Malo novosti iz tiska

[emerik]

http://www.jutarnji.hr/foto-zaroblje...-dana-/993968/


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...rhivu-u-Rijeci

[emerik]

Projekt plutajućeg tehnološkog inkubatora tvrtke Blueseed sve je bliže realizaciji. Riječ je o ideji Maxa Martyja, Daria Mutabdžije i Dana Dascalescoua koji nasuprot Kalifornije u međunarodnim vodama žele usidriti gigantski brod u kojem bi radili znanstvenici, programeri i developeri iz cijelog svijeta bez vađenja američke vize. Marty i Mutabdžija su imigranti pa im se imigracijska politika SAD-a nije pretjerano svidjela. S obzirom da zakone ne mogu mijenjati, odlučili su ih malo zaobići. Projekt Blueseed plovio bi oko 12 nautičkih milja udaljenosti od kalifornijske obale, a mjesec dana života na njemu stajao bi 1200 dolara.



- mJutarnji




Porsche predstavio novi 911 Cabrio: Znate li na kojem je hrvatskom otoku sniman spot?

http://www.jutarnji.hr/porsche-preds...-spot-/993674/

[emerik]

Lovac na blago na

[Frankie]

Selo moje malo kol'ko si heroja dalo!!!

??*iben??Â�ani se spremaju za vikend bez izlaska iz ku??‡e - Jutarnji.hr

[Dalmos]

Selo moje malo kol'ko si heroja dalo!!!

??*iben??Â�ani se spremaju za vikend bez izlaska iz ku??‡e - Jutarnji.hr

Vidim ja da ti prijatelju mos svugdi poc ali Sibencane zaobic nikako. hehe neka neka za dobrim konjom prasina se uvik dizala.

Nego drago mi je sta se kod tebe u tvom gradu (ipak nije selo ko Sibenik) vidi da su ipak to gradani pa se kupaju na ove lipe dane http://www.index.hr/xmag/clanak/spli...ma/597247.aspx a nije laga jedan forumas kad je reka da covjek o splitu sudi samo iz clanaka na indexu, zakljucio bi da je rijec o najvecoj skupini redikula na jednom mjestu u svijetu

[Dalmos]

Slika govori milijun rici

POGLEDAJTE VA

[Frankie]

Vidim ja da ti prijatelju mos svugdi poc ali Sibencane zaobic nikako. hehe neka neka za dobrim konjom prasina se uvik dizala.

.... zakljucio bi da je rijec o najvecoj skupini redikula na jednom mjestu u svijetu[/B]

Pa lako vam je dizat prasinu kad ste uvik eksponirani u medijima.Voli Vas kamera i gotovo. Joj kad se sitim Marijane Nemeseve i one zlatne prasine sta se dizala za njom.

Split je uvik bija najvece okupljaliste oridjinala(ne redikula kako ih ti nazivas jer u Splitu takvi nikad nisu bili ismijavani,vec na neki poseban nacin prigrljeni i sticeni).

[emerik]

KRU??NA PUTOVANJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA NISU BILA NI?*TA MANJE ATRAKTIVNA NEGO DANAS, A PUTNICI SU BILI I MNOGI POZNATI LJUDI

Stepinac Â?Princezom OlgomÂ? u Svetu zemlju
Od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. , 360 hodočasnika iz Hrvatske predvođeno zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Alojzijem Stepincem putovalo je iz Splita, preko Pireja (Atene) do Haife. Sredozemljem su kru?žili i u?živali Vladimir Nazor i Grga Novak

Luko BRAILO
Â?Kraljica MarijaÂ? pred DubrovnikomSuvremeni turizam te??ko je zamisliv bez manjih ili većih kruzera, a koliko se taj dio u industriji putovanja promijenio u posljednjih osamdesetak godina mo?že se vidjeti na iznimno zanimljivoj izlo?žbi Â?Lloydovi slikopisiÂ? postavljenoj u dubrovačkom Kne?ževu dvoru.
Ti su slikopisi digitalnom tehnikom s originalnih negativa na staklu pretvoreni u fotografske reprodukcije i donose zanimljivu priču o kru?žnim putovanjima Mediteranom nekada??njih luksuzno uređenih parobroda-kruzera Â?Kraljica MarijaÂ? i Â?Princeza OlgaÂ?, koji su između dva svjetska rata bili u vlasni??tvu onda??njeg jugoslavenskog Lloyda (JL). Zbirka tih slikopisa čuvala se u hotelu Â?ExcelsiorÂ?, nekad također u vlasni??tvu JL-a, a uprava tog hotela ju je 1964. godine darovalo dubrovačkom Pomorskom muzeju.
Jugoslavenski Lloyd bio je najjače parobrodarsko dru??tvo u Kraljevini SHS, a nastalo je 1. siječnja 1929. godine spajanjem pomorskih kompanija Â?Atlantska plovidba â?? Ivo RačićÂ? iz Dubrovnika i splitske Jugoslavensko-amerikanske plovidbe. U svojoj floti to je dru??tvo imalo 24 parobroda od kojih su Â?Kraljica MarijaÂ? i Â?Princeza OlgaÂ? plovili na kru?žnim putovanjima Sredozemljem. I to od Splita i Dubrovnika do Grčke, Palestine, Egipta, Maroka, Tunisa, ?*panjolske, Italije i Malte, gotovo istim rutama kojima i danas plove suvremeni kruzeri, ka?že vi??i kustos dubrovačkog Pomorskog muzeja Đivo Ba??ić koji je s kolegicom Ivonom Michl autor spomenute izlo?žbe.
Za parobrod Â?Kraljica MarijaÂ? koji je Jugoslavenski Lloyd kupio 1931. godine ve?že se i početak jadranskih tura kao dijela velikih sredozemnih kru?žnih putovanja tog doba. Kako kazuju povijesni zapisi uplovljavanje u Split, Dubrovnik i Kotor bilo je nezaobilazno prije plovidbe prema Grčkoj i
i drugim dujelovima Mediterana .
Vrhunska udobnost uz vrlo niske i pristupačne cijene bila je poslovna politika Jugoslavenskog Lloyda, napominje Ba??ić, pa su putovanja od najmanje dva tjedna mogli priu??titi različiti slojevi onda??njeg dru??tva, od činovnika i obrtnika do znati?željnika koji su parobrodom-kruzerom htjeli vidjeti kulturno-povijesne znamenitosti Mediterana.
Koliko su putovanja Â?Kraljicom MarijomÂ? bila popularna između dva svjetska rata potvrđuje i podatak da se godine 1933. čak 500 ljudi prijavilo za kruzing Mediteranom, dok je Â?brod imao 400 udobnih kabinaÂ?, kako je to zabilje?ženo u splitskoj Â?Jadranskoj stra?žiÂ?, pomoračkom glasilu koje je donosilo izvje??ća i fotografije s putovanja Â?luksuznih parobrodaÂ?.

Uni??tena u Casablanci

Samo te godine Â?Kraljica MarijaÂ? je obavila deset kru?žnih putovanja Sredozemljem, a za 206 dana taj je parobrod pre??ao 30.000 nautičkih milja. Brod je izgrađen 1906. godine u Belfastu, dobio ime po kraljici Mariji, supruzi kralja Kraljevine Jugoslavije Aleksandra Karađorđevića, bio je dug 156,8, ??irok 18,3, visok 7,1 metara, a imao je 10.382 BRT-a. Najče??će je plovio iz Splita, preko Dubrovnika i Kotora do Grčke, Palestine, Egipta i natrag.
Godine 1940. prodan je Francuzima, a tijekom II svjetskog rata uni??ten je u luci Casablanca.
I parobrod Â?Princeza OlgaÂ? izgrađen je 1915. godine u Belfastu, a Jugoslavenki Lloyd ga je preuzeo 1935. godine. Brod je dobio ime po Olgi, tada??njoj kneginji Kraljevine Jugoslavije. Istodobno s preuzimanjem broda Jugoslavenski Lloyd je s tada??njim Ministarstvom po??te sklopio ugovor o prijenosu po??te Â?Princezom OlgomÂ? u Grčku, Egipat i Palestinu, jer je po??ta dotad u te zemlje i??la preko njemačkih luka.
Â?Princeza OlgaÂ? je bila ne??to skromnijih dimenzija od Â?Kraljice MarijeÂ?: taj je brod bio dug 137,3, ??irok 17,6, visok 10,5 metara, imao je 8.840 BRT-a, mogao je primiti 360 putnika, od toga u prvom razredu 300, a u drugom 60.

Arheolog i pjesnik

Â?Princeza OlgaÂ? je kao i Â?Kraljica MarijaÂ? plovila Sredozemljem, a među inim putovanjima bilje?ži se ono od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine kada je 360 hodočasnika iz Hrvatske predvođeno zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Alojzijem Stepincem putovalo je iz Splita, preko Pireja (Atene) do Haife u Svetu zemlju.
Â?Princeza OlgaÂ? je prodana Portugalcima 1940., pa je od te pod imenom Â?Serpa PintoÂ? do 1955. godine plovio od tamo??njih luka prema Africi i Ju?žnoj Americi.
Zanimljivo je da su onda??nje domaće kao i strane novine donosile izvje??ća i fotografije s putovanja spomenutih parobroda, ističe Đivo Ba??ić. Dodaje kako se uz udobnost boravka na brodu i vrhunsku poslugu osobito vodilo računa o tome da putnici prigodom posjeta Veneciji, Ateni (Pireju), Kairu (Port Said), Istanbulu... ili kojem drugom odredi??tu na Sredozemlju dobiju potrebne informacije ??to ih tamo čeka.
Tako su se na brodovima odr?žavala predavanja o kulturno-povijesnim znamenitostima gradova i mjesta koje valja posjetiti. Zanimljive zapise s putovanja tim parobrodskim kruzerima onda??njim i dana??njim su nara??tajima ostavili glasoviti arheolog Grga Novak i pjesnik Vladimir Nazor.
Kairo â?? najveći grad beskućnika

Grga Novak je 1935. godine zapisao kako tada Â?nije bilo velegrada na svijetu koji je imao toliko beskućnika kao Kairo, osobito djece, oko 30.000Â?. Zanimljiva je i njegova opaska prigodom plovidbe za Egipat. Â?Svaki pristanak broda iskoristila bi dru??tva za promet stranaca u svoje svrhe, tako je na sličnom ranijem putovanju pristanak u Port Saidu značio i poziv na izlet u Kairo za 56 forinti. Vodiči su ostavljali dojam kao da nisu imali namjeru pokazivati znamenitosti već uvesti čovjeka u kakvu egipatsku trgovinu gdje bi imali dio zaradeÂ?, zamijetio je Grga Novak tridesetih godina pro??log stoljeća gotovo isto ono ??to se i danas događa u kruzerskim lukama na Sredozemlju.

Nazor: Tunjevina kao torta od čokolade

Uoči uplovljavanja u Pirej (Atenu) slavni pjesnik Vladimir Nazor bilje?ži â?? Â?Putnici se okupa??e u basenu na prednjem dijelu palube br. 1. Dame su i gospođice svukle ??arene pid?žame, metnule danas na se svoju već treću toaletu, obukle odijelo u kome se na tako otmjenom brodu u?živaju u zajedničkoj blagovaonici delikatne slasti francuske kuhinje. Čak i na??a plebejska tunjevina dolazi na stol bez ijedne ko??čice, smrvljena i pasirana, u formi torte od čokoladeÂ?, zapisuje Nazor.
Na povratku u domovinu Â?ubla?žila seÂ? francuska kuhinja bilje?ži Nazor, ističući â?? Tunjevina (torte du thon adriatique) dolazi sada na stol rezana u kri??ke, pečena na Â?gradelamaÂ?, s pomodrenim dračama i s ru?žičastom koricom. Omelettes a la Madame Pompadour sad su â?? na veselje pana R. â?? prave palačinke, a ćevapčići â?? prva??nji Oislillions du porceau et boeuf â?? pečeni su doista Â?sur le grilÂ? pa slavnije pjevajuÂ?, primjećuje Nazor.

Novak: Kleopatra nije gre??nica

Predstavljajući putnicima egipatsku Aleksandriju Grga Novak, među ostalim, zapisuje: Â?Historija je Aleksandrije toliko poznata da nam spomenici i ne trebaju, jer su savremenici o tom gradu mnogo pisali, pa mi danas poznamo i njegovu historiju i njegov ?život kao rijetko kojeg drugog grada. Osobito se njegovo ime spominje u vezi sa posljednjom kraljicom bogate Aleksandrije, sa razbludnom Kleopatrom. Nema ?žene kojoj su legenda i roman naprtili toliko grijeha kao upravo Kleopatri, tako da je postala simbol neobuzdane pohote, zavodnice i razbludnice. Historija u XX v. uspjela je da njenu ličnost očisti od svih privjesaka i legenda pa je istina samo da je ona svojom krasnom pojavom i svojim duhom uspjela da steče ljubav Cezarovu i da osvoji do ludila Antonija, ali je ona ipak ostala velika radeći za spas svoje domovine i njenu nezavisnost od RimaÂ?, ustvrđuje Grga Novak.

[Frankie]

Neobi

[Dalmos]

Neobi

A di ce Frankie nego na sibenske vijesti. Fala prika za ovu vijest nisam je vidio a poznam dobro i ovu medicinsku sestru jako dobra osoba.

Hvala jos jednom

[Turist]

je neka poznata cunka

je li kome izvadilo koju sarmu sta mu je tesko pala na zeludac

[Dalmos]

je neka poznata cunka

je li kome izvadilo koju sarmu sta mu je tesko pala na zeludac

Stari cura je na mistu ali sam cuja da je kod nje u ordinaciji ko u vojsci. Nema da ce neko njoj drzat red. Ili slusaj ili van. Kazu da je Mesica izbacila jer je hitno triba na odjel kad je posjetia Sibenik ali je ona imala redovnu pacijenticu i rekla mu cekaj red ili ajde u drugu bolnicu hehe

NA kraju je ceka i bia manji od makova zrna

[Frankie]

?ibenik IN - Renata Juras ?eka dijete sa ?etrnaestogodi?njakom

A bidne ove cure iz Sibenika.Ja s njima stvarno suosjecam. Meni su neke u povjerenju rekle da nikad nisu dozivile orgazam jer da Sibencanci imaju pisulince od 5 cm pa je valjda zato ova i potrazila utjehu u pionirskoj cuni.

[emerik]

Dnevno.hr - 'Ratno stanje' u Splitu - oko 400 ozlije?enih na poledici


Polomljeni Spli

[Frankie]

Svaka rijec je suvisna.

UZLET JE MOGU

[emerik]

Jedan od najvećih kruzera na svijetu Queen Mary 2 kreće na prvo putovanje oko Australije


- mJutarnji

[Dalmos]

Ugu

[Dalmos]

Turist

evo naljutiti Rica opet

mislim da ce izac jos jaci iz svega ovoga.

Kerum do

[emerik]

Umrla pjeva


http://www.youtube.com/watch?v=3JWTaaS7LdU

[Dalmos]

citajuci dnevni tisak procitao sam ovaj clanak i osjecao nepravdu koju Hrvatski narod vec godinama trpi ali nemoze nista napraviti. Ovo sta iznosim je moje osobno misljenje i ne zelim da nitko misli da sam tip koji se tuce uprsa da je Hrvat i da pokaziva to svugdi di dode jer takav nisam. Kod mene je uvik bilo i bice DA POLITIKA NECE U MOJU BUTIGU.

Ali ponukan ovim clankom i jednim komentarom ispod clanka samo sam osjecao poriv da napisem i odam u najmanju ruku malu pocast jednom (po mom skromnom sudu) zivom heroju. koji i dan danas pati ali jos uvik je pravi vojnik. Ovaj covik po svakom svom nacinu kretanja,razgovora,drzanja itd... zasluzuje da ude u rijecnik kao simbol za rijec VOJNIK tj VOJNICINA

Fala ti Ante i po mom misljenju nikad ti se nikad nitko nece moci u ovoj nasoj drzavi oduzit ne za to sta si bio sudionik rata nego zato sta si radio svoj posao kako bi svak od nas tribao raditi svoj a za kraj si dobio to da nevidis odrastanje svoje dice,da nezivis zivot jer samo jedan imamo a tvoj si dao za sve nas koji danas sidimo u foteljama,katrigama,i surfamo,idemo pijemo i smijemo se.....

Cast mi je biti ziv u ovo doba i znati da sam zivio s istinskim herojom.

P.S

Jos jednom naglasavam da ovo nije nikakvo hrvatstvo ili nesto drugo nego moje razmisljanje kako je ovaj covik prihvatio svoj posao i kako ga je odradio (odraduje) po PS a za to je kaznjen kao i cijela njegova obitelj.

Ante Gotovina: Ponosim se svime, a u Haagu sam jer sve vlade od 1998. nisu odradile svoj posao - mJutarnji