23.05.2015.

gazenicaU Lučkoj upravi Zadar, a samim time niti u Jadroliniji još uvijek ne znaju gdje će pristajati i odakle će isplovljavati trajekt Zadar ne jedinoj međunarodnoj liniji za Anconu. 

Ona starta 1. lipnja, a prvi putnici još nemaju informaciju gdje će biti ukrcaj, kao i do sada na Istarskoj obali ili u Gaženici.

Međunarodna trajektna linija bit će u Gaženici, ali kada se za to stvore uvjeti izgradnje graničnog prijelaza s nadstrešnicom, kazao nam je jučer Emil Bilić, ravnatelj Lučke uprave Zadar. Navodno se u Gaženici radi na tome, a hoće li i kada biti gotovo, to od ravnatelja nismo mogli saznati. Ali je ravnatelj LUZ objelodanio kako i na gatu za međunarodni trajektni promet nije odgovarajuća rampa te treba ugraditi čelične konstrukcije da bi Zadar mogao normalno pristajati.

Zašto se to nije napravilo kada su naručivane konstrukcije za rampe na gatovima za lokalni promet? No, sve to neće izazvati dodatne troškove za Lučku upravu Zadar, tvrdi njezin ravnatelj, ali dodatne poslove, očito neće završiti na vrijeme.

Dok ne bude gotova Gaženica linija s Anconom odvijat će se na međunarodnom graničnom prometu Istarske obale Poluotoka, jedina je informacija za sezonsku liniju Zadra s Anconom i jedinu međunarodnu vezu u velikoj i praznoj trajektnoj luci u Gaženici.

www.057info.hr

murterini4Udruga Latinsko idro s otoka Murtera, kao hrvatski pionir revitalizacije tradicionalne plovidbe, u Francusku je 'doplovila' s dva broda, leutom 'Kurnatarica' i gajetom 'Salvija'. Naime, od 11. do 17. svibnja na jugu Francuske, održavao se festival 'Tjedan zaljeva Morbihan' što je jedan od najznačajnijih europskih i svjetskih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja kojeg posjeti čak pola milijuna ljudi.

Na festivalu se okupljaju brodovi svih veličina, namjena i specifičnih tradicija: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte, od sandulina, kadeta preko modernih i tradicionalnih plovila.

Zaljev Morbihan broji 42 otoka, a domaćin toj manifestaciji bio je po osmi put. Ove godine prijavljeno je oko 1300 tradicionalnih plovila sa ukupno oko 5000 članova posada.

Hrvatska je ove godine bila u ulozi počasnog gosta. Naime, udruga Cronaves iz Splita dobila je zadatak izabrati najreprezenativnija tradicionalna hrvatska plovila koja će nas zastupati na toj velikoj priredbi, a udruga Latinsko idro s oduševljenjem je prihvatila poziv za sudjelovanjem.

- Krajnji cilj i želja udruge Latinsko idro jest organizacija sličnog festivala u našoj županiji 2018. godine, u okviru proslave dvadesete obljetnice postojanja udruge koja je pokrenula revitalizaciju tradicionalne plovidbe u Hrvatskoj - kazao nam je Šime Ježina, direktor Turističke zajednice Murter Kornati.

Murter i Kornati bi, dodaje Ježina, zbog svoje razvedenosti i zajedničke povijesti bili sjajna kulisa jednog takvog događaja.

www.sibenik.in

22.05.2015.

OrebicTog četvrtka 5. ožujka kratki su rukavi bili duboko u ormarima, Andrea Zlatar-Violić vodila je Ministarstvo kulture, Orsat Miljenić još nije bio ministar brzog zapošljavanja, čelništvo OraHa imalo je kvorum za poker, baš kao i lista Marijane Puljak u Gradskom vijeću, hotel "Marjan" odolijevao je stečaju, Špaco je trenirao Hajduk, Dinamo statistički nije postao prvak i... i puhala je bura.

Bez bure ne bi bilo ni ove rubrike. Otrgnula je tri broda "Splitske plovidbe" s veza u Svetom Kaji, pa dva - "Krku" i "Orebić" - razmjestila uz marjansku obalu, a treći, "Vranjic", odvezla na Čiovo. I, evo, dva i pol mjeseca tri grdosije, združene sa žalom u uvalama, čekaju da čovjek rastavi ono što je vjetar sastavio.

U međuvremenu, palo je nekoliko lakih najava i opreznih prijedloga, čuli su se ogorčeni vapaji ljudi uvjerenih da će im zahrđala masa pod prozorima loše utjecati na planiranu zaradu od turizma. No, s inače dinamičnog tržišta političkih obećanja stigao je muk. Rokova odsukavanja nema.

Baš zato ćemo ovdje svakog četvrtka, na male tjedne obljetnice nasukavanja, podsjećati, tražiti, pitati i brojiti. Počinjemo 11. tjedna, 77. dana.

www.slobodnadalmacija.hr

22.05.2015.

jsBrodovi Hrvatske ratne mornarice od jučer u šibenskom akvatoriju izvode vojne vježbe, a za potrebe ukrcaja i iskrcaja tereta koriste gat Vrulje koji se prije četiri dana počeo koristiti za linijski promet Jadrolinije sa šibenskim otocima.

- Gat Vrulje diše punim plućima. Nakon 20 cruisera i svih linijskih putničkih brodova, došla nam je i naša Hrvatska ratna mornarica – kazao je kratko Joško Šupe, ravnatelj Lučke uprave Šibenik, i pozvao sve građane i otočane da daju prijedloge za daljnje uređenje gata Vrulje kako bi im bivanje na njemu bilo ugodnije dok čekaju brodove.

Foto: Joško Šupe

www.sibenik.in

23.05.2015.

bar pod vodomU Meksiku, točnije u luci Puerta Maya u Cozumelu, otvoren je prvi podvodni bar s kisikom. U tom baru posjetitelji mogu udisati zrak obogaćen kisikom dok igraju različite igre u golemom spremniku s vodom zapremnine 50.000 litara.

Naime, u Clear Loungeu, kako se zove bar, gosti nose posebne kacige u koje se upumpava nitrox i aromaterapijski miris po njihovom vlastitom izboru. Uz to, konobar poslužuje goste kisikom bogatim smoothiejima, a mogu i zaigrati društvenu igru Jenga ili gađati u podvodnu metu pištoljem s mjehurićima te pisati poruke na pločama.

Udisanje visoke koncentracije kisika u kratkom razdoblju inače pomaže zdravlju organizma jer može pojačati imunološki sustav, poboljšati koncentraciju, smanjiti razinu stresa, dignuti razinu energije te smanjiti učinke mamurluka.

"Uzbuđeni smo jer nudimo tako inovativnu podvodnu atrakciju. Ovo je zabavna aktivnost koja gostima ostaje u lijepoj uspomeni i nešto je o čemu će pričati drugima", kazao je Jim Mayfield, predsjednik Sub Sea Systems (tvrtke koja vodi Clear Lounge).

Spremnik mogu koristiti svi stariji od osam godina, a to polusatno iskustvo stajat će ih 25 eura po osobi.

www.scubalife.hr

23.05.2015.

UASCBrodarska tvrtka United Arab Shipping Company (UASC) sa Bliskog Istoka osnovala je agenciju u Jordanom kojom u potpunosti upravlja.

Uffe Østergaard, glavni komercijalni direktor u UASC, rekao je da je Jordan je ključno tržište za brodara. UASC stoga ulaže u zapošljavanje novih djelatnika za rad u agenciji u Jordanu.

Tvrtka kaže da ima dugogodišnju tradiciju na Bliskom istoku, te da je od početka na jordanskom tržištu i da je s vremenom, razvila ispravno razumijevanje lokalnog gospodarstva.

Brodarska tvrtka danas pomaže klijentima s rješenjima prilikom uvoza hrane, građevinskim materijalom i kućanskih aparata ili izvoz sirovina.

UASC trenutno nudi tri tjedne usluge s pristajanjem u luci Aqaba, a dvije imaju izravnu vezu s Dalekim istokom. Štoviše, ugovori o suradnji UASC-a s drugim brodarima imat će globalni pristup svim glavnim tržištima za jordanske kupce.

www.worldmaritimenews.com

23.05.2015.

Blast Injures Two Petrobras Platform WorkersDva radnika zadobila su opekline u eksploziji koja se dogodila u srijedu ujutro, 20. svinnja, na P-56 offshore platformi, kojom upravlja brazilska naftna kompanija Petrobras.

Prema Federação Unica dos Petroleiros (FUP), radnici su zadobili opekline prvog i drugog stupnja u požaru koji je uslijedio nakon eksplozije.

Priopćeno je da se eksplozija dogodila na električnoj ploči na platformi.

Petrobras je potvrdio nesreću, rekavši da je jedan od ozlijeđenih radnika prebačen na liječenje, dok je drugi ostao na platformi, izvijestio je Reuters.

Prema podacima, proizvodnja nafte na platformi koja se nalazi u polju Marlim Sul, nekih 110 km od sjeverne obale Rio de Janeira, je prekinuta.

Petrobras je polupotopne platforma P-56 stavio u rad 2011. godine.

www.worldmaritimenews.com

22.05.2015.

AustalBrodogradilište Austal Mobile u Alabami porinuo je u utorak, 19. svibnja, svoj drugi brod za Američku mornaricu USNS „Brunswick" u manje od tri mjeseca. JHSV brod, dužine 103 metra, trebao bi proći završnu opremanja i ispitivanja prije probne plovidbe i isporuke, koja se očekuje do kraja godine.

USNS „Brunswick" je Austalov JHSV brod porinut u sklopu ugovora čija je vrijednost 1,6 milijarde dolara.

"Uspješno porinuće JHSV-a samo dokazuje našu zrelost i uspješnost", rekao je predsjednik Austala Craig Perciavalle. "Zasluge za ostvarivanje ovog projekta pripada Austalovom timu talentiranih brodograditelja uz potporu od strane članova tvrtki BAE Systems i Berard Transportation te Američke mornarice kao klijenta."

Tri JHSV-a i LCS brodova trenutno su u izgradnji u Austal Mobile brodogradilištu. USNS „Trenton" nedavno je isplovio za Pensacolu, a budući USS „Jackson" se priprema za probnu plovidbu koja bi trebala uslijediti tijekom ljeta.

www.marinelog.com

Šokantan snimak porinuća FRC-a

Spašavanje psa iz ledenog mora

Požar na trajektu ˝Sorrento˝

FSU ˝Heidrun B˝ na putu za Norvešku


croatialineKoliko  se nekada držalo do brodarstva i pomorske privrede pokazuje da je svakoj, ali baš svakoj sjednici Izvršnog odbora Poslovne zajednice pomorskih brodara Jugoslavije, tamo u drugoj polovini 80-godina, sudjelovao savezni ministar prometa, tada Mustafa Kljakić.

Danas? Nisam siguran znaju li ministri uopće koliko imamo brodarskih kompanija u Hrvatskoj, a kamoli da se pojavljuju na sastancima udruženja hrvatskih brodara “Mare Nostrum“ - priča nam kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

Kapetan Roje pripada onoj generaciji hrvatskih pomoraca koji se dobro sjećaju dobrano zaboravljene “Jadranske orijentacije“, ekonomske doktrine koja je u bivšoj državi predstavljala stratešku privrednu orijentaciju prema moru, lukama i pomorstvu. Za one mlađe koji nisu čuli za “Jadransku orijentaciju“ vrlo lapidarno objašnjenje ovog pojma dao je još krajem 50-ih godina Vicko Krstulović, bivši ministar pomorstva FNRJ:

“Osjetiti važnost položaja na moru i mogućnost korištenja takva položaja, to predstavlja jadransku orijentaciju Jugoslavije... Ona znači samo jedno: da prednosti svog položaja na moru zemlja mora u punoj mjeri iskoristiti za napredak cjelokupnog ekonomskog i kulturnog razvitka zemlje i naroda.” Krstulovićevo zalaganje za “jadransku orijentaciju“ nije naišlo na potpuno razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti, posebno ne u onom dijelu koji je gurao “podunavsku orijentaciju“. Činjenica da je 50 do 60 posto robne razmjene sa svijetom išlo preko jadranskih, odnosno hrvatskih luka ipak se nije mogla zaobići.

Fali nam banka

U prohujala “zlatna doba” ponos hrvatskog brodarstva bili su riječka “Croatialine“, “Tankerska plovidba Zadar“, “Atlantska plovidba Dubrovnik“, potom splitski “Jadroplov“, “Lošinjska plovidba“, “Šibenska plovidba“, “Mediteranska plovidba“ iz Korčule, “Obalna plovidba Split“...

Bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova početkom 90-ih godina. Danas, 20 godina poslije, brodova je manje od 90. “Croatialine“ ili “Šibenska plovidba“ postoje samo u publikacijama o pomorskoj povijesti, a neke kao “Lošinjska plovidba“ pred gašenjem su.

Prošlu godinu naši brodari s pravom nazivaju jednom od najgorih u povijesti. “Tankerska plovidba“, čija flota čini gotovo trećinu ukupne tonaže domaćih brodova, lani je zabilježila rekordni gubitak od čak 540 milijuna kuna. U debelom minusu je i “Uljanik plovidba“, 88 milijuna, a nešto manji gubitak, 75 milijuna kuna, bilježi “Atlantska plovidba“. Crnu bilancu poslovanja hrvatski pomorci očekuju i u ovoj tekućoj, 2013. godini.

“Naše međunarodno brodarstvo ipak nije nestalo”, nastavlja naš sugovornik kapetan Ante Roje, “ali s Jugoslavijom i njezinim velikim tržištem nestalo je linijsko brodarstvo i tvrtke poput riječkog “Croatia linea“ koji je i u svjetskim razmjerima bila respektabilna kompanija. Jak linijski brodar bio je i splitski “Jadroplov“ koji je u jednom trenutku imao 27 brodova, a danas ih ima tek sedam. Naime, sve linije su počinjale i završavale u našim lukama, od Bara do Rijeke. No, već krajem 80-ih uočena je nedovoljna tonaža flote i njena tehnološka zastarjelost.

Ni tada, kao ni danas, nije bilo shvaćanja što su to investicije u brodove, niti se pratilo stanje cijena na tržištu brodova. Nismo se nikada tržišno ponašali. Ali u okviru Jugoslavije, hrvatski brodari imali su veliko tržište, te Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema”, kritičan je kapetan Roje koji konstatira kako je “hrvatsko brodarstvo marginalno u svjetskim razmjerima“.
“Hrvatska privreda nema koristi od hrvatskih trgovačkih brodova koji plove morima svijeta, niti oni pristaju u hrvatskim lukama”, kaže kapetan.

Hrvatska je bila najrazvijenija pomorska jugorepublika s najvećom flotom. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i preko 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. 1990. godine trgovačka mornarica Jugoslavije, hrvatska uglavnom, nalazila se na 27 mjestu po tonaži brodova “Lloydsove“ ljestivce razvijenih pomorskih zemalja.

“Prasci i kukuruz”

Naša me Vlada podsjeća na jedrenjak u magli bez vjetra, dakle bez radara, čiji kapetan ne zna što je uokolo broda, a ako okolnosti potraju, smanjit će “panatiku” i dočekati da vjetar zapuše... A hoće li nakon magle s bonacom zapuhati fortunal, to je izvan utjecaja kapetana... Dakle, uvijek čekamo da netko ili nešto razriješi problem. Naša se vlada ni prema čemu nije odredila strateški, a kamoli prema pomorstvu ili brodogradnji.

Problem je i Splitsko sveučilište, odnosno Katedra za brodogradnju. Osim crtanja brodova uopće se ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, trendovima... Na Sveučilištu su samo napravili program restrukturiranja “Brodosplita“ i debelo ga naplatili - kaže nam kapetan Roje.    

Splitski kapetan Josip Radić Šimičić generalni je direktor podružnice “V. Shipsa” u Monacu koja u menadžmentu ima 120 brodova, a inače cijela grupacija “V. Shipsa“ najveća je svjetska kompanija koja u menadžmentu ima gotovo tisuću brodova. Ovaj iskusni pomorac, ponosan na svoje bračke korijene, davne 1974. godine počeo je raditi za tvrtku “Acomarit Geneva” koja se prije osam godina spojila s jakim “V. Shipsom”.  

- Bilo je bolje graditi brodove nego “Spaladium arenu” (vrijedna milijardu kuna, op.a.). Umjesto te dvorane, hrvatsko je brodarstvo mogli imati četiri broda, a 80 obitelji kruh. A vidimo kako je ispalo. Sad treba gubit novce i održavati praznu dvoranu… - kaže kapetan Radić Šimičić.

- Što se tiče “Jadranske orijentacije”, dokle god Ministarstvo pomorstva, ali i samu Vladu, budu vodili ljudi koji znaju sve o “prascima i kukuruzu”, a ništa o brodovima i pomorskom poduzetništvu, drukčije ne može ni biti. Jedna Švicarska koja nema more, razvija pomorsku orijentaciju, gradi brodove i razvija pomorske firme.

Talijanska država usprkos krizi investira u pomorstvo, pa danas ima jednu od najmlađih trgovačkih flota na svijetu. Na koncu, Vicko Krstulović, koji nije bio učen čovjek, stvarao je firmu po firmu poslije Drugog svijetskog rata, pa su tako nastale “Šibenska plovidba”, “Pločanska plovidba”, “Jugolinija”, “Jadroplov”… - kaže kapetan Radić Šimičić.

Komentirajući najavljene strateške investicije Vlade RH, uvaženi ekonomski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić primjećuje kako u planiranim investicijama nema ni traga pomorstvu, a ni brodovima. Kako kaže, one su “bez mora i okusa soli”.

Virtualna država

Valja pojasniti da ne postoje strateške investicije. Mogu postojati samo strateški ciljevi jedne države. Najavljene investicije Vlade su bez ikakve ekonomske podloge, kao da su rađene za neku nepostojeću, virtualnu državu. Razlog zašto među strateškim gospodarskim ciljevima naše države nema orijentacije prema moru i brodovima, ležu u činjenici da je Hrvatska odbacila pomorstvo i brodogradnju prema kojoj se doslovce neprijateljski odnosi. Političarima u Vladi nije potpunio jasno što su stvarni problemi u brodogradnji, a nisu ni motivirani da doznaju.

Bivša Jugoslavija je kroz formu “Jadranske orijentacije” na deklarativnoj razini nastojala promovirati svoju stratešku orijentaciju prema moru. Koliko je ta forma imala kvalitetnog sadržaja drugo je pitanje - smatra profesor Jurčić. Usprkos krizi, svjetska trgovina i promet robe morima, prema Jurčićevim riječima, raste i predviđa se daljnji trend rasta.

Dok se predviđa rast globalnog pomorskog prometa, Hrvatska se odrekla brodarstva i bilo kakvog promišljanja o toj grani naše ekonomije. Dok smo mi gasili brodarske kompanije, u isto vrijeme u svijetu je nastalo nekoliko velikih pomorskih tvrtki. S druge strane, ništa bolje nije ni u brodogradnji. Privatnici kojima su prepuštena domaća brodogradilišta ne udovoljavaju ni elementarnim kriterijima za prepuštanje i provođenje restrukturiranja. Ovakva privatizacija škverova djeluje mi kao korak do njihova gašenja ili preorijentacije na neke druge djelatnosti. Država se olako odrekla velike pomorske i brodograđevne tradicije, znanja i velike društvene vrijednosti koja je desetljećima stvarana s velikim međunarodnim ugledom - smatra Jurčić.

Domaći brodari prepušteni su samima sebi. Brodogradilišta i stoljeća brodogradnje “preko koljena” su privatizirana, bez jamstva opstanka. U famoznim “strateškim investicijama” vladajućih more i brodovi ne postoje. Doista, vidi li se Jadran iz Banskih dvora?

www.slobodnadalmacija.hr
TEČAJNA LISTA 98 (vrijedi od 22.05.2015.)

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,244226
GBP
1
10,59964
USD
1
6,757853
EUR
1
7,528924
$
=

posalji vijest

posalji video

Get it on Google Play

Anketa

Najbolji film s morskom tematikom za Vas je?

Facebook

Pretraživanje

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved