26.08.2016.

bitva1Sindikat pomoraca Hrvatske organizira Okrugli stol na temu "Ima li nade za hrvatske pomorce - što nam nude političke opcije?" koji će se održati 29. kolovoza, s početkom u 13 i 30 sati u prostorijama Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu, Perkovčeva ul. 2.

Hrvatska je pomorska zemlja koja godišnje proizvede preko 500 budućih časnika. U hrvatskim lukama godišnje se pretovari preko 19 milijuna tona tereta i njima prođe preko 12 milijuna putnika. Hrvatsku flotu čini 1245 brodova na kojima plovi preko 5000 hrvatskih pomoraca. Ostalih 20 000 pomoraca radi na brodovima stranih brodarskih kompanija. Hrvatski pomorci godišnje donose milijardu američkih dolara.

Uz sve gore navedene činjenice, pomorci su još uvijek u Hrvatskoj građani drugog reda. Zašto? O njima se ne razgovara, za njih medijski javni prostor ne postoji, a njihova prava su izjednačena s pravima radnika na kopnu, unatoč činjenici da većina provodi više od 6 mjeseci godišnje izvan granica Republike Hrvatske.

Cilj okruglog stola je ponuditi političkim opcijama prostor za prezentaciju programa/odgovora na prijedloge izmjena i dopuna zakona koji reguliraju životne uvjete hrvatskih pomoraca.
Moderator okruglog stola je Miodrag Šajatović.

Od nove Vlade očekujemo razumijevanje i konačno djelovanje u smjeru poboljšanja uvjeta rada i života hrvatskih pomoraca, a Okrugli stol će pokazati ukoliko za naša očekivanja ima i opravdanih temelja.

www.sph.hr
26.08.2016.

pomorac dobio penzijuNakon šest godina dokazivanja, četiri komisije u Zadru i još dvije na "Mirovinskom" u Splitu, Dragutin Barać (58), pomorac iz Ražanca koji je preživio teške ozljede na brodu i postao nesposoban za rad, "pola čovika", kako ga je "Slobodna" nazvala u tekstu objavljenom u veljači ove godine, nakon što su ga sve komisije odbile kao "sposobnog" - dobio je prijevremenu invalidsku mirovinu.

- Bio sam "na čuki" iznad Ražanca, gdje sam čuvao ovce od kojih smo žena i ja preživljavali bez ikakvih primanja svih ovih godina, kad, zove me supruga: došao je poštar, donio je rješenje! Kakvo rješenje? Otvorila sam, kaže Ivanka, i pročitala - na komisiji su prihvatili tvoje dokaze o invalidnosti. Dobio si konačno invalidsku mirovinu. Ljudi moji, nisam moga virovati! Ne moram više na komisije di me svaki put isto pitaju i isto kažu: gledaj vamo, gledaj tamo i svaki put isto napišu. Više sam na živce ispalio od toga. Konačno su mi priznali da me "pola nema". Svaka čast "Slobodnoj" što je napisala i tako me nazvala, "pola čovika". Da vas nije bilo, još bi ovo trajalo tko zna do kada - kazao nam je Dragutin, koji je jučer napravio pravu feštu kako bi proslavio konačno dobivanje mirovine.

Kakva je to fešta bila! Morali smo doći mi iz "Slobodne", pa kolega umirovljeni novinar Radio Zadra Gordan Kurtović koji je "otkrio" Baraćeve muke, pa poznati zadarski pjevač Duško Lokin, supruga Ivanka, kći Anita... Zavrtjelo se bome janje, a Dragutin nasmijan, potpuno suprotno od smrknutog lica u veljači kad više nije znao kako izići na kraj s domaćom birokracijom.

Svakoga je dana pio "kašetu" raznih lijekova, propisanih zbog posljedica teškoga pada u brodsku štivu koji se dogodio prije deset godina. Dragutin je bio kormilar na brodu Tankerske plovidbe. Sve do nesreće, 26 godina plovio je kao pomorac. Slomio je dva kralješka, a uništio je i koljeno koje će morati zamijeniti protezom. Nema ni tri prsta desne ruke. Nekoliko je puta išao na liječničko povjerenstvo u pokušaju da dobije prijevremenu invalidsku mirovinu. Svaki je put - odbijen. Očajan, pozvao je novinare i ispričao svoju priču. I tada se - sve promijenilo.

- Da toga nije bilo, trajalo bi duže, to sam uvjeren. Kad sam došao idući put na komisiju, nisu me više ni pregledavali. Samo su prihvatili ponuđenu dokumentaciju kojom sam dokazivao i do sada da sam 80 posto invalid. Ima sam matrikulu, a bio sam nesposoban za posao. Na brodu "Molat" Tankerske plovidbe u New Orleansu propao sam sa škalama koje su se odvojile u štivu i gadno stradao. Ali, ajde im dokaži. Pa ne bih ja tražio da sam mogao raditi. Niti vas novinare pozivao. Srećom, na kraju su prihvatili. Jer ja više ne bi mogao na komisije. Sad imam točno 1384 kune mirovine i to su meni i ženi jedina primanja. Ali nema veze. Bitno da je gotovo - kaže razdragani Dragutin.

Čak mu je i Duško Lokin zapjevao "Fali more, drž' se žala" sa Splita 2015. godine...Držat će se Dragutin svoga Ražanca, unatoč buri, ali moglo je, kaže, sve i puno normalnije, zašto kod nas mora sve ovako teško ići?

- Zato što ima puno lažnih invalida! Ima ih već 30 godina u mirovini, a zdravi ka bikovi. Zbog toga oni tretiraju sve jednako - i one koji su zbilja invalidi i ove koji se izvuku i dobiju što hoće. Ali važno da je sve sada gotovo. Dragutin se preporodio. Nije više "pola čovika", nego čovik i po, spasili ste ga vi novinari, puno vam fala - kaže nam gospođa Ivanka.

Nasmijana lica i vedro raspoloženje, nema ljepšeg završetka novinarske priče od ovog u Baraćima kod Ražanca.

Ali opet... je li baš trebalo ovako završiti? Da nešto mora završiti u novinama da bi se riješilo, da bi bilo pravedno?

- Ja sam mislio da će to ići redovno, nadao se. Lažni invalidi neće vas ni zvati, zašto bi vas zvali kad znaju da muljaju? Ovako... Imam osjećaj da nije vas novinara bilo, da bi još pola čovika bio. Sposoban za posao, a ne mogu ni hodati. Ne dao Bog nikome. Sad je sve završilo. Sad mogu početi živjeti, kao invalid, ali konačno živjeti, bez grča - zaključuje Dragutin Barać.

Foto: Mišel Kalajžić

www.zadarski.hr
26.08.2016.

Trajekt Lastovo u Splitu"Jadrolinijin" trajekt "Lastovo", koji je u četvrtak (jučer) u 5.30 isplovio iz Rogača na Šolti prema Splitu, negdje na pola Splitskog kanala neočekivano se zaustavio na desetak minuta.

Plovidbeni kurs prepriječila mu je plutajuća brodica s ugašenim motorom, pa je posada bila prisiljena stati kako se ne bi dogodio sudar.

– Zaustavili su trajekt, pokušali primaknuti brodicu i ukrcati je na palubu trajekta, ali nisu uspjeli. Na prvi trenutak pomislili su da je možda riječ o nesreći, da je brodica ostala bez goriva, no to, srećom, nije bio slučaj.

Nakon desetak minuta neuspješnih pokušaja, "Lastovo" je nastavilo plovidbu prema Splitu – kazao nam je Ante Mrvica, koordinator državne putničke kompanije za srednjodalmatinsko plovno područje.

U međuvremenu se doznalo da je riječ o radnoj brodici "Pomgrad inženjeringa" koja je očito bila loše privezana, pa je bez nadzora otplutala u kanal.

– Svi smo se začudili, može to biti i opasno, srećom sve se dobro završilo. Na posao smo zakasnili svega desetak minuta – kazala nam je jedna putnica s "Lastova".

www.slobodnadalmacija.hr
26.08.2016.

Igor D MemedovicHrvatska ribarska flota svakim je danom sve manja, jučer je još jedan ribar u Puli okačio mreže o klin. U samo sat vremena trebalo je jučer ujutro moćnom stroju zvanom grajfer u Tehnomontovu brodogradilištu da drvenu ribaricu "Igor" iz Pule, točnije iz Ližnjana, pretvori u prah. Nakon što su iz tankova i stroja iscijeđene i posljednje kapi goriva i motornog ulja, snažna metalna "ruka" krenula je od krme rasparčavati drvenu građu stare plivarice. To je četvrti od deset brodova i brodica koje će se u pulskom brodogradilištu uništiti do kraja rujna u sklopu provedbe mjere "Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti".
Najviše posla oko pripreme
I dok je stroj razvaljivao trošno drvo "Igora", na navozu je na scraping čekala već i kočarica oznake "PN27" s Punta na otoku Krku.

- Sav opasni materijal, poput akumulatora i protupožarnih aparata, je uklonjen. Pred uništavanje trupa izvađeno je gorivo. Najviše je zapravo posla oko pripreme te kasnije sortiranje i odvoza materijala, kaže Zdenko Bakiš, rukovoditelj Tehnomontovog odjela za remont.

Uništavanju je prisustvovala i predstavnica Uprave za ribarstvo Ministarstva Poljoprivrede i, naravno, vlasnik ribarice. Međutim, ribar koji je odlučio odustati od svog zanata i s novcem države i Europe, započeti novi život, nije bio voljan razgovarati s nama pa čak se ni predstaviti.

U registru brodova nailazimo na podatak da je "Igor" u vlasništvu Ljubomira Dorića, da je izgrađen 1957. u Piranu, duljine 17,36 metara, gotovo 4,5 metara širok i gaza 1,23 metara. Godine rada broda na svjetlo dana izašle su u trenutku kada su se pokazale smrvljene daske s krme, u naočigled lošem stanju. Svejedno, bio je to za vlasnika zasigurno tužan prizor.
Ili gradimo ili uništavamo
- To je posao kao svaki drugi. Ili gradimo ili uništavamo. Uništavanje je tužno samo po sebi, ali nekih mi brodova i nije žao s obzirom na njihovo stanje. Kod većine drvenih brodova je takva situacija - dio koji je ispod razine mora, u slanoj vodi, dobro je očuvan, dok je paluba trula, kaže Bakiš.

Pokazuje nam i krčku kočaricu koja čeka na uništavanje kao primjer dobro očuvane brodice koja bi se lako dala prenamijeniti u, primjerice, izletnički brodić. I to je jedna od mogućnost u skladu s mjerom Trajnog prestanka ribolova, ali se za nju u ovom krugu natječaja, okončanom u veljači, odlučilo samo dva vlasnika ribarica. Na istom je natječaju za scraping pozitivno prihvaćen zahtjev 33 korisnika, od čega ih je osam iz Istarske županije, a s ostalim ribarima s rang liste podijelit će blizu 35 milijuna kuna potpora.

Uz osam istarskih brodova i brodica koje će u ovom krugu eliminirati Tehnomont, dva su s područja Primorsko-goranske. Posao brodogradilište dobiva preko natječaja, a konkurenciju mu u okruženju predstavljaju brodogradilišta u Rijeci i Crikvenici. Naknadu za svoj posao isplaćuje im vlasnik. Što se tiče uklanjanja opasnog materijala, za to su zadužene tvrtke specijalizirana za takav otpad, u ovom slučaju je to pulski Metis. Cijeli postupak prati opsežna dokumentacija te predstavnici ribarske inspekcije i Ministarstva kako bi prikupili dokaze da je uništen zaista onaj brod koji je i odabran natječajem.

Neslužbeno u brodogradilištu doznajemo da uskoro na red za uništavanje dolaze i drvene plivarice "Mramorka" i "Kantar", također iz Pule, izgrađene 1960. i 1958. godine, preko svega duže od 17 metara.

Foto: Danilo Memedović

www.glasistre.hr
26.08.2016.

VOS PassionKineski Cosco Guangdong Shipyard isporučio je brod za opskrbu platformi „VOS Passion" nizozemskom offshore vlasniku brodova Vroon Offshore. Cosco je u srijedu, 24. kolovoza, izjavio da su Cosco Guangdong i Vroon potpisali dokumente za isporuku.

Offshore Energy Today objavio je početkom kolovoza da je PSV novogradnja završila testnu plovidbu u Kini krajem srpnja.

„VOS Passion", PSV tipa PX121, četvrti je od šest brodova koji se u brodogradilištu Cosco gradi za Vroon, a svi imaju Ulsteinov X-Bow dizajn.

PSV je u skladu sa zahtjevima ABS klase za dinamičko pozicioniranje sustava Klasa II (DPS-2) i smanjenjem buke i vibracije kako bi zadovoljio Comfort-klasu. S dužinom od 83,4 metra i širinom od 18 metara, brod nudi 850 m2 palubnog prostora i nosivosti 4.200 dwt.

Svečanost krštenja za PSV održana je u srpnju u brodogradilištu Cosco Guangdong u Kini.

www.offshoreenergytoday.com
26.08.2016.

SE PacificaTanker „King Emerald" vukao je sidro i sudario se s teretnim brodom „SE Pacifica" na sidrištu Nieuwpoort u Belgiji. Oba broda su pretrpjela štetu, ali im plovnost nije ugrožena. Incident je prijavljen lokalnim vlastima i na mjesto sudara je poslan tegljač, koji je pomogao u vuči broda i ponovnom osiguranju sidra. Kasnije je teretni brod „SE Pacifica" dotegljen do Vissingena radi popravka, budući da je u sudaru pretrpio i štetu nadgradnje. Tanker „King Emerald" je nastavio prema luci Antwerpen jer je pretrpio manju štetu na pramcu.

Lokalne vlasti započele su istragu nesreće. Sidro je vučeno u umjerenim vremenskim uvjetima i vjerojatno nije bilo ispravno. Nije bilo ozlijeđenih osoba za vrijeme nesreće niti onečišćenja mora.

Tanker „King Emerald" ima ukupnu dužinu od 169 metara, širinu 29 metara i maksimalni gaz od 7 metara. Nosivost broda je 38.850 DWT, a bruto tonaža je 25.507 BRT. Tanker je izgrađen 2004. godine u brodogradilištu Guangzhou International Shipyard u Kini. Vlasnik i operator broda je njemačka tvrtka Columbia Shipmanagement Deutscheland.

Teretni brod „SE Pacifica" ima dužinu od 138 metara, širinu 21 metar i maksimalni gaz 6 metara. Nosivost broda je 12.649 DWT, a bruto tonaža je 9627 BRT. Teretni brod „SE Pacifica" je u vlasništvu i njime upravlja singapurska tvrtka SE Shipping Lines.

www.maritimeherald.com
26.08.2016.

Viking GraceCruise trajekt na LNG pogon „Viking Grace", primio je svoju 1000. opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) sa M/S „Seagas", koji je posebno izgrađen za operacije „ship-to-ship" u luci Stadsgården u Stockholmu.

„Seagas" je isporučio brod „Viking Grace" oko 60 tona LNG-a.

U vlasništvu finskog trajektnog operatora Viking Line, cruise trajekt je stavljen u službu u siječnju 2013. Viking Grace je izjavio da je to prvi putnički brod na LNG pogon.

Opskrba trajekta LNG gorivom provedena je u suradnji sa švedskom tvrtkom AGA Gas AB.

Izgrađen u finskom brodogradilištu STX Turku, „Viking Grace" ima dužinu od 218 metara i širinu 31,8 metara.

Sa svojom bruto tonažom od 57,565 tona, brod može primiti 2.800 putnika.

Cruise trajekt angažiran je na dnevnoj ruti između Stockholma i Turkua.

www.worldmaritimenews.com
26.08.2016.

Chinas Cosco delivers to jack up rigsKinesko brodogradilište Cosco Dalian isporučilo je dvije jack-up platforme Foresight Grupi, putem tvrtke Hallworthy, izvođača radova operacija bušenja na Bliskom Istoku i Indiji. Prema Coscu, dokumenti isporuke za jack-up platforme "N527" i "N581" nedavno su potpisani između brodogradilište Cosco Dalian i kupca.

Jack-up platforme, obje dužine 74.09 metara i širine 62,80 metara, dizajnirane su za rad u dubini mora od 107 metara i za operacije bušenja na dubini do 9.144 metra.

www.offshoreenergytoday.com
Potonuće kruzera ˝Oceanos˝

˝Insula Oya 2˝ nasukan na sprudu

Sabljarka protiv ronioca

Nasukana platforma ˝Transocean Winner˝

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 164 (vrijedi od 26.08.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,141789
GBP
1
8,887264
USD
1
6,770026
EUR
1
7,596466
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Koliko dugo plovite?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved