04.05.2015.

ronilac stradaoTalijanski ronilac, kojemu je u subotu pozlilo prilikom organiziranoga ronjenja na boce u blizini Mošćeničke Drage, preminuo je sinoć tijekom hitnog transporta s njegove ronilačke brodice i unatoč upornim pokušajima reanimacije medicinskih djelatnika riječke Hitne medicinske pomoći.

Djelatnici riječke Kapetanije u suradnji s policijskim službenicima utvrdili su da je preminuli 60-godišnji ronilac N.P. talijanski državljanin te da je stradao pod za sada neutvrđenim okolnostima, priopćili su u nedjelju iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Roniocu je naglo pozlilo tijekom ronjenja u riječkom akvatoriju, a Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) je u koordinaciji sa nadležnom Lučkom kapetanijom Rijeka i Pomorskom policijom organizirala akciju hitnoga medicinskog transporta stradalog.

Središnjica je u subotu u 17.30 sati zaprimila poziv o nezgodi ronioca kojemu je pozlilo prilikom organiziranoga ronjenja na boce. Poziv je poslan s ronilačke brodice, luke upisa Mošćenička Draga, kojom je upravljao vlasnik te ujedno i voditelj ronilačke grupe, koji posjeduje sve službene dozvole i uvjerenja za obavljanje transporta i provođenja organiziranoga ronjenja na boce.

Odmah je pokrenuta koordinirana akcija spašavanja, odnosno hitnoga medicinskog transporta za ronioca.

Budući da su u trenutku dojave o nezgodi još dvojica ronioca iz iste grupe bila u postupku izranjanja, Središnjica je voditelju ronjenja naložila da odmah nakon izrona preostale dvojice otplove za Mošćeničku Dragu, kamo je već iz Rijeke bilo upućeno najbrže raspoloživo plovilo riječke Kapetanije za daljnji transport unesrećenog te djelatnici Hitne medicinske pomoć.

Kako je u kontaktu sa zapovjednikom plovila riječke Kapetanije utvrđeno da će im trebati možda i nešto više od sat vremena da pristignu na odredište, Središnjica je u koordinaciji s riječkom Pomorskom policijom u mošćeničku lučicu uputila znatno brži službeni policijski gliser koji u 18.24 sati presreće ronilačko plovilo s kojega preuzimaju unesrećenika te ga ubrzo potom prevoze u Mošćeničku Dragu.

Tamo su ga u kritičnome stanju u daljnje medicinsko postupanje i transport preuzeli djelatnici riječke Hitne medicinske pomoći, no već u 19.37 sati riječka pomorska policija izvijestila je da je ronilac preminuo, unatoč neprestanim pokušajima reanimacije medicinskih djelatnika.

Istragu o točnim uzrocima ove nesreće zajednički provode djelatnici Lučke kapetanije Rijeka i Pomorske policije.

www.rijekadanas.com

04.05.2015.

luka ploce9Predstavnici Ministarstva financija, na čelu s ministrom Borisom Lalovcem, i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, na čelu s predsjednikom Uprave Dušanom Tomaševićem, posjetili su luku Ploče kako bi popratili tijek do sada najvećeg investicijskog ciklusa na pločanskom lučkom području. Goste su primili predsjednik Uprave Luke Ploče d. d., kapetan Ivan Pavlović i ravnateljica Lučke uprave Ploče dr. sc. Deša Rathman.

Na sastanku, kojemu su prisustvovali i predstavnici Grupe Luka Ploče, Prvog plinarskog društva d.o.o. i Lučke uprave Ploče, održane su prezentacije velikih investicijskih zahvata na području luke te se razgovaralo o mogućim budućim ulaganjima.

Posebno se istaknuo projekt ITT (Integracije, trgovine i transporta), čija je izgradnja infrastrukture, vrijedna oko milijardu kuna, u tijeku, te će se realizirati krajem ove godine.

Naglašena je uspješna suradnja javnog i privatnog sektora, odnosno Luke Ploče d.d. i Lučke uprave Ploče, na značajnim komponentama projekta. Utvrđeno je kako se njegovom realizacijom jača konkurentnost luke Ploče te se njezin razvoj podiže na višu razinu, zbog čega se realno očekuju i veća ulaganja privatnog sektora, od kojih su neka već u tijeku.

Među njima su Terminal za tekuće terete, zajednička investicija Grupe Luka Ploče i Prvog plinarskog društva d.o.o., kao i postrojenje za ukapljeni naftni plin kojima se pridala posebna pozornost i koje su prezentirali kapetan Pavlović i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva.

Nakon prezentacija ministar financija Boris Lalovac skrenuo je pozornost kako se slijedom kapaciteta planiranih postrojenja, radi o izrazito velikim ulaganjima kojima do sada nije pridano odgovarajuće značenje.

- U infrastrukturu luke Ploče uložen je značajan novac, naročito od države, što zadužuje za razvijanje daljnjeg investicijskog ciklusa, koje će Ministarstvo financija svakako podržati - kazao je Lalovac.

Ujedno je utvrdio kako bi slične investicije u luci Ploče morale u budućnosti dobiti status strateških investicija od državnog značenja, kako bi se opravdalo dosadašnje ulaganje, valoriziralo do sada izgrađene resurse, kao i one koji se planiraju te kako bi se otklonile sve barijere pri njihovoj realizaciji. Spomenuo je i sporazum Luke Ploče d.d. s Agencijom za ugljikovodike vezano uz logistički centar te ustvrdio kako luka Ploče raspolaže izrazito velikim potencijalom koji bi se morao valorizirati u budućem razdoblju.

Ivan Pavlović i Deša Rathman ukazali su i na važnost prometnog pravca koridora VC te spomenuli da je Lučka uprava Ploče, u suradnji sa Svjetskom bankom, angažirala konzultantsku kuću radi okupljanja interesnih strana, kako bi se pronašli model i način upravljanja željezničkom uslugom koji je pravno i ekonomski isplativ.

www.slobodnadalmacija.hr

04.05.2015.

aci dubrovnik slanoUoči objave rezultata rada minulu godinu dana, vodstvo državne tvrtke "Adriatic club international", odnosno ACI, posjetilo je ovih dana Dubrovnik kako bi na licu mjesta "snimili" sve vezano za nastavak radova na njihovoj budućoj 22. po redu, marini u Slanom.

Naime, ova tvrtka koja slavi 32 godine uspješna poslovanja i odavno je prepoznata kao nautički brend jadranske obale, do ovog ljeta najavila je okončanje gradnje marine u Slanom koja će imati 200 vezova za veće brodove, čiji vlasnici sve više pohode naše more te žele za svoje "metražno" duge ploveće ljepotane osigurati i smještaj tijekom zime.

Ishođena je tako, za ovaj projekt "težak" 60 milijuna kuna, građevinska dozvola, počelo se s radom prošle jeseni, no, nažalost, odmah i upalo u probleme.

- Rok za dovršetak izgradnje naše marine "Veljko Barbieri" u Slanom pomaknut je na kraj 2015. godine. Produženje roka izvođenja radova prvenstveno se dogodilo zbog uočenih nedostataka u projektnoj dokumentaciji, točnije njezine neusklađenosti sa stvarnim stanjem na terenu.

Naime, u studenom 2014., početkom građevinskih, odnosno zemljanih radova u kopnenom dijelu, kao predradnjom za temeljenje kopnenih građevina marine, utvrđeno je da geološki sastav tla bitno odstupa od onoga koje je uzeto za mjerodavno u postojećoj projektnoj dokumentaciji.

Stoga smo morali način temeljenja promijeniti, odnosno prilagoditi novonastalim okolnostima – doznajemo u Upravi ove opatijske tvrtke.

Ujedno nam je rečeno da je došlo i do izmjene projektanta koji nije uspio otkloniti utvrđene nedostatke, te je time i rok dovršenja doveden u pitanje.

- Nismo si mogli dopustiti započeti radove na lošim temeljima pa je odabran novi projektant, splitska tvrtka "Pomgrad Inženjering" d.d.o., koji je u projektu izvršio nužne korekcije – navode nam dalje iz ACI-ja, kao i to kako ih je poprilično i omelo ovo usporavanje samog projekta, jer su željeli već ovog ljeta imati i prve nautičare u marini koja nosi ime njihova utemeljitelja i direktora Veljka Barbierija.

Osim prisilnog usporavanja, bit će izmjena i u samoj investiciji, barem što se novčanog dijela tiče budući da će u konačnici izgradnja marine poskupjeti do dva posto u odnosu na ukupnu vrijednost investicije od 60 milijuna kuna, odnosno oko 1,2 milijuna kuna.

- Morali smo se uz to prilagoditi i novim zakonskim regulativima iz područja zaštite okoliša, budući da je došlo do izmjena u tom dijelu, a imali smo već odobrenu građevinsku dozvolu izdanu 2012. godine. Provedena su potrebna dodatna istraživanja, te je traženim studijama i elaboratima potvrđeno kako gradnja marine nema negativnih utjecaja na okoliš.

Ministarstvu zaštite okoliša dostavljen je elaborat za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te elaborat istražnih radova procjene naselja posidonije u području ekološke mreže - navode nadalje iz Uprave ACI-ja, kao i to da je Ministarstvo donijelo rješenje kojim je planirani zahvat izgradnje luke nautičkog turizma ACI marina Slano prihvatljiv za ekološku mrežu.

Sada samo da se u planiranom roku i okonča navedeno pa da jug Jadrana dobije još jednu modernu marinu koja će biti konkurentna na tržištu i ostvarivati očekivane prihode.

www.slobodnadalmacija.hr

04.05.2015.

Otp clanak 900x600OTP banka je osmislila novu liniju stambenih kredita u kunama s fiksnom kamatnom stopom za prve dvije godine otplate 5,49% (EKS 6,44%). Ovaj kredit odobrava se u kunskoj protuvrijednosti do 250.000 eura, bez troška odobravanja kredita.

U tijeku je i posebna pogodnost ugovaranja svih kredita u OTP banci bez naknade. Za ugovaranje bilo kojeg kredita nije nužno biti klijent OTP banke, već se taj status može ostvariti naknadno.

Želite li saznati više o Stambenom kreditu u kunama i ostalim proizvodima OTP banke iskoristite našu novu uslugu i ugovorite sastanak u poslovnici putem weba https://www.otpbanka.hr/kontakt/ ili nazovite Kontakt centar na broj 072 201 555.
04.05.2015.

Olupina japanske mega-podmornice iz Drugog svjetskog rata, jedna od najvećih ikada napravljenih, slučajno je otkrivena bluzu Havaja 2013. godine. Nedavno je po prvi put dozvoljeno istraživačima da snime ovu 122 metara dugačku podmornicu koja je imala hangar za prijevoz čak tri bombardera.

Podmornica klase „Sen-toku", dugačka 122 metra, otkrivena je u kolovozu u blizini jugozapadne obale otoka Oahu na dubini od 701 metar, a od 1946. vodi se kao nestala, priopćili su znanstvenici Havajskog univerziteta u Manoi.

sentoku

Tehnološko čudo tog doba, koje je trebalo sudjelovati u napadu na Panamski kanal, a završilo je na dnu Pacifika pošto su je potopile američke snage.

Snage SAD-a su potopile podmornice i tvrdile su da nemaju nikakve informacije o njihovoj točnoj lokaciji u očiglednom pokušaju da spriječe da tehnologija dospije u ruke Sovjetskog Saveza koji je zahtijevao da podmornice budu vraćene u Japan.
japanska podmornica 01
Posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata, Japan je učinio i posljednji napor da rat preseli na američko tlo svojim tajnim oružjem, podmornicom – nosačem aviona.
„I-400 Sen-toku" klasa je dizajnirana i napravljena tako da može nositi bombardere umjesto lakih izviđačkih letjelica – oružje koje će izvoditi kirurški precizne napade i širiti strah među stanovništvom SAD.

Svaka podmornica je mogla ponijeti tri bombardera, što je značilo da je imala veliki hangar. Da bi se spriječilo da taj dodatni teret prevrne podmornicu, razvijen je trup u obliku dva cilindra.
Krajnji proizvod je imao 122 metra, i pokretali su ga dizel motori ukupne snage 7.770 konjskih snaga, odnosno četiri motora od po 2.400 KS i mogla je da pređe jedan i po put oko svijeta bez dolijevanja goriva.
japanska podmornica
Prva kompletirana podmornica isplovila je u prosincu 1944. godine, a do kraja rata još smo dvije su izašle iz pogona.

www.navodi.com

04.05.2015.

hms kentObilazak prvog ratnog broda koji je pod zastavom Velike Britanije uplovio u crnogorske luke od 21. svibnja 2006. protekao je u pravoj britanskoj atmosferi, našalili su se u petak oficiri fregate HMS „Kent".

Nisu bili daleko od istine, imajući u vidu sve detalje - počevši od kiše, preko tradicionalne mornaričke preciznosti u poštovanju termina, zaključno s čajem koji je poslužen gostima novinarima.

Prvom ratnom brodu koji je Kraljevska Mornarica dobila u ovom vijeku, a koji od prvog do četvrtog svibnja boravi u posjeti Mornarici VCG, ovo ipak nije prvi dolazak u Crnu Goru - u sklopu NATO flotile, „Kent" je bio nakratko u Tivtu u proljeće 2004.

U susretu s novinarskim ekipama u krmenom helikopterskom hangaru, britanski veleposlanik u Podgorici Ian Witting rekao je da je oduševljen zbog dolaska broda, zahvaljujući na suradnji u uspješnoj realizaciji posjete zapovjedniku „Kenta" Andrewu Blocku i njegovoj posadi, zapovjedniku Mornarice VCG Darku Vukoviću, te predsjedniku Općine Bar Zoranu Srzentiću i njegovom uredu.

Block je istaknuo da ovaj posjet Crnoj Gori dolazi na kraju sedmomjesečnog angažmana „Kenta" na Bliskom istoku, gdje je u misijama surađivao sa savezničkim brodovima, prije svega borbenim grupama nosača aviona Francuske i SAD-a.

"Bar je sedma luka u koju smo uplovili za ovo vrijeme i poslije toliko vremena na Bliskom istoku, lijepo je vidjeti zelenilo u Crnoj Gori", našalio se Block, dodaju i da bi se brod trebao vratiti u matičnu luku Portsmouth.

Britanski oficir je ocijenio kao „fascinantno" gostoprimstvo grada i kolega iz MVCG, napominju i da je na sportskom planu očekivao sve „ali ne i da su Crnogorci bolji veslači od nas", aludirajući na poraz svoje ekipe u duelu s našim momcima.

Vuković je naglasio da je ovaj posjet još jedan dokaz i doprinos prijateljskim odnosima dviju država i dviju mornarica.

"Za vrijeme boravka fregate u barskoj luci, dogovorit ćemo se o pravcu razvoja suradnje za ubuduće, razmjenjivati iskustva. Pokazali smo Britancima Komandno-operativni centar MVCG, a pored veslanja, nadmetat ćemo se i u gađanju iz pješadijskog naoružanja i u nogometu", rekao je Vuković.

Domaćini su prikazali demonstracijsku vježbu protupožarne zaštite na pramcu broda, te simulaciju upada ukrcanog tima Royal Marines komandosa, takozvanu boarding operaciju. Oficir koji zapovijeda ukrcanim kraljevskim marincima, a kojem, kao i ostalim članovima posade iz sigurnosnih razloga nije otkrivan identitet, predstavio je ovu aktivnost kao redovnu u životu i radu svojih vojnika.
"Kent" u upotrebi od 2000. godine
„Kent" je u upotrebi od 2000. godine, a izgrađen je kao 12. brod u svojoj klasi. Dug je 133, a širok 16 metara, s gazom od 7,3 m i nosivošću od 4.900 tona. Maksimalna brzina mu je 32 milje na sat. U naoružanju su mu jedan top od 114 mm, dva topa od 30 mm, protubrodske rakete „Harpun", protuavionske rakete „Seawoolf", protupodmornička torpeda i jedan helikopter „Links" koji može nositi protubrodske rakete ili protupodmornička torpeda.

www.vijesti.me

04.05.2015.

Iver Courage VroonTanker za prijevoz bitumena „MT Iver Courage", nosivosti 3500 dwt prošlog se tjedna pridružio Vroonovoj floti kao trinaesti tanker ove klase. Svečanost isporuke broda održana je 21. travnja u Jiangsu Islands Shipbuilding Industry Co., Ltd.

„MT Iver Courage" trenutno je na putu za Koreju kako bi utovario svoj prvi teret. Brodom će upravljati Iver Ships iz Barendrecha u Nizozemskoj.

www.worldmaritimenews.com

04.05.2015.

USSAmerička vojna mornarica će pratiti komercijalne brodove koji plove pod američkom zastavom kroz Hormuški tjesnac, priopćili su u Washingtonu vojni dužnosnici SAD-a. Odluka SAD-a dolazi kao odgovor na, kako se navodi, provokativno ponašanje Irana u Perzijskom zaljevu.

Iranska mornarica je prije nekoliko dana do svoje luke kod Hormuškog prolaza pratila teretni brod koji je plovio pod američkom zastavom.

Američka vojna mornarica će od sada pratiti svoje brodove kako bi nadgledala situaciju u Hormuškom tjesnacu, naveli su vojni dužnosnici.

Trećina svjetskih rezervi nafte i energenata prolazi kroz Hormuški tjesnac, na ulazu u Perzijski zaljev. Kroz tu stratešku zonu prolaze i zapadni brodovi koji se priključuju borbi protiv Islamske države u Iraku.

www.navodi.com

Požar na trajektu ˝Sorrento˝

FSU ˝Heidrun B˝ na putu za Norvešku

52 automobila završilo u moru!

Spoj nogometa, Heinekena i broda


croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 84 (vrijedi od 01.05.2015)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,211422
GBP
1
10,46074
USD
1
6,784030
EUR
1
7,577762
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Najbolji film s morskom tematikom za Vas je?

Facebook

Pretraživanje

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved