kojih su osam u najmu prema dugoročnom ugovoru od 15 godina.

www.worldmaritimenews.com
27.09.2016.

Sea TrucksSea Trucks je osigurao ugovor za svoj brod „Jascon 31" sa tvrtkom Permaducto S. A. de C. V. (Protexa) za pružanje usluga smještaja te usluge prijevoza teškog tereta u Meksičkom zaljevu.

Sea Trucks će pružati usluge smještaja i prijevoz teških tereta ta će biti podrška pri operacijama popravka na Pemex Line 221 na polju Abkatun u Meksičkom zaljevu. Ugovor je sklopljen na razdoblje od 50 dana.

Nakon završetka, Sea Trucks će pružati slične usluge na Pemex Line 63a i 65 u polju Ku-Maloob-Zaap u trajanju od 42 dana plus opcija.

„Jascon 31" je DP3 brod za smještaj, opremljen s 400-tonskom glavnom dizalicom. Brod ima smještaj za 408 osoba i 1300 m2 palubnog prostora.

Offshore aktivnosti će započeti početkom listopada 2016.

www.offshoreenergytoday.com
27.09.2016.

IlariaTeretna barža „Ilaria" nasukala se na Dunavu kod Muhlhama u Njemačkoj. Brod je bio natovaren sa 811 tona kvarcnog pijeska i plovio je iz Vilshofena za Straubing, no zbog ljudske pogreške nasukao se izvan plovnog puta. Pokušaji da tegljač odsuče baržu bili su neuspješni i brod je ostao zaglavljen izvan plovnog puta, no plovidba rijekom nije bila otežana. Brodovi su upozoreni da smanje brzinu i povećaju oprez. Incident je prijavljen lokalnim vlastima koje su poslale tegljače na mjesto događaja. Procijenjeno je da će se brod moći odsukati nakon istovara tereta.

Lokalne vlasti započele su djelomičan istovar tereta iz barže rano ujutro i zaustavile promet u plovnom kanalu. Ne očekuje se da će biti većeg zagušenja prometa u tom području. Nakon odsukavanja barža će biti odvučena na sigurnu dubinu gdje će biti pregledana zbog podvodne štete.

Riječka barža „Ilaria" ima ukupnu dužinu od 80 metara, širinu 8 metara i maksimalni gaz 2 metra.

www.maritimeherald.com

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 186 (vrijedi od 27.09.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,160187
GBP
1
8,791648
USD
1
6,829821
EUR
1
7,616111
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Gdje se vidite za deset godina?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved