06.05.2016.

Brodosplit231U 2015. godini "Brodosplit" je, prema podacima kojima raspolaže "Slobodna Dalmacija", ostvario minus od skoro 160 milijuna kuna. Poslovni su im rashodi bili za nekih 120 milijuna kuna viši od poslovnih prihoda, a financijski rashodi premašili su financijske prihode za četrdesetak milijuna kuna.

Škverska Uprava prošlogodišnje minuse obrazlaže gubitkom na novogradnji 474, troškom amortizacije iz revalorizacije dugotrajne materijalne imovine, raskidom ugovora s kupcem novogradnje 475, troškovima faktoringa koje imaju jer „prodavatelj dionica", tj. država ne ispunjava svoje obaveze, rezervacijama za „garantne radove" na novogradnji 482 te troškovima za stare sudske presude i neiskorištene godišnje odmore. Lanjski minus u svim je stavkama viši od ostvarenog u 2014. godini kada je dosegnuo 133 milijuna kuna.

Prema informacijama objavljenim na službenim stranicama "Brodosplita", novogradnja 474 porinuta je polovicom lipnja prošle godine. Riječ je o brodu za prijevoz teških tereta, takozvanom heavy lifteru, građenom za nizozemsku tvrtku „Jumbo". 
Novogradnja 475 građena je za ruskog naručitelja koji je, prema informacijama objavljenim u medijima, zbog kašnjenja tužio "Brodosplit", dok je novogradnja 482 brod betonara za splitski „Plovput". Porinuta je lani u kolovozu.

Danima smo čekali, no od škverskog vodstva nismo dobili ni rečenicu službenog odgovora. Stoga, ovdje citiramo što je o ovoj temi u nedavnom intervjuu Globusu izjavio Tomislav Debeljak, vlasnik "Brodosplita": „Prošle godine smo s navoza pustili posljednji od brodova ugovorenih s nizozemskom tvrtkom 'Jumbo' koji je ugovoren dok je brodogradilište bilo u državnom vlasništvu.

Taj brod je ugovoren za oko 40 milijuna eura i na njemu smo izgubili oko 150 milijuna kuna." Debeljak je ustvrdio da bi bez tog gubitka i sličnih „troškova prošlosti poput kamata na faktoring za odgođeno plaćanje države Brodosplit poslovao s dobiti", a pohvalio se da je stanje u tvrtki „iznimno dobro".

Financijsko učešće države za cijelo trajanje programa je sukladno računovodstvenim standardima iskazano u prvoj godini.

Zbog toga su rezultati za 2014. i 2015. godinu čisti od tih prihoda i vrlo transparentni", rekao je.

www.sobodnadalmacija.hr
06.05.2016.

olujaŽupanijski centar 112 dobio je u srijedu poslijepodne dojavu kako je na jedrilici kraj otoka Vrgade teško ozlijeđena 56-godišnja žena, austrijska državljanska, koja je skupinom od deset prijatelja isplovila na more.

Uslijed snažne promjene vjetra, metalna lantina glavnog jedra, poznatija kao "boom" udarila je nesretnu Austrijanku u glavu. U zadarskoj bolnici su joj utvrdili teške ozljede glave, slomljena joj je čeona kost te je dobila krvarenje u mozgu. Do ozljede je došlo najvjerojatnije od udarca jedra. 
Nakon što je posada uputila poziv za pomoć, posadu je u Pakoštanima dočekala ekipa hitne pomoći i nesretna je žena odmah prevezena u zadarsku Opću bolnicu. Jedrilica na kojoj su plovili austrijski državljani bila je u čartetu, pod hrvatskom zastavom.

www.zadarski.hr
06.05.2016.

eektrojug poaganje kabelaElektrojug Dubrovnik završio je s polaganjem 4,5 kilometara dugog podmorskog kabela od otoka Koločepa do Lopuda i Šipana. Ovom 5,2 milijuna kuna vrijednom investicijom Elafitskim otocima osigurana je još bolja i sigurnija opskrba električnom energijom u skoroj budućnosti.

„Ovim radovima povećat ćemo kvalitetu opskrbe energijom Lopuda i Šipana. Novi podmorski kabel uvelike će pridonijeti sigurnosti opskrbe jer će poboljšati trenutno elektroenergetsko stanje na ovim otocima", rekao je direktor Elektrojuga Dubrovnik Zvonimir Mataga i najavio skoro puštanje kabela u pogon.

„Sada se obavljaju potrebna ispitivanja i čim se to dovrši električna energija ovom će novom trasom poteći prema Lopudu i Šipanu. Najvjerojatnije već kroz nekoliko dana", objasnio je Zvonimir Mataga koji se ujedno zahvalio i partnerima u ovom projektu, ekipi Elektrodalmacije Split. 
Dovršetak ovih radova označio je i završetak investicijskog ciklusa HEP Operatora distribucijskog sustava i polaganja podmorskih kabela diljem hrvatskog podmorja. Dubrovačko podmorje bila je 11. dionica ovog ciklusa, u sklopu kojega je položeno ukupno 30 kilometara novih kabela, a vrijednost obavljenih radova iznosi 40 milijuna kuna.

„Predstoji nam novi ciklus ulaganja u podmorsku kabelsku infrastrukturu koji kreće izradom dokumentacije nadmetanja za usluge snimanja podmorja. U desetogodišnjem periodu planiramo zamijeniti postojeće podmorske kabele kojima je životni vijek pri kraju na području Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Riječ je o otprilike 132 kilometra kabela, a cijela investicija biti će vrijedna oko 100 milijuna kuna" najavio je direktor HEP ODS-a, Željko Šimek, koji je uz svoje pomoćnike Davora Sokača i Nikolu Šulentića nazočio svečanom polaganju podmorskog kabela.

Na području Pule i Rijeke u planu je polaganje 30 kilometara kabela, 50 kilometara na području Zadra i Šibenika, dok će se na području Splita i Dubrovnika položiti novih 40 kilometara podmorskog elektroenergetskog kabela."

www.dubrovacki.hr
06.05.2016.

sudar regataNa startu regate Rovinj-Pesaro Rovinj dogodio se sudar jedrilica Sly 42 'Kuka' Roberta Casadeija i maxija od 83 stope 'Chica Magnum' Michelea Cinquepalmija pri kojem je 'Kuka' ostala bez jarbola, a jedan član posade je i ozlijeđen i odmah prebačen u bolnicu. 
www.ijedrenje.com
06.05.2016.

shellBritansko-nizozemska kompanija Royal Dutch Shell najavila je da će u ovoj godini smanjiti investicije za dodatnih 10 posto jer je zbog niskih cijena nafte u prvom tromjesečju zabilježila oštar pad dobiti.

Shell će smanjiti ulaganja na 30 milijardi dolara, s ranije planirane 33 milijarde jer se poslovodstvo našlo pod pritiskom dioničara da smanji troškove, objavio je u četvrtak BBC.

Tvrtka je također izvijestila o padu dobit u tri mjeseca do ožujka na 800 milijuna dolara, s 4,8 milijarde dolara u istom lanjskom razdoblju. Ako se isključe jednokratne stavke, zarada Shella pala je u tromjesečju na 1,6 milijardu dolara, s 3,8 milijardi dolara.

Cijene nafte oštro su pale u proteklih 18 mjeseci. U prosjeku je cijena nafte u prva tri mjeseca 2016. iznosila oko 35 dolara za barel, dok je u lipnju 2014. godine iznosila 115 dolara.

Tvrtka je također upozorila da će niske cijene nafte i plina, značajni troškoviodržavanja u proizvodnim pogonima i značajni troškovi za otpremnine i restrukturiranje pogoditi zaradu i u drugom tromjesečju.

Dobit iz Shellova poslovanja vezanog za preradu - koji uključuju rafiniranje - pala je u proteklom kvartalu na 2 milijarde dolara, s 2,6 milijarde dolara godinu dana prije.

Gubici u poslovima proizvodnje, koji uključuju istraživanje i proizvodnju, povećani su na 1,4 milijarde dolara, u usporedbi sa 195 milijuna dolara zabilježenih godinu ranije.

"Prerada i integrirani plinski poslovi ostvaruju snažne rezultate i podupiru naše financijske rezultate, unatoč kontinuiranim niskim cijenama nafte i plina. Nastavljamo smanjivati razinu potrošnje, hvatati troškovne prilike i upravljati financijskim okvirom u postojećem okruženju", rekao je izvršni direktor Shell-a Ben van Beurden.

Ranije ove godine Shell je dovršio 54 milijardi dolara vrijedno preuzimanje kompanije BG Gro.

www.seebiz.eu
06.05.2016.

BahriNacionalna brodarska tvrtka Saudijske Arabije (Bahri) potpisala je kredit s Alinma Bank u iznosu od 700 milijuna riala (186,7 milijuna doara). Kredit će se koristiti za financiranje akvizicije tri VLCC-a, izjavio je Bahri u podnesku za burzu. 

Kao što je rečeno, kredit će pokriti 80 posto vrijednosti broda, te će biti vraćen u polugodišnjim ratama s počekom od šest mjeseci. Prema uvjetima iz ugovora, kredit će se otplaćivati tijekom deset godina.

Bahri je rekao da su brodovi, koji će se financirati, dva rabljena VLCC-a, „Voss Spirit" i „Hemesdal Spirit", izgrađeni 2010., kupljeni u prosincu 2015. od Alpha i Beta VLCC LLC, podružnice Tanker Investment po ukupnoj kupoprodajnoj cijeni od 155 milijuna dolara.

Treći brod „Hanjin Ras Tanura", izgrađen 2011. kupljen je u veljači ove godine za 75 milijuna dolara.

Isporuka triju brodova Bahriju je predviđena za prvi kvartal 2016. godine.

www.worldmaritimenews.com
06.05.2016.

Tamaya 1Tanker pod panamskom zastavom, identificiran kao „Tamara 1", nasukao se na obalu u blizini Robertsporta u sjevernoj Liberiji, potvrdile su libijske pomorske vlasti portalu World Maritime News.

Prema izvješćima Radio Liberije, brod izgrađen1980., nosivosti 1.441 DWT , nasukao se 4. svibnja na obali bez posade na brodu.

Nije poznato što se dogodilo s posadom, međutim neka izvješća povezuju nestanak posade s potencijalnim piratskim napadom.

Istraga je u tijeku od strane lokalnih vlasti, a liberijske pomorske vlasti održale su sastanak kako bi se utvrdilo činjenično stanje incidenta. Uskoro bi se trebalo znati više detalja.

Prema AIS podacima od 22. travnja, tanker je posljednji put bio na putu prema luci Dakar u Senegalu.

World Maritime News još nije dobio odgovor od liberijske Obalne straže po tom pitanju.

www.worldmaritimenews.com
06.05.2016.

louisiana1Crowley Maritime Corp. je objavio da će u četvrtak, 5. svibnja, održati svečanost krštenja u New Orleansu za novoizgrađenu „Louisianu", treći od četiri nova Jonas Act tankera. Tanker, dugačak 182,88 metara i nosivosti 50.000 dwt, kapaciteta 330.000 barela radit će zaljevu SAD-a i prevoziti sirovu naftu ili naftne derivate kao i razne druge kemijske proizvode.

Crowley ima mogućnost prenamijeniti novi tanker na LNG pogon u budućnosti, budući da je brod među prvim tankera koji je dobio odobrenje American Bureau of Shipping (ABS) za LNG.

Crowley je rekao da očekuje da će više od 100 gostiju prisustvovati svečanosti u luci New Orleans, uključujući Carrie Templin, suprugu Dona Templina, izvršnog potpredsjednika za Marathon Petroleum Corporation, unajmitelja broda, koja će razbiti bocu šampanjca preko trupa „Louisiane" i krstiti brod. Tom Crowley, predsjednik i izvršni direktor Crowley Maritime tom će prigodom održati govor.

„Louisiana" je izgrađena u brodogradilištu Philly, koje je također izgradilo sestrinske brodove „Ohio" i „Teksas" za Crowley, a trenutno gradi četvrti i posljednji brod iz serije.

www.vesselfinder.com
Dramatičan pad pilota s ljestava

Potonuće ˝Titanica˝ u stvarnom vremenu

Ukrcaj na trajekt uz divljanje mora

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 88 (vrijedi od 06.05.2016.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,095883
GBP
1
9,662240
USD
1
6,710450
EUR
1
7,621134
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Na kojem brodu trenutno plovite?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved