Vlada ukida 2. Mirovinski stup

[splitski kanal]

Po??tovane kolege Pomorci!!
Evo kako je ekonomska kriza do??la i u Hrvatsku, premda nasi vladajuci političari i strućni članovi te Vade nemaju kura?že da javno reću da smo u krizi, jer bi onda morali dat i rije??enja kojih oni nemaju ni u snovima, nego kupuju vrime, iza??la je informacija da će se 2. Mirovinski stup ugasit.
2. Mirovinski stup je penzioni fond u koji uplačuju svi zaposleni građani R. Hrvatske, a među njima i mi Hrvatski Pomorci. Do??lo je do pada vrijednosti toga fonda, jer Vlada nije ukljućila za??titne klauzule i sl. stvari (čisto pravna i financijska pitanja, ja neman pojma o njima) i pitanje je i očeli to učinit. Zato je najvjerojatnije da će ga uskoro i ukinit (nevirujen da će ga poku??at pobolj??at).
Kada vlada donese odluku da se 2. mirovinski stup ukine, dobit ćemo na kućne adrese upitnik dali ?želimo da se ta na??a novčana sredstva prebace u 1. Mirovinski stup (tj. Dr?žavni proračun iz kojih Vlada isplačuje penzije svim penzionerima i "starijima" i "novima", a znamo da Proračunu fali ?žive love) ili čemo moć ta novčana sredstva usmjerit u neki drugi Mirovonski Fond.
Zato san ja ćaćka malo i na??a mo?žda neko ri??enje za nas Pomorce da spasimo tu lovu (sumnjam da ćedu nan isplatit tu lovu na ruke).
Znan da se mnogi nećedu titi sa menon slo?žit, ali pročitajte ovo doli ća san skinija sa stranica SPH o ovome Mirovinskom Fondu, jer je on zatvoreni mirovinski fond, tj. u njega mogu uplačivat samo Hrvatski Pomorci (pa je s tim i za??tićen i dr?žavnim poticajnim sredstvima svaki pojedinac).
Evo odi doli počinje tekst, samo nemojte vikat na mene, ajmo vidit jeli ovo pametno, nisan ni ja zna za ovo dosad.



Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata pomoraca Hrvatske

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje je vrsta ??tednje namijenjena za isplatu dodatne mirovine. Iznosimo bitne činjenice o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju i članstvu u Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fonsu Sindikata pomoraca Hrvatske. Svi detaljni podaci o članstvu u fondu nalaze se u Informativnom prospektu fonda odobrenom od strane Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Za svaku dodatnu infomaciju ili poja??njenje molimo Vas da kontaktirate besplatni telefon 0800-0050 ili urede Sindikata pomoraca Hrvatske.

Cilj ??tednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu

Cilj je steći dodatnu mirovinu i na taj način jednostavno priskrbiti stabilna primanja u trećoj ?životnoj dobi.


Va??a prava i obveze

Ukoliko se odlučite na uplate sredstva u fond, mo?žete ih izvr??avati redovno ili povremeno. Najveći broj ljudi se odlučuje za mjesečne uplate jer je to najjednostavniji i Â?najbezbolnijiÂ? način ??tednje.
Pravovremeno nas obavje??tavati o promjeni boravi??ta ili prebivali??ta kako bi bili sigurni da ćemo Vam pru?žiti kvalitetnu i potpunu uslugu.
S navr??enih 50 godina ?života stječete pravo na kori??tenje dodatne mirovine.
Pokrovitelj fonda se obvezuje podmirivati uplate na osobne račune članova koji se odluče za osobnu dobrovoljnu mirovinsku ??tednju i otvore račun u Fondu.
Ukoliko član fonda prestane biti član Sindikata pomoraca Hrvatske, on i dalje mo?že biti član ovog fonda.


PITANJA I ODGOVORI

?*to je to dobrovoljno mirovinsko osiguranje

To je vrsta ??tednje namijenjena isključivo za isplatu dodatne mirovine.
?*tednja u Fondu SPH namijenjena je svim članovima SPH s prebivali??tem u RH, zaposlenima i nezaposlenima, bez obzira na dob.
Omogućuje ulazak u kvalitetno ulaganje imovine na financijskim tr?ži??tima.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje je jedini financijski proizvod u RH s kojim imate pravo na dr?žavna poticajna sredstva i pravo na kori??tenje porezne olak??ice.

Koliko je fleksibilan ovakav način ulaganja?

Ako se odlučite uplaćivati, moguće su uplate na mjesečnoj osnovi, godi??njoj, odnosno u intervalima koji odgovaraju članu.
Moguće je mijenjati iznose uplate tijekom trajanja ??tednje.
Ukoliko Vam trenutna financijska situacija ne omogućuje uplate u fond, moguće je privremeno prestati s uplatama te kasnije nastaviti bez ikakvih ??tetnih posljedica. U takvom slučaju, iznos koji ste do tada uplatili ostaje na Va??em računu, dalje se ula?že u skladu s investicijskom politikom fonda i kapitalizira se.
U??teđeni iznos s Va??eg osobnog računa mo?že se početi koristiti u obliku mirovine s navr??enih 50 godina ?života.

Kolika bi mogla biti moja mirovina?

Konačni iznos mirovine ovisi o nekoliko stvari.Na primjer, ovisi o iznosu sredstava koje ste do tog trenutka uplatili, duljini trajanja ??tednje, ostvarenom prinosu fonda, naknadama i porezu.
U trenutku početka kori??tenja mirovine, sredstva s Va??eg računa prebacuju se u odabrano Mirovinsko osiguravajuće dru??tvo s kojim ugovarate oblik i način kori??tenja mirovine.

Mogu li prestati ??tedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Da, moguće je prestati s uplatama u dobrovoljni mirovinski fond, a do tada uplaćena sredstva se i dalje kapitaliziraju do navr??enih 50 godina ?života kada se mogu početi koristiti.
Za vrijeme trajanja ??tednje moguće je promijeniti dobrovoljni mirovinski fond.

Koje su mogućnosti kad odem u mirovinu?

Mirovinu isplaćuje Mirovinsko osiguravajuće dru??tvo.
Mirovinsko osiguravajuće dru??tvo obvezno je ponuditi do?životne starosne mirovine.
Mo?že nuditi i privremene starosne mirovine, promjenljive mirovine, djelomične jednokratne isplate (najvi??e do 30%) i druga mirovinska davanja prema svom programu.

?*to se događa u slučaju smrti člana fonda?

Sredstva na osobnom računu člana fonda su u potpunosti nasljedna.
Koliko se mo?že uplatiti na moj račun svake godine?

Ne postoji ograničenje za uplatu u dobrovoljni mirovinski fond.
?*to su veće uplate, konačni iznos sredstava za kori??tenje mirovine će biti veći.

Imam li prava na dr?žavna poticajna sredstva?

Da, ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku ??tednju ostvarujete pravo na dr?žavna poticajna sredstva.
Poticajna sredstva se isplaćuju u visini 25 % godi??nje uplate, do najvi??eg iznosa godi??nje uplate u visini od 5.000 kn, odnosno u maksimalnom iznosu od 1.250 kn godi??nje.
Poticajna sredstva se isplaćuju na osobni račun člana u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

?*to je s porezom?

Kroz ovaj proizvod moguće je kori??tenje porezne olak??ice, i to mjesečno prilikom obračuna plaće ili godi??nje podno??enjem godi??nje prijave poreza.
?*to je vi??i porezni razred u kojem pripada va?? osobni dohodak veća je isplativost kori??tenja porezne olak??ice.
Ukoliko koristite poreznu olak??icu tijekom trajanja ??tednje, Va??a dodatna mirovina se oporezuje i to samo onaj dio uplata za koji je kori??tena porezna olak??ica. Prema trenutnim propisima visina poreza je 15 posto.
Na dr?žavna poticajna sredstva i prinos fonda se ne naplaćuje porez.

Kako se ula?žu moja sredstva?

Va??a sredstva se ula?žu u skladu s investicijskom politikom koja je opisana u Informativnom prospektu fonda.
Ulaganje u fond omogućuje vam pristup domaćim i svjetskim tr?ži??tima kapitala.
Imovinom mirovinskog fonda upravljaju stručni kadrovi koji posjeduju licence nadle?žnih institucija za obavljanje te vrste posla.

?*to je s naknadama?

Za tro??kove svog poslovanja mirovinsko dru??tvo zaračunava tri vrste naknada: ulaznu naknadu, naknadu za upravljanje i izlaznu naknadu.
Za tro??kove skrbni??tva nad imovinom fonda zaračunava se naknada banci skrbniku.
Sve naknade zaračunavaju se u visini koja je navedena u Informativnom prospektu fonda.
Ukoliko član privremeno prestane uplaćivati u fond ne snosi nikakve posljedice i ne zaračunavaju mu se dodatne naknade.
Prilikom promjene fonda članu se ne zaračunava izlazna naknada ukoliko prelazi u fond kojim upravlja Croatia osiguranje dobrovoljno mirovinsko dru??tvo.

Na koji način se evidentiraju sredstva na mom osobnom računu?

Imovina mirovinskog fonda je podijeljena na udjele odnosno obračunske jedinice.
Na osobnom računu svakog člana evidentiran je broj obračunskih jedinica koji pripadaju članu, a vrijednost pojedinom osobnog računa dobije se mno?ženjem broja i vrijednosti obračunske jedinice.

Kako mogu provjeriti stanje na svom računu?

Vrijednost obračunske jedinice svakodnevno je dostupna na web stranicama fonda i na web stranicama Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
Stanje na osobnom računu člana moguće je provjeriti upitom na bespltni telefon 0800-0050, provjerom računa preko interneta uz kori??tenje odgovarajućeg pin broja ili preko SMS poruka na Va?? mobilni telefon.
Dru??tvo će Vam jednom godi??nje dostaviti Dokument o udjelu sa stanjem na osobnom računu.

Kako nas kontaktirati?

Imate li bilo kakvo pitanje ili Vam je potrebno poja??njenje molimo Vas da nas kontaktirate na slijedeće načine:

Nazovite nas na besplatni telefon 0800 0050 radnim danom od 8:00 do 16:00
Po??aljite nam fax na broj 01 4893 013
Po??aljite nam e-mail na mirovinskifondIIIstup@crosig.hr
Pi??ite nam na adresu:
Croatia osiguranje mirovinsko dru??tvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom d.o.o., Kotura??ka 51, 10 000 Zagreb

[Dalmos]

Dragi moj Splitski kanal i svi ostali mi moramo shvatiti da smo u krizi DUBOKOJ a ja cu sad navesti i kako samo sta to nasi politicari ne zele reci. Jucer je covik na Hrvatska uzivo rekao dobro i ja mislim da je pogodio u srce,

1992 godine Hrvatska je bila zaduzena 3.5 milijarde dolara a danas je zaduzena 55 milijardi dolara i taj dug placamo nas 4.5 milijuna stanovnika .
Samo za usporedbu Jugoslavija je bila zaduzena kad je isla u stecaj 23 milijarde dolara ali je to bilo podiljeno na 23.5 milijuna ljudi

Pametnome dosta u kojoj smo mi situaciji i zasto nas zele sisati na sve strane.

[splitski kanal]

Pa to san i ja promislija. Sad mi nije jasno ca cedu nan ucinit sa onim parama ca smo vec svi uplatili u ovi 2. mirovinski stup. Znan da nisu neke pare, ali tragedija ako nebudemo mogli do njih, osim pribacivanjem tih para opet negdi drugdi.

[rupotina]

Prelivanje iz supljeg u prazno, eto sta ce uradit sa tim parama......


Svaka cast "splitski" ali ovo je nista drugo nego "tipa" zivotno osiguranje a SPH je pokusa uradit nesto slicno sta ima i sindikat pomoraca u Engleskoj ali puno losije.

[juraj]

Gledam ovu uplatnicu "Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane stednje" i pitanje glasi:
Sto sad, jeli se to treba uplacivati ili ne???

[Frankie]

Zato sam i reka da ovi doprinosi sta ih placamo smatram kao bacenu lovu i ne mislim priko toga ni lipe bacit.Ovo sam prigorija i to je to.Nadam se da necu o tome ovisit jer na to i ne racunam u buducnosti jer kad bi bilo tako onda cu pod stare dane bit kruva gladan.Zato se triba sam za sebe zbrinit jer ovi gledaju samo kako ce sebe zbrinit a nas mogu jedino jos vise sjebat.

[Propuh]

Dragi moj Splitski kanal i svi ostali mi moramo shvatiti da smo u krizi DUBOKOJ a ja cu sad navesti i kako samo sta to nasi politicari ne zele reci. Jucer je covik na Hrvatska uzivo rekao dobro i ja mislim da je pogodio u srce,

Pametnome dosta u kojoj smo mi situaciji i zasto nas zele sisati na sve strane.

....................

preneseno sa portala INDEX.hr

Hrvatska poput Argentine uoči bankrota: Vlada "ukrala" 25 milijardi kuna ??tednje građana"ODLUČILI smo reagirati na velike izraze nezadovoljstva mirovinskom reformom, odnosno drugim stupom koji se sve vi??e pokazuje kao proma??aj", rekao je danas premijer Ivo Sanader nakon sastanka Ekonomskog vijeća najavljujući promjene u mirovinskoj reformi, posebice u onim dijelovima koji se nisu pokazali dobrima te koje nisu odr?žive na du?že vrijeme.

Gre??ka Vlade

Najavljeno je tako će Vlada u skoro vrijeme predlo?žiti izmjene mirovinskog sustava prema kojima će građani moći prijeći iz drugog u prvi stup mirovinskog osiguranja, a za to će biti zadu?ženi potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar financija Ivan ?*uker. Predla?že se da građani sami odluče hoće li ostati u drugom mirovinskom stupu ili će svoj udio u fondovima prenijeti na dr?žavu, koja bi im jamčila mirovinu iz prvog stupa.

Sanader je pogre??ku svoje Vlade objasnio riječima kako je kriza na međunarodnom financijskom tr?ži??tu pogodila i prinose mirovinskih fondova. Također Sanader se danas očitovao o odbijenici dijelu antirecesijskih mjera Ekonomskog instituta.

"Vlada ne ?želi oslabiti kupovnu moć hrvatskih građana pa tra?ži druga rje??enja", rekao je premijer dodajući kako je moguć rebalans proračuna, ali "ne u ovom trenutku".

Podr?žavljenje privatne imovine

Odluka o ukidanju drugog stupa izazvala je ?žestoke reakcije oporbe, pa je tako Dragan Kovačević, jedan od autora mirovinske reforme i ekonomski analitičar HNS-a u izjavi za Jutarnji list rekao kako ta odluka znači gospodarsko uni??tavanje Hrvatske.

"Radi se o podr?žavljenju privatne imovine. Na takav korak odlučila se i Argentina prije svog bankrota kada je nacionalizirala mirovinske fondove", istaknuo je Kovačević dodajući kako bi takvu mogućnost moglo dobiti najvi??e 130.000 osoba od 1,475.000 koji uplaćuju i u drugi mirovinski stup. U najnepovoljnijem polo?žaju trenutačno je tih 130.000 osiguranika koji su u trenutku uvođenja drugog stupa bili stariji od 40 godina, pa im je sada mirovina manja nego da su ostali samo u prvom stupu, rezimira Kovačević.

Davorko Vidović, biv??i SDP-ov ministar suglasan je kako se radi o skandaloznoj odluci.

"Riječ je o krajnje neozbiljnom cilju da se opljačka 25 milijardi kuna građana kojima bi se pokrpale proračunske rupe", naglasio je Vidović za Jutarnji list.

Isti izvor pi??e da su u Vladi svjesni da je rebalans proračuna neizbje?žan te ga se mo?že očekivati nakon lokalnih izbora odnosno u svibnju ili lipnju. Članovima ekonomskog vijeća kazali su da Sanaderu nisu strani niti prijedlozi o jačanju prihodne strane proračuna ??to bi nakon izbora moglo rezultirati rastom tro??arina. Tako bi se novi porezi mogli uvesti na mobitele i SMS poruke.

Predsjednik HNS-a Radimir Čačić ka?že da dr?žava mora napraviti radikalan rez u javnoj potro??nji te da u Hrvatskoj postoji konsenzus oko toga treba poduzeti kako bi se izbjegli efekti globalne krize. Čačić također ka?že da se Ekonomski institut, Hrvatska gospodarska komora, poslodavci i oporbene stranke sla?žu oko poteza koje treba povući, međutim jedino Sanaderova vlada "vozi u suprotnom smjeru".

Čačić je uvjeren kako je pred Hrvatskom povratak u stanje kakvo je bilo 1999. godine odnosno porast neplaćenih potra?živanja, koja sada iznose 18 milijardi kuna, na iznos od 25 do 30 milijardi kuna. Također, ka?že Čačić, danas oko 60 tisuća ljudi radi, a ne prima plaću, a do kraja godine će ih biti oko 100 tisuća. Posredna ??teta od nelikvidnosti, tvrdi Čačić, bit će četiri puta veća nego ??to je sam taj iznos.

[zombi]

Zovu mene nedavno rodjaci iz USA i kažu da se kriza gore debelo osjeti i sl.i pitaju kako je god nas-ja se grohotom nasmijaše-pa mi smo odtkad ja znam za sebe u krizi :-)

[volimmore]

koliko smo dugo izlo?ženi, već smo otporni na krizu!

izgleda da vlada hoće opet malo opelje??it svih skupa, i to tako da ispadne sve ok, jer ka "sami" su ljudi izabrali.
i ovo je sprdačina, u medijima se govori o "dobrovoljnom" mirovinskom fondu, a činjenica je da 5% od plaće svakome uzimaju htio to ili ne, jedina dobrovoljnost u svemu je izabrat između 5 "dobrovoljnih" fondova, koji su btw svi u minusu!

[Seawhisper]

Cinjenice:
- Nas 800 000 doprinosi, placa PDV i razne poreze.
- Njih 400 000 to trosi tako sto rade po raznim uredima i drzavnim upravama
- Imamo 400 000 umirovljenika od kojih je veliki broj laznih i spremljeno prijevremeno.

Hrvatska ima 4 000 000 sto je jedan manji grad na ovoj baloti. Pa dokle tako.

[Seawhisper]

Evo kako je krenulo

Objašnjenje bankarske krize


Mladi Chuck je odselio u Texas i za 100 dolara kupio magarca od farmera.
Farmer je obecao isporuku iduci dan.
Taj dan je farmer došao i rekao: "Žao mi je momce, magarac je crknuo."
Chuck je rekao: "Dobro, vratite mi novac."
Farmer: "Žao mi je, ne mogu, vec sam to potrošio."
Chuck kaže: "Onda mi donesite crknutog magarca."
Farmer: "Što ce vam to?"
Chuck: "Raspisat cu lutriju."
Farmer: "Ne možete to napraviti."
Chuck: "Mogu, samo gledajte i ne recite nikome da je crkao."
Mjesec dana kasnije farmer sretne Chucka i pita ga što je bilo..
Chuck: "Raspisao sam lutriju. Tiket je bio 2 dolara, prodao sam ih 500 i zaradio 898 dolara."
Farmer: "Zar se nitko nije žalio?"
Chuck: "Samo tip koji je dobio. Vratio sam mu 2 dolara."

Chuck sada radi u banci.

[Dalmos]

Evo kako je krenulo

Objašnjenje bankarske krize


Mladi Chuck je odselio u Texas i za 100 dolara kupio magarca od farmera.
Farmer je obecao isporuku iduci dan.
Taj dan je farmer došao i rekao: "Žao mi je momce, magarac je crknuo."
Chuck je rekao: "Dobro, vratite mi novac."
Farmer: "Žao mi je, ne mogu, vec sam to potrošio."
Chuck kaže: "Onda mi donesite crknutog magarca."
Farmer: "Što ce vam to?"
Chuck: "Raspisat cu lutriju."
Farmer: "Ne možete to napraviti."
Chuck: "Mogu, samo gledajte i ne recite nikome da je crkao."
Mjesec dana kasnije farmer sretne Chucka i pita ga što je bilo..
Chuck: "Raspisao sam lutriju. Tiket je bio 2 dolara, prodao sam ih 500 i zaradio 898 dolara."
Farmer: "Zar se nitko nije žalio?"
Chuck: "Samo tip koji je dobio. Vratio sam mu 2 dolara."

Chuck sada radi u banci.

Jako dobra baza nasmija san se od gusta ali pitanje je di je jos 1000 dolara ako je prodao 500 po 2 dolara onda je zaradia 100 i ako je vratia 2 onda je njemu ostalo 998. eto ali odlicna baza

[kokolo]

Dalmos,jebe te matematika

[ivo_1]

Dalmos,jebe te matematika

malo samo, nije puno

[Mikaya]

Ma nije za zamjerit...bit ce zbog tecaja........

[Dalmos]

Zaboravi san na 100 ulozenih a i dok san to pisa mala mi s rasplakala pa nije za cuditi se. ALi srica da iman vas moje advokate pa mi nista nece proci nezamjeceno. .....Fala vam

P.S

Neka digne ruku onaj ko nije grisija.

[rupotina]

Zovu mene nedavno rodjaci iz USA i ka?žu da se kriza gore debelo osjeti i sl.i pitaju kako je god nas-ja se grohotom nasmija??e-pa mi smo odtkad ja znam za sebe u krizi :-)

I duze kolega i duze, ja san malo stariji ali ipak bi tribalo upitat Splitski kanal cini mi se on najstariji pa ces vidit od kada ta kriza ide.....zaprepastija bi se..

Dalmos, daj vidin da ti ide matematika i racun, bili mi moga skontat ove prihode i rashode za porez.....hahahaha.........sad ka fol Zara ga je smela
Rekla bi Dina da nije od bunike............

[splitski kanal]

Meni se čini da je Kriza krenila nakon tragične smrti biv??ega Premijera Vlade biv??e SFRJ dr. D?žemala Bijedića 18. siječnja 1977. g. u avionskoj nesreći na putu za Sarajevo. Svi se ekonomski stručnjaci sla?žu da je to bija najuspje??niji Premijer u povijesti na ovim prostorima od 1971-1977 i ima je najbolje ekonomske eksperte u Vladi (npr. ministar financija je bija na?? ?*ibenčanin akademik dr. Jakov Sirotković, inaće rođen na otoku Rabu, najboji na?? financijski stručnjak, ća ga je zna koristit i UN i Svjetska banka) i ima je najboje ekonomske uspjehe. Otvorija je sve najpoznatije poslove u zemljama biv??eg Istočnog bloka, 3. svita i na Mediteranu, Bliskom Istoku, Africi, Latinskoj Americi za sve na??e največe kompanije svaka u svojoj struci (npr. INA, Industrogradnja, Đuro Đaković, Jugoturbina, Torpedo, Lavčević, Pomgrad, Montmonta?ža, sva na??a brodogradili??ta, Pliva, Dalmacijacement, Dalmacija Dugi Rat, itd).
Tada se ??u??kalo da je avion namjerno sru??en od strane nekih iseljenika, a danas znamo da je to najvjerojatnije maslo srpskog dila KOSa, ka osveta Titu da je stavija za Premijera Vlade obrazovanog poliglotu muslimana, jednog od ritkih moralnih političara u to vrime.
Ostalo već svi znamo kako je nakon toga krenilo nizbrdo i do danas se nismo vratili na godi??nje stope rasta BDPa iz toga razdoblja od vi??e od 7%-11%.
U političke probleme nebi ulazija, to je irelevantno, ovo je čisto odgovor od kada smo u krizi u raznim varijacijama

[splitski kanal]

Međutim, mo?žda neće bit ni??ta od ukidanja 2. Mirovinskog stupa!!
Kako se je na??a Vlada i na?? sugrađanin i vajda Dalmatinac (neznan jeli se on smi tako deklarirat) brzo izlaja sa svojon namjerom, brzo je reagiralo tr?ži??te novca u R. Hrvatskoj. Svi relevantni ekonomski stručnjaci i predstavnik Svjetske banke u Zagrebu su upozorili Vladu da ne dira u mirovinske fondove, nego neka preispita svoj 1. Mirovinski stup ili mirovinski fond unutar Dr?žavnog proračuna.
Vi??e o tome:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrva...6/Default.aspx

[rupotina]

Eto
A sta san ja reka da "splitski kanal" zna.
I mene je iznenadija koliko je kako bi reka "senior" gradjanin.
Splitski nemoj se ljutit, sala mala sve 5 i