27.05.2016.

visStanovnici otoka Visa i u četvrtak su nastavili s blokadom pristajanja katamarana u gradu Visu na državnoj katamaranskoj liniji 9602 Vis-Split. Ponovila se slika od srijede, petnaestak brodica ispred viškog pristaništa, bodrenih od strane oko 150 ljudi na gradskom molu onemogućavale su uplovljavanje katamarana koji je u luku sv. Jurja uplovio nešto iza 17 sati.

I policijski gliser je također nakratko isplovio i kružio između brodica, da bi katamaran u 18 sati napustio višku luku neobavljenog posla.

"Zbog samovolje nekih ljudi mi smo i dalji prisiljeni blokirati uvalu sv. Jurja. Na pragu smo turističke sezone, u srijedu sam pozvan u policiju kao najveći kriminalac zato što branim interese građana otoka Visa i turista koji borave na Visu i to me je koštalo 5 tisuća kuna.
Moja plaća je deset tisuća i nešto kuna i sigurno je manja od plaće ljudi koji su donijeli ovu sramotnu odluku. Ovom prigodom zahvaljujem Ministarstvu pomorstva i ministru Butkoviću koji su me pozvali u ponedjeljak u Zagreb na sastanak. Vjerojatno nisu imali dovoljno informacija o svemu ovome, a mi do tog sastanka i dalje nastavljamo sa blokadom uvale sv. Jurja u Visu", rekao nam je viški gradonačelnik Ivo Radica.

Foto: Bogoljub Mitraković

www.slobodnadalmacija.hr
27.05.2016.

AMERIGO VESPUCCICijelo je jutro talijanski školski brod 'Amerigo Vespucci' strpljivo čekao da se kruzeri razrijede, pa da može neometano uploviti u grušku luku. Manevar mu je u popodnevnim satima napokon uspio, pa je 85-godišnji, netom obnovljeni motorni jedrenjak, uredno pristao u Gružu. 'Vespucciju' je ovo sedma dionica pomorske rođendanske misije i drugi posjet Gradu nakon 2012. godine.

Po dolasku u Dubrovnik, zapovjednik broda, kapetan bojnog broda Curzio Pacifici, predstavit će javnosti povijesno najznačajniji brod talijanske Ratne Mornarice koji će na vezu u dubrovačkoj luci ostati do 29. svibnja.  
Foto: Željko Tutnjević

www.dubrovacki.hr

27.05.2016.

dmem3251330U povodu svečanog obilježavanja Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) i Dana Hrvatske kopnene vojske te 25. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH za građane će danas i sutra biti organizirani Dani otvorenih vrata u vojarnama diljem Hrvatske. Tako će građani svih uzrasta moći danas u Puli na Riječkom gatu u vremenu od 10 do 19 sati razgledati dva vojna broda i to ophodni brod i motornu barkasu Krasnica. 
www.glasistre.hr
27.05.2016.

GO02989580Uz zimski na srdelu od prošle godine obavezan je i lovostaj na inćun. Tako je ove godine lovostaj na inćun bio od 6. do 21. svibnja. Ribari na zapadnoj obali Istre kažu da je vrijeme lovostaja promašeno jer se inćun mrijesti u kolovozu. Da su njihove primjedbe logične pokazuju objavljena saznanja naših i talijanskih znanstvenika, prema kojima se sardela i sardon razlikuju i po tome koja područja traže za mriješćenje. Inćun, ili sardon, traži plitka područja i uglavnom se mrijesti uz talijansku obalu, kod nas možda nešto malo u plitkom malom Novigradskom moru. Nasuprot njemu, srdela za mrijest traži duboka područja, mrijesti se najviše uz vanjske strane naših otoka, posebno kvarnerskih, Dugog Otoka, te Visa prema Biševu.
Mrijest inćuna u svibnju ili u kolovozu
Sardela i inćun nisu samo naši hrvatski, već i zajednički resursi u Jadranu i oni se dijele između svih zemalja tog mora. Ne može Hrvatska štititi tu ribu, a Italija je tamaniti, ili obrnuto. U pitanju je gospodarenje zajedničkim resursima i ono mora biti dogovorno. U postojećoj situaciji mi imamo zaštitu sardele u vrijeme mriješćenja u prosincu, a Talijani inćuna u kolovozu. Ipak, ni nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju stručnjaci i zakonodavci sa dvije strane Jadrana nisu razmijenili iskustva i znanstvena saznanja o gospodarenju sitnom plavom ribom. Za tu problematiku bi po logici više trebala biti zainteresirana Hrvatska, u čijem ukupnom ulovu plava riba sudjeluje sa 90 posto, dok se na talijanskoj strani razmjerno lovi puno više bijele ribe. Naše Ministarstvo poljoprivrede, u kojem je i Uprava za ribarstvo, je ipak zabranilo ulov inćuna u svibnju. Ribari se previše ne bune jer su za to počeli dobivati nadoknadu, ali ipak kažu da se zaštita sitne plave ribe ne vrši na iskustvenim i znanstvenim osnovama, već više prema lobiranju ribara vlasnika velikih brodova koji love najviše plave ribe.
Manje brodova, a riba nedorasla
Da je za istarske ribare situacija pomalo apsurdna pokazuju i podaci o ribolovnom naporu. Na zapadnoj obali Istre nekad su lovile tri velike ribolovne flote, rovinjske Mirne, porečke Plavice i izolskog Delamarisa. Samo je Mirna imala 28 plivarica i dva para lebdećih koča. Sada je broj brodova neusporedivo manji, iako nekoliko njih velikih ima puno veće mreže. I na ostalim područjima naše strane Jadrana ima manje brodova, ali u Dalmaciji i Kvarneru operiraju veliki brodovi izgrađenih posljednjih godina uz poticaj države. Činjenica je da su već nekoliko godina ulovljeni srdele i inćuni manji, mnogi kažu nedorasli, premali za roštilj, soljenje i konzerviranje. 
I pored velikog broja brodova na našem području se nekad lovila prvoklasna srdela sa 32 do 36 komada u kilogramu. Sada se love puno manje srdele pa ih je u kilu od 60 do 65. Slično je bilo sa sardonima, pa se od pecature od 45 došlo na 70 inćuna u kilogramu.

Vjerojatno je ipak došlo do prelova zbog povećanja ribolovnog napora, pa riba ne može narasti do komercijalne veličine. Mali drveni brodovi, kao što su oni preostali od starih flota, nekad nisu izlazili na more od studenog do travnja, a potom se svaki mjesec nije lovilo tjedan dana za vrijeme čare, kada je mjesec pun, smatra Tullio Bosazzi, jedan od najstarijih zapovjednika ribarskih brodova na našoj strani Jadrana.
Više ribolovnih dana i veće mreže
Ribari se jedan drugome neće zamjeriti, ali u povjerenju ipak kažu da je svoju ulogu vjerojatno odigrala i enormna rasvjeta na brodovima. Zbog velike količine svjetla praktički je ukinut utjecaj mjesečeva svjetla na lov sitne plave ribe. Uz to ribolov se obavlja cijelu zimu kada srdela boravi u toplijim dubinama, ali je jaka svjetlost uspijeva „dignuti" do mreža. Nekad su ribari mogli koristiti samo šest lampiona, koji su ukupno davali dvije tisuće kandela svjetla, proračunato manje od jedan kilovat snage. U posljednjim godinama brodovi plivaričari su se nakitili snažnim svjetlima koje pogone agregati od sto kilovata. Kada se vidjelo da se pretjeralo, Uprava za ribarstvo je ograničila snagu rasvjete na 16 kilovata, što je još uvijek dvadesetak puta više od nekad dopuštene.

Ribari ističu i da veliki brodovi, koji su izgrađeni uz državne poticaje, rade sa mrežama dugačkim i do tisuću i visokim do 200 metara. Nekadašnji, a i današnji manji brodovi, rade sa plivaricama dugim do 400 i visokim do 60 metara. I laik može zaključiti koliko je to povećanje ribolovnog napona. Za komentar tih iskustvenih zaključaka ribara zatražili smo stručno mišljenje iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji obavlja monitoring plave i bijele ribe za našu Upravu ribarstva.
Dovoljno ili premalo plave ribe?
Iz instituta su nas uputili na podatke koje su objavljeni u njihovim radovima. Na naše pitanje o utjecaju velikih mreža i svjetla sa brodova na pretjerani ulov sitne plave ribe rekli su nam da te parametre nisu istraživali jer rade po metodologiji koja je utvrđena ribarskom politikom Europske unije.

Inače procjene biozaliha sitne plave ribe rade se s dvije različite metode. Izravne procjene za srdelu na osnovi mjerenja ehosonderima u razdoblju od 2004. do 2011. godine, kreću se od 140 do 480 tisuća tona. Neizravne procjene, na osnovi statističkih podataka ulova i još nekih parametara, govore o 125 do 215 tisuća tona. Izravne procjene za inćun govore o 300 do 860 tisuća tona, a neizravne 220 do 440 tisuća tona. Kako se u Jadranu godišnje ulovi oko 50 tisuća tona sitne plave ribe ove bi količine trebale biti dovoljne. Valja međutim uzeti u obzir da ribari mogu koristiti tek manji dio procijenjenih količina, budući da je mala plava riba hranidbena osnova mnogih predatora, kao što su oslići, lignje, tune, dupini, morski psi, palamide, pa je nužna za stabilnost ekosustava i ribarstva.
Upitni pravi ulovi
Na umu treba imati i činjenicu da su statistički prijavljeni ulovi vrlo često manji od ukupno ulovljene količine plave ribe. Često se naime, posebno za količinskih zabrana, odbacuje dio preobilnih ulova ili se pak odbacuju neželjene vrste. Osim toga, udio što ga ribari mogu iskorištavati ovisi i o pecaturi plave ribe. Ako se love veći primjerci, koji su se već barem jednom izmrijestili, udio korištenja ukupno procijenjenih zaliha može biti veći nego u slučaju kada se love nedorasli primjerci koji još nisu imali priliku ostaviti potomstvo, što se vjerojatno zbiva posljednjih godina. Zaključno, zabrane ribolova su potrebne, samo treba utvrditi u koje vrijeme i koliko su same po sebi efikasne ako se i pored njih ne povećava veličina ulovljene sitne plave ribe.

www.glasistre.hr
27.05.2016.

CielodiCapriCielodiHanoi2Brodarska tvrtka d'Amico International Shipping S. A. porinuo je 25. svibnja dva nova Handysize eko tankera, nosivosti 39.000 dwt u vijetnamskom brodogradilištu Hyundai Vinashin Shipyard Co Ltd.

Tankeri, nazvani „Cielo di Capri" i „Cielo di Hanoi", imaju dužinu od 184 metra i širinu 27,4 metra.

Ova dva eko tankera, koji se razlikuju smo po razredu budući da je prvi brod Ice Class, su dio investicijskog plana vrijednog 755 milijuna dolara kojeg je DIS pokrenuo 2012. godine.

Sredinom ožujka, podružnica tvrtke D'Amico Tankeri Limited, je izjavila da je osigurala kredit od 250 milijuna dolara, te je na taj način osigurala stopostotno financiranje svoje investicije.

Svrha najnovijeg kredita je refinanciranje sedam postojećih brodova, koji su izgrađeni između 2004. i 2006. godine, produživši otplatu duga od 2017. do 2021. godine, te financiranje šest novogradnji. 

"Prva tranša tog kredita će refinancirati 7 naših postojećih brodova... dok će druga tranša zatvoriti financiranje našeg plana novogradnji", komentirao je Marco Fiori, glavni izvršni direktor D'Amico International Shipping

www.worldmaritimenews.com
27.05.2016.

STX France va ceder son chanti 58dFrancuski brodograditelj STX France odlučio je prodati svoje brodogradilište Lorient koje se nalazi u Lanesteru, inače zajednička tvrtka između francuskog industrijskog brodograditelja Piriou i pomorske tvrtke DCNS osnovana 2013. godine.

Prodaja će biti dovršena u jesen ove godine, navodi STX France.

Tvrtka je priopćila kako je dobila dvije ponude za brodogradilište – jednu od Constructions Mécaniques de Normandie (CMN) i drugu od Kershipa.

DCNS je pozdravio akviziciju rekavši da ona povećava konsolidaciju francuske morske brodogradnje.

Hervé Guillou, predsjednik Uprave DCNS-a, je rekao da će akvizicija pomoći u jačanju industrijske aktivnosti Lorienta i konkurentnost francuske pomorske industrije na međunarodnom tržištu. 

STX France Lorient je angažiran u izgradnji civilnih i ratnih brodova.

Brodogradilište se nalazi na ušću rijeke Blavet u francuskoj pokrajini Bretanji, a posluje od 1993. godine, te može graditi brodove do 120 metara dužine.

www.worldmaritimenews.com
27.05.2016.

albanijaVlasti su objavile da je nafta koja se izlila s broda zagadila turističku plažu u jugozapadnoj Albaniji. Dogradonačelnik Vlore Ardi Musta izjavio je u utorak, 24. svibnja, kako je dan ranije nafta iscurila iz tankera za prijevoz nafte „H. Ismail Kaptanoglu", registriranog na Malti, koji je bio na terminalu Zvernecu, 140 kilometara jugozapadno od glavnog grada, Tirane, zagadivši do pet kilometara plaže.

Operacije na terminalu tvrtke su prekinute te je kažnjena s milijun leka (8.000 dolara).

Ministar obrane Mimi Kodheli objavio je Facebooku da brodovi mornarice pomažu timovima u čišćenju tona nafte iz mora i s plaže. 

Zaljev Vlora glavno je turističko odredište u malenoj balkanskoj državi.

www.vesselfinder.com
27.05.2016.

EAGLEČlan posade broda američke Obalne straže „Eagle" pao je u utorak ujutro u more tijekom posjeta Irskoj. Royal National Lifeboat Institution je odgovorio na poziv koji su primili u 9.45 sati od školskog jedrenjaka američke Obalne straže koji se nalazio na 3 milje južno od Roches Pointa u Corku u Irskoj.

Brodica za spašavanje RNLI iz Crosshavena zajedno je sa pripadnicima Obalne straže sudjelovala je u operaciji potrage, ali bili su udaljeni od školskog broda budući da je jedrenjak upio spasiti člana posade. RNLI je na Facebooku dodao da je "sve u redu".

GCaptain pokušao je doći do komentara od američke Obalne straže, ali još nije dobio odgovor. 

„Eagle", dužine 76 metara, koristi se kao školski brod U.S Coast Guard Academy u New Londonu u Connecticutu. Brod bi trebao biti u petak u Dublinu, prije odlaska u London i Portugal u lipnju.

www.gcaptain.com
Potapanje ˝Visa˝ s broda i iz mora

Pogledajte potapanje Titovog ˝Visa˝

Skuter se pretvara u plutajući skuter

Dramatičan pad pilota s ljestava

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 102 (vrijedi od 26.05.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,059184
GBP
1
10,03324
USD
1
6,862039
EUR
1
7,605645
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Koja je vaša pozicija na brodu?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved