Istina o nama...

[pancho]

Evo cijenjene kolege jedan zanimljivi tekst o nama iz Otvorenog mora...ZIVILI

KRUH SA SEDAM KORA NEVIDLJIVE RANE ŽIVOTA POMORACA

Robija na valovima

Nakon četvrt stoljeća na palubi, moj se prijatelj promijenio. Nema više onog mladića koji je o moru i plovidbi pričao kao o romantičnoj avanturi. U pomoračkom zanimanju već odavno nema romantike. Život pomorca je postao svojevrsnom modernom robijom. Nažalost, o psihološkim opterećenjima koja danas prate život i rad modernog pomorca se ponekad još uvijek nedovoljno razmišlja...





Premda sam svoju medicinsku karijeru posvetio ljudima od mora, onima koji žive i trpe za more i zbog njega, rade na moru, u bespućima plave ravnice, nikad nisam saznao odgovor na pitanje svih pitanja - koja je od sedam kora pomoračkog kruha najteža, najtvrđa, najgorča. Možda je najbolji odgovor sazdan u retoričkom pitanju kojeg sam čuo ovih dana.

- A zar ima i takve kore, zar nisu sve jednako tvrde i gorke?, upitao me nedavno prijatelj iz djetinjstva. Rijetko ga viđam jer on svoj život živi na moru, u nekom procjepu između obitelji koju istovremeno ima i nema i dužnosti bez koje, čini se, više ne može živjeti, koja mu je već u krvi.
Na brodu sretniji

- Čini mi se ponekad da mi je na brodu bolje, da sam tamo sretniji, - povjerio mi se jednom. Jasno, u dugim mjeseci bez obitelji, daleko od djece u najvažnijim trenucima njihova odrastanja i odgoja, bez prave prilike da se sa suprugom čestito porazgovara, a po potrebi i pošteno posvađa, postao je stranac u vlastitom domu, osoba koju često ne razumiju ni njegovi najbliži.

Shvatio sam iz tih riječi da je on na moru već ostavio život, ne samo najbolje godine svog života, već cijeli život. Nisu rane samo one koje krvare. Možda su od onih oku vidljivih, koje krvare i peku, gore rane na duši, koje niti vidimo niti lako prepoznajemo, ali koje na poseban način čine život pomorca teškim i zahtjevnim.

Moderna robija

Kad će doma...

Nakon četvrt stoljeća na palubi, moj se prijatelj promijenio. Nema više onog mladića koji je o moru i plovidbi pričao kao o romantičnoj avanturi. U pomoračkom zanimanju već odavno nema romantike. Život pomorca je postao svojevrsnom modernom robijom. Nažalost, o psihološkim opterećenjima koja danas prate život i rad modernog pomorca se ponekad još uvijek nedovoljno razmišlja.

Organizacija života na brodu se po svojim karakteristikama može usporediti samo s onom u vojskama, zatvorima ili psihijatrijskim ustanovama. Možda kao sve ovo zajedno?

Strogo je definirana uloga svakog pojedinca na brodu i piramida radne hijerarhije, a strogo su definirane i dužnosti i odgovornosti. Demokracije ima malo...

Vlastita uloga u brodskom kolektivu se nikad niti smije niti može zaboraviti, što ne čini baš sve pomorce presretnim.
Časnik i mazač

Odlaskom s posla, odlaskom koji to niti nije, okolnosti odnosa među članovima posade koji su definirani radnom hijerarhijom se ne mijenjaju, časnik ostaje časnik, a mazač ostaje mazač. Mnogi pomorci zbog toga duboko i iskreno pate.

Ponašanje pomoraca je vrlo često karakterizirano krajnje pojednostavljenim manirima, pri čemu se zanemaruju mnoge društvene norme. Zbog toga pomorcima obično treba nekoliko dana prilagodbe po dolasku na kopno, među svoje. Tome treba dodati i svojevrstan stil ponašanja i unutarnje komunikacije kojeg ima skoro svaka brodska kompanija, sadržan u nekad pisanom, a nekad nepisanom kodeksu ponašanja koji se može naučiti samo na težak način pokušaja i pogrješaka.

Česti razvodi

U stroju je (ne)ugodno toplo...

Priče o ovlastima zapovjednika broda koji nediscipliniranog pomorca može i mora iskrcati u prvoj sljedećoj luci i uputiti kući, koji ima ovlast vjenčati vas, koji ima moć skrenuti brod s plovidbene rute ako je to u skladu s njegovom najboljom procjenom, koji ima snagu odrediti pritvor za kakvog opasnog putnika, nisu tek urbana legenda.

U eri interneta, elektronske pošte i mobilnih telefona, život na brodu je drugačiji nego li prije dvadesetak godina. No, bez obzira na mogućnost svakodnevne komunikacije, koja više ne ovisi o pismu koje čeka u sljedećoj luci s vijestima starim dva ili tri tjedna, nedostaju one prave informacije, pogled na suprugu ili dijete, stvarna uloga i mjesto u razgovoru i životu, jer tata je jednostavno daleko. Razvodi brakova među pomorcima su česti, a nekad supružnici niti ne znaju zbog čega se razdvajaju, jednostavno više ne pripadaju jedno drugome. Djeca pomoraca češće se odlučuju za pomoračko zanimanje i također se češće razvode.
Zastave pogodnosti

Naizgled paradoksalno, ali mnoge nama nepoznate i male zemlje čudnih imena imaju ogromne flote. Ponudivši vlasnicima brodova izvjesne pogodnosti u svezi s registracijom brodova, taksama i porezima, ponekad čak i tehničkim zahtjevima ili lakoćom dobivanja zdravstvenih svjedodžbi za pomorce, takve zemlje lijepo dohoduju. Skovan je izraz zastave pogodnosti (engl. flags of convenience) za zastave zemalja koje viju brodovi koji im ne pripadaju.

Nažalost, bilo je primjera da su i neki hrvatski brodari posegnuli za zastavama pogodnosti kao rješenjem za izlaz iz problema. Položaj pomoraca na brodovima pod zastavama pogodnosti je stoga općenito nesigurniji. No, manji troškovi i mogućnost jednostavnijeg poslovanja očito se važniji od nacionalnog ponosa koji nalaže da brod vije zastavu svoje zemlje.
Tečajevi, ispiti...

U borbi sa valovima i vjetrom

Dužnost pomorca na suvremenom brodu duge ili, kako bi se danas reklo, neograničene plovidbe, zahtijeva stalno usavršavanje u struci, poznavanje novih uređaja i opreme, stalno obnavljanje nekakvih certifikata, potvrđivanje starih vještina i usvajanje novih, pohađanje tečajeva i polaganje ispita.

Sve to predstavlja golemi teret za pomorca koji u takvom zahtjevnom sustavu kao da nikada nema svoju diplomu, svoje čvrste kvalifikacije i zanimanje jer se stalno mora dokazivati polaganjem nekakvih novih ispita, certifikata, tečajeva...

Čini se da diploma pomorske škole ima tek privremenu vrijednost i da se pomorcu izdaje tek kao potvrda o nekakvoj početnoj osposobljenosti.

Brod je pomorcu i mjesto rada i mjesto života. Nakon smjene, on jednostavno nema gdje drugdje otići.
Uvijek ista lica

Tijekom službe gledat će uvijek ista lica i slušati iste priče, ukoliko uopće bude prilike za razgovor. Neke članove posade pomorac nikada neće upoznati, jednostavno stoga što su uvijek u smjeni koja radi dok se on odmara. Ukoliko se i upoznaju, bit će to tek površna poznanstva, puna nepovjerenja i rezerviranosti.

A zamislite, ti isti ljudi će možda biti u prilici, u pogibelji koja brodu prijeti, dati jedan za drugog svoj život!
Ozljede vrebaju

Na mnogim je modernim brodovima posadi osiguran iznimno komforan smještaj, ali najčešće nije tako. Skučeni životni prostor, malo ili nimalo privatnosti, pravilo da se ne kuca na vrata niti ulazi u kabinu ukoliko vrata nisu otvorena, čine rijetke sate odmora još tužnijim. Pomorac nema pravog odmora. Buka motora, pa makar to bila i ona tiha, podmukla buka koju proizvode brodski agregati, ima onaj nesnošljivi, dodijavajući učinak, uvlači se u svaki kutak i u svaki trenutak svakog sata dana i noći.

Strmo, usko i sklisko stepenište, ljuljanje broda na valovima, raznovrsni uređaji i oprema, cijevi, kablovi, kilometri žica pod naponom, instrumenti, posude pod tlakom, lako zapaljivi, eksplozivni, opasni i otrovni teret, vitla i sajle ... - sve su to prilike koje pogoduju ozljeđivanju pomoraca.

Prema nekim statistikama, ozljede predstavljaju čak oko 35 posto svih razloga za privremenu nesposobnost za rad pomoraca.
Opasnost u stroju i na palubi

Pri tome, u istraživanjima koja bi mogla razjasniti mnoge razloge, okolnosti i pravilnosti obolijevanja i ozljeđivanja pomoraca, nije moguće primjenjivati uobičajene epidemiološke metode budući da se brodske posade stalno izmjenjuju pa su predmet istraživanja uvijek neke nove osobe, neke nove skupine.

Oko 90 posto svih ozljeda se dogodi na palubi ili u stroju, pri čemu se ozljede podjednako učestalo javljaju u članova posade palube i stroja, samo su izravne okolnosti i uzroci različiti. Tek se svaka deseta ozljeda dogodi negdje drugdje na brodu. Na broj, vrstu i težinu ozljeda utječe i vrsta broda pa nije isto plovi li se na putničkom brodu, tankeru, kemikalcu ili brodu za rasuti teret, prevoze li se kontejneri ili balvani, rudača ili automobili.

Piše prof. dr. sc. Nadan M. PETRI,
dr. med., Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu Split

[Dalmos]

Po meni jako realan clanak. Koji kaze kako je to sve u stvarnosti.

[moonlight]

Slažem se, vrlo je realan, barem u ovome dijelu koji se odnosi na obitelj i boravak na kopnu (o onom brodskom životu znam samo iz muževih priča pa mi se i to čini realno prikazano ovdje). Svaki put mi se čini isto, kad dođe triba mu neko vrime da upće shvati di je i da shvati da je komunikacija ovde drugačija. Svaki put kad odlazi nervoza, svađe. I svaki put kad dođe čini mi se nekako bar za nijansu drugačiji, dalji...
Imali smo sreću,pa je moj muž bio tu kad nam se mali rodio, ali prvi zubići, prvi koraci, prva fibra... sve je to prošlo bez njega...i tko zna koliko još takvih stvari će bez njega proći.
On odlazi za nekoliko dana i kako da malome ditetu koje po kući viče tata, tata svaki put kad čuje ključ u vratima, objasnim da tate neće bit nekoliko miseci...Stvarno je svaka kora tog kruva gorka, kako za pomorce tako i za njihove obitelji.

[sea_st]

bas sam jucer kupia taj casopis i procita clanak....dosta realan...samo, pancho...kako ti se dalo prepisivat.. svak cast

[seafreak04]

tesko je ljudima s kraja do kraja objasnit zivot nas s mora
ovi gore tekst vonja realnoscu, jedino sto nam se odvojenost od familije ne subvencionira kao drzavnim sluzbenicima...a isti ti nam odvojenost negiraju na nacin da ce nam udisanje ovo malo freske arije pocet naplacivat, najprije na nacin da nas 'umreze', a kad nas skupe onda ce nam preostat samo mrvice iz sedme korice kruha

[rupotina]

Rekli bi Bosanci "MA DJE ME NADJE". Ne znan ekipa jesan li posta sentimentalan sa dvadeset godina navigacije ali uboja me je sa svakon rici i svaku ric koda je meni uzeja iz usta. Pari se da je on naviga kako je ovo napisa a ne da je doktor. Pancho hvala na prepisci.

Doktore svaka ti DALA!

Suza je iz oka kanula.....





PS. Cini mi se da i moonlight ima mota za napisat pricu.

[pancho]

Ma mene je isto tekst stvarno dirnija da sam stvarno sta i zamislija se, znaci svi smo ipak krvavi ispod koze.U sljedecem broju sljedi nastavak.Dalmos, kad budes posla sljedeci mail ovim visokim instancama posalji im ovaj tekst pa neka vidu, ja cu ga obisiti na zid i kad me tko pita kako ti je bilo na brodu dat cu mu da procita,napravit cu i dzepno izdanje

[Dalmos]

posla bi ja prika i ovaj tekst ali to njih ne interesira ali poslacu u novine da vidim oce li objaviti koje kako mi zivimo. Fala za ideju

[splitski kanal]

Ja san posla na par medija, pa cemo vidit kako cedu sad ragirat, imaju li nosa za "vijest"!

[pancho]

Evala, evo samo da vas obavjestim da sam kontaktirao naseg dr. Nadana i zahvalija mu se na tekstu i covik mi je odma odgovorija na mail! Poslao sam mu ponovo mail da ga pitam za dopustenje dali njegov odgovor mogu postati ovdje pa cemo viditi odgovor ali po onome sto mi je napisao covik je spreman pomoci i stvarno me jos jednom ugodno iznenadija....rekli bi mi NAS COVIK!!! Neznam kako ide sa autorskim pravima daljnje objave toga teksta tj. samo da nesto ne uprskamo.
Pozdrav i

[zombi]

Zbilja realno opisano...I ka što san čua od svih senior oficira-hebo aute,kuću i sve to,ako moš nađi posa na kopnu...

[pancho]

EVO VAM MOJ MAIL I DR. NADANOV ODGOVOR....JA MISLIM DA JE SVAKI KOMENTAR SUVISAN!!!

Postovani gospodine Nadan

Ovim putem vam zelim uputiti jedno "veliko hvala" za vas tekst o pomorcima
koji je objavljen u Otvorenom Moru a to cinim u svoje i u ime svojih kolega pomoraca.
Moram vam priznati da niti jedan tekst do sada nije bolje prikazao i docarao nas zivot
i pogodili ste u samu srz i bit naseg zvanja te zivota na brodu i kod kuce.
U ovim turbulentnim vremenima u kojima se mi pomorci nalazimo i krajnje sramotnim odnosom
drzave prema nama pomorcima (neznam koliko ste upuceni u primjenu novog zakona o oporezivanju
pomoraca koji je stupio na snagu.....ali to je neka druga tema) moram vam priznati da ste unjeli
tracak radosti jer eto ipak ima netko tko nas razumije a dolazi iz skroz drugog svijeta i za to vam jos
jednom od srca HVALA!
S nestrpljenjem ocekujem(o) vase daljnje tekstove...

Zivili i svako dobro

---------------------------------------------------------------------------

Postovani gospodine .....,

Vama hvala na lijepim rijecima, puno mi znaci Vasa podrska!
Vjerujem da sam tekst kojeg sam napisao (slijedi nastavak u sljedecem broju "Otvorenog") uopce mogao sastaviti iz najmanje dva razloga; profesionalni i obiteljski. Profesionalni stoga jer sam svoju medicinsku karijeu posvetio pomorcima i roniocima, a obiteljski stoga sto mi je otac bio pomorac, kasnije profesor Pomorske skole u Zadru.
Upucen sam u "nova zbivanja" i znam kako Vam je. Dijelim s Vama zabrinutost koju imate u svezi s tim problemom.
U sljedecim brojevima "Otvorenog" slijede clanci o profesionalnim bolestima i ozljedama ribara te o luckim pilotima.
Zelja mi je upoznati najsire citateljstvo s cinjenicom da tamo na moru netko plovi, moci se i topi za krvave novce. Neka ljudi znaju.
Stoga se nadam da cete kolegama preporuciti citanje "Otvorenog" jer, cini se, "Otvoreno " polako postaje svojevrsnim "glasnogovornikom" pomoraca, makar i kroz clanke poput mojih.
Stojim na raspolaganju za bilo kakve upite, ali i koordinirane akcije s ciljem poboljsanja uvjeta zivota i rada pomoraca.
S postovanjem, zivili Vi meni sto godina i svako Vam dobro

Pro mari nostro Croatico!

Prof. dr. sc. Nadan M. Petri, dr. med.
specijalist medicine rada
21000 Split, p/p 196 (HRM)
Ravnatelj
Zavod za pomorsku medicinu Vojno zdravstvenog sredista Zapovjednistva za potporu HV

PS
Iz istog smo svijeta!
Zajedno smo bolji, zajedno smo jaci!


Phone 00385-21-381-711
Fax 00385-21-381-716
Cell 00385-98-452-560

---------------------------------------------------------------------------
Za mene osobno je dr. Nadan vise ucinija svojim tekstom nego sto je sindikat ucinija za sviju nas svih ovih godina....mene je osobno tekst stvarno duboko dirnija jos samo da ga procitaju svi oni sta bi trebali postigao bi pravu tezunu!
S obzirom na njihova moralna i eticka nacela vjerovatno bi ostali ravnodusni ali neka znaju da se nas zivot ne sastoji od vatanja zjaka po saborskim klupama i cekanja vremena za objed kada svi radosno hrle u saborsku menzu da provjeru sto je toga dana na jelovniku.....posla bi im ja misec dana ovoga moga 'Filipinca pa bi vidija kako bi im se kajisi sami stegli a gosp. Sukeru,Dapicu i njima "proporcjonalno" slicnim padali bi kili kao da su na UN djeti
Za kraj jos jednom VELIKO HVALA "nasem doturu Luigiu-citaj:Nadanu)

[NorthSea]

EVO VAM MOJ MAIL I DR. NADANOV ODGOVOR....JA MISLIM DA JE SVAKI KOMENTAR SUVISAN!!!

---------------------------------------------------------------------------
Za mene osobno je dr. Nadan vise ucinija svojim tekstom nego sto je sindikat ucinija za sviju nas svih ovih godina....mene je osobno tekst stvarno duboko dirnija jos samo da ga procitaju svi oni sta bi trebali postigao bi pravu tezunu!
S obzirom na njihova moralna i eticka nacela vjerovatno bi ostali ravnodusni ali neka znaju da se nas zivot ne sastoji od vatanja zjaka po saborskim klupama i cekanja vremena za objed kada svi radosno hrle u saborsku menzu da provjeru sto je toga dana na jelovniku.....posla bi im ja misec dana ovoga moga 'Filipinca pa bi vidija kako bi im se kajisi sami stegli a gosp. Sukeru,Dapicu i njima "proporcjonalno" slicnim padali bi kili kao da su na UN djeti
Za kraj jos jednom VELIKO HVALA "nasem doturu Luigiu-citaj:Nadanu)

Gospodin je ocito upoznat s nasom strukom i nasim problemima i predlazem da ga se upozna s nasom "udrugom" i tekucim problemima.
Btw ekipa, kad ce udruga vise, redi li se sto na tome? Ja cu rado platit clanstvo...ajmo podignit ovo na jednu visu razinu.

Ne moramo bit novi sindikat al mozemo bit udruga, koja ce pratit rad sindikata.

[mare]

Pancho, svaka ti čast.
Drago mi je da je ovaj tekst do??al iz "mu??koga pera", i da je predočil na??e ?živote onakve kakvi jesu. Da je to napisala ?ženska ruka puno njih bi reklo (ko ča nan i inače reku) :"Lahko njoj, njoj mu?ž naviga."
A da je tekst taka u du??u , taka je.
I da je zapekla suza, zapekla je.
A svaku koru toga kruha treba pomno?žit s brojen članova familije , onda se vidi koliko je tvrda.

[pancho]

Evo nama nasega dotura i u novom broju Otvorenog Mora a kad sve ovo procitas izgleda kao da je covik naviga cili zivot, SVAKA CAST!!!

KRUH SA SEDAM KORA NEVIDLJIVE RANE ??IVOTA POMORACA (2)

Piće, ??ake i ekspres-seks

Umor se akumulira i nu?žno rezultira skraćenjem svih fitilja, pa pomorcima ne preostaje ni??ta drugo nego svako toliko eksplodirati. No, nakon eksplozije sve kreće ispočetka jer tako jednostavno mora biti. A eksplozija ima razne pojavne oblike. Najče??će je to svađa, ponekad i tučnjava, alkoholni eksces ili seks na brzinu u nekoj luci...

Pomorac stalno prati razne instrumente koji pokazuju kako funkcionira taj ogromni, zastra??ujući div koji nikad ne spava. Kao i uvijek kad su instrumenti u pitanju, uvijek postoji mogućnost prevelikog pouzdanja i fiksiranosti na instrumente, ??to nije dobro, a ujedno i otupljuje prirodne načine pona??anja u radnom okoli??u.
Mogućnosti pru?žanja medicinske pomoći na brodu su ograničene. Danas samo veliki kruzeri imaju liječnika, ali zbog putnika, ne zbog posade. Brodski doktor na drugim brodovima je obično drugi časnik palube. Bez obzira na sve tečajeve koje je slu??ao i certifikate za pru?žanje medicinske pomoći na brodu koje ima, njegovo znanje medicine je ipak vrlo skromno, a i ograničeni sastav brodske ljekarne i najosnovnija oprema koju brod ima ne dopu??taju bilo kakav pouzdaniji i dugoročniji tretman oboljelih.

Doktor preko radija

Pomorcima ne preostaje ni??ta drugo nego redovito odlaziti specijalistu medicine rada na preglede, ostati zdravima i ne ozljeđivati se. Opasnost koja prijeti od obolijevanja ili ozljeđivanja tamo negdje na pola Atlantika je također jedno od psihologijskih opterećenja s kojima pomorci moraju ploviti. Na?žalost, medicinski savjet preko radija je često jedino ??to se s kopna mo?že očekivati i dobiti.
Među članovima posade se redovito nalaze pomorci koji dolaze iz raznih socijalnih, kulturnih, nacionalnih, vjerskih i rasnih zajednica, koji imaju različite higijenske navike i potrebe, različit smisao za ??alu, koji različito reagiraju na uvrede koje to za druge niti nisu, osobe s različitim problemima koje su ostavili kod kuće i koje umjesto njih nitko drugi neće rije??iti, osobe koje su mo?žda izgubile obitelj, domovinu, ugled ili ponos, osobe s mo?žda prikrivenim zdravstvenim problemima, vje??tom skrivenim među retcima izrijeka neke sumnjive zdravstvene svjedod?žbe, čije izdavanje je omek??ala potkupljivost nadle?žnog liječnika, osobe s ponekim kriminalnim detaljem u biografiji...
Sa svima njima treba ?živjeti i raditi, jesti, spavati, pokloniti im povjerenje, ponekad povjeriti neke misli, pouzdati se u njihove sposobnosti ili dobre namjere, a to zaista nije jednostavno.

Mrtva stra?ža

Prijateljstva pod prisilom i bez mogućnosti izbora prijatelja su rijetko kada vrijedna i trajnija, pa pomorci, sasvim racionalno, u takva prijateljstva niti ne ula?žu previ??e, ??to ?život na brodu čini emocionalno jo?? oskudnijim.
Na brodovima je i danas na snazi sustav smjena osoba na du?žnosti, tzv. sustav brodske stra?že, koji potječe jo?? iz vremena jedrenjaka.
Kad je o riječ o rotacijama ljudi na du?žnosti, na brodovima se u međuvremenu ni??ta bitno nije dogodilo. Na?žalost, malo je koje rje??enje na dana??njim brodovima tako iracionalno i neprirodno kao sustav brodske stra?že.

Ubitačne smjene

Primjerice, pomorac stupa na du?žnost u ponoć, ba?? u vrijeme kada bi najrađe i najslađe spavao. Na du?žnosti će ostati do četiri sata ujutro, a nakon toga će biti slobodan osam sati, do podne, kada opet stupa na du?žnost u smjeni koja traje sljedeća četiri sata. Drugi pomorac će stupiti na smjenu u četiri ujutro, nakon ??to se jedva naspavao. Na du?žnosti će biti do osam, kada se mora ići odmarati, premda njegov unutarnji sat ka?že da je tada najbudniji. Na sljedeću smjenu će nastupiti u četiri poslijepodne.
I tako u krug, do iscrpljenja. U vrijeme kada bi trebao spavati, pomorac je na du?žnosti i mora biti budan, koncentriran, spreman za djelovanje, pouzdan, točan i odgovoran. U vrijeme kad bi bilo prirodno da je budan, pomorac se mora odmarati, jer ako se ne odmori neće moći izdr?žati sljedeću smjenu...

Kad će eksplozija...

Prijateljice noći sve vi??e se od pomoraca okreću turistima
Vrijeme odmora je najče??će prekratko, a trenutak ponovnog nastupa na du?žnost prečesto dolazi u najgore vrijeme. Umor se akumulira i nu?žno rezultira skraćenjem svih fitilja, pa pomorcima ne preostaje ni??ta drugo nego svako toliko eksplodirati. No, nakon eksplozije sve kreće ispočetka jer tako jednostavno mora biti. A eksplozija ima razne pojavne oblike. Najče??će je to svađa, ponekad i tučnjava, alkoholni eksces ili seks na brzinu u nekoj luci, u kojoj će brod mo?žda biti par sati du?že od neumoljivog plana iskrcaja ili ukrcaja tereta, jer vremena za udvaranje nema.

Iz tropa na led

??ivot na brodu tra?ži dobre ?živce
Nekad su pomorci zaista boravili u zemljama u koje su putovali, vidjeli gradove, muzeje i mnoge znamenotosti, dok se danas vrlo kratko zadr?žavaju u lukama koje mogu biti i desecima kilometara od grada ili pak na naftnim terminalima na moru, daleko od kopna koje neće niti vidjeti. Između dvije redovite smjene, nerijetko se dogodi i kakva izvanredna zadaća koju treba odraditi. A i pomorac ima pravo razboljeti se.
Budući da su brodovi sve veći, a posade sve manje, tek tada nastupa opterećenje do granica izdr?žljivosti. Okoli?? ?života i rada je dominantno umjetni, klimatiziran, premda nekad lo??e ventiliran, a tek je pri izlascima na palubu moguće udahnuti svje?žeg zraka. No, često ni to nije moguće zbog valova, ki??e, snijega, leda, oluje, iznimne hladnoće ili tropskih vrućina.
S druge strane, izlazak na visoke vanjske temperature s klimatiziranih dvadesetak stupnjeva Celzijusovih je pravi temperaturni udar. Vrijedi i obratno, jer je izlaganje polarnim hladnoćama koje vladaju na palubi nakon boravka u ugodnoj temperaturi klimatizirane kabine također vrlo neugodno. Brodovi danas brzo prelaze iz jedne klimatske zone u drugu, pri čemu pomorci nemaju dovoljno vremena aklimatizirati se. Nije rijetko da brod u samo par tjedana promijeni sve klimatske zone i bukvalno iz tropa stigne u polarnu zimu, a da se pomorci nisu fiziolo??ki prilagodili na nove klimatske uvjete.

Jezik luka i mora

Posade brodova duge plovidbe danas su redovito multinacionalne. Pri tome su najodgovornije du?žnosti, ujedno i one najbolje plaćene, rezervirane za pomorce koji skoro redovito dolaze iz zemlje vlasnika broda. Te?že i slabije plaćene poslove rade pomorci iz zemalja koje smo nekada zvali treći svijet. Jezik sporazumijevanja među pomorcima je tzv. pomorski engleski.
To je pojednostavljeni engleski jezik mora i luka, jezik bez previ??e gramatike i truda za preciznijim izgovorom, bremenit skraćenicama nerazumljivim običnim smrtnicima, prepun tehničkih ?žargona i izraza, jezik nepostojeće nacije pomoraca, jezik bez svoje poezije i pisaca, jezik robova pomorskog ?života.

Religijske razlike

Među raznim etničkim skupinama koje istovremeno borave na brodu mogu postojati osobito nagla??ene barijere govornog sporazumijevanja, jer neki pomorci govore tek nekoliko riječi čak i takvog jezika. I kako onda porazgovarati s kolegom iz daleke zemlje? Kako se dogovoriti koji program televizije gledati? Kako izbjeći atmosferu podozrivosti i nepovjerenja? Kako ostvariti pouzdanu komunikaciju u trenucima dono??enja va?žnih odluka?
Bez obzira na preporuke i deklaracije raznih tijela i institucija velikoga svijeta o ravnopravnosti ljudi i vjera, na brodovima ne plove ni preporuke ni deklaracije, već ljudi različitih religijskih uvjerenja. Negativni stavovi i predrasude prema članovima posade druge(ih) vjere(a) jo?? uvijek su dio pomoračke svakodnevnice.

Kuharove muke

Odgovornost kuhara na brodu je ogromna
Prekomjerna ustrajnost u upra?žnjavanju vjerskih običaja i izra?žavanju vjerske pripadnosti ili isključivosti, pogotovo ukoliko se radi o vjeri koju manifestira manjina, mo?že biti razlogom za neugodne netrpeljivosti, neukusne ??ale, omalova?žavanje, podsmjeh, mr?žnju, a ponekad i krvave tučnjave. Mnoge brodarske kompanije vode posebnu brigu o međuljudskim sukobima koji bi mogli proizaći iz vjerskih različitosti.
Kuhar koji ne zna ??to rado jedu, a ??to mrze njegovi pomorci, ozbiljno riskira da ga zapovjednik iskrca u prvoj sljedećoj luci i po??alje kući. Mir i zadovoljstvo posade se, među inim, temelji i na zadovoljstvu hranom. Hrane ne smije nedostajati. No, nedostatak svje?žih namirnica, smrznuto meso i konzervirane namirnice su lo??e karte čak i u rukama najboljeg kuhara.

Plaće sve manje

Nesretni i nespretni odabir pojedinih jela i začina mogu biti kap koja će preliti ča??u nezadovoljstva, ona posljednja slamka u plastu sijena na grbači deve pod kojom će i najsna?žnija od njih pokleknuti, dinamit koji će razbiti posadu. Nije lako zadovoljiti ukuse ni ?želje heterogene vjerski posade, ali je kuhanje dva menija ipak ne??to lak??a zadaća.
Jedna od predrasuda koje imamo o pomorcima odnosi se i na njihova velika primanja. Nekada su, pogotovo u usporedbi sa skromnim plaćama kod kuće, pomorci imali vrlo stimulativna primanja, osobito oni koji su plovili na stranim brodovima. No, plaće pomoraca su sve manje. Neatraktivnost ovog zanimanja će u budućnosti vjerojatno biti jo?? nagla??eniji problem globalnog pomorstva.
Hoće li se u budućnosti u pomorce novačiti samo nacija očajnika?
Volio bih ne do?živjeti te godine.

[zombi]

ja nemogu virovat-ka da čovik naviga cili život...sve je tu...

[ulicarka]

Nemogu virovat naje?žija sam se.Prvi i drugi tekst su savr??eno točno napisani.
Ja znam po sebi ??ta sam ovdi blizu i radim 15 on 15 off pa mi mala(3,5 g.) sto puta pita ?ženu "kad ce tata doć" ili mi je da na mobitel pa zaplače.Stegne mi se oko srca jedva čekam doć doma je zagrlit i izljubit.Kad se sitin prije stat 7-8 miseci na brodu,,,,nedaj bo?že vi??e nikad.?*ta se tiče zdravlja primjetija sam da sam malo nervozniji nego prije nije to tako stra??no,ali br?že planem kao sta kaze doktor u tekstu.Zadnji nekoliko godina nesićam se kada sam odspava noć
u komadu i kad lega da lega (00:30-01:30) ujutro sam 07-07:30 na nogama.

[Rigel]

ne vidim nista senzacionalno u textu Dr.Petrija...pitanje je samo ko ce to jos van naseg kruga procitat?

svi mi to znamo i osjecamo na ovaj ili onaj nacin....

ko moze zaboravit one trenutke kad se dizes po mraku za prvi avion i kad te pogled na usnulo malo tijelo koje ti sve u zivotu znaci toliko zagusi i stisne ti grlo, svijest, dusu i tilo da bi volija da te nema...

koliko puta smo skrivali bol da bude lakse onima koje volimo i koje opet ostavljamo...

a veliki ljudi, muskarci, veliki osvajaci svih meridijana ne placu....je li tako?

[Foranin]

koliko puta smo skrivali bol da bude lakse onima koje volimo i koje opet ostavljamo...

a veliki ljudi, muskarci, veliki osvajaci svih meridijana ne placu....je li tako?

Ljepo napisano,

neznam vasa iskustva a nervoza i riganje dva dana prije povratka na brod

[splitski kanal]

Ljepo napisano,

neznam vasa iskustva a nervoza i riganje dva dana prije povratka na brod

Ili dizanje ??tumika pri jutarnjem pranju zuba, kad sazna?? dan kad gre?? na brod, a ?žena pita: ća ti je mu?žu moj.
Ko nas razumi?