Nepoznati heroji Arktika: Kako su Volo??ćan, Opatijac i Lovranac prije stoljeće i pol osvojili Sjeverni pol
Članovi posade jedrenjaka Tegetthoff - među kojima su bili i Jakov Sučić iz Voloskog, Frane Leti?? iz Opatije i Vicko Palmić iz Lovrana, postali su nacionalni simboli u Italiji, Če??koj, Austriji i Mađarskoj, ali u Hrvatskoj, koja je dala velik obol uspje??nosti ovog pohoda, malo se zna o utjecaju njezinih dr?žavljana na otkriće Zemlje Franje Josipa, dotad nepoznatog morskog arhipelaga
Čak dvanaest Hrvata, odnosno polovica ukupne posade jedrenjaka Tegetthoff, sudjelovalo je u ekspediciji na Sjeverni pol koji su od 1872. do 1874. godine predvodili Julius Payer i Carl Weyprecht.
Ekspedicija je to o kojoj su ispričane brojne priče koje slave vođe ekspedicije, ali i članove posade koji su postali nacionalni simboli u Italiji, Če??koj, Austriji i Mađarskoj, ali u Hrvatskoj, koja je dala velik obol uspje??nosti ovog pohoda, malo se zna o utjecaju njezinih dr?žavljana na otkriće Zemlje Franje Josipa, dotad nepoznatog morskog arhipelaga.
â?? Prema zapisima iz povijesnih knjiga, među 12 hrvatskih članova posade spominju se trojica Volo??ćana. Saznali smo da se to odnosilo na tada??nji kotar Volosko, daleko ??iri pojam od samog mjesta Volosko, a zapravo se radilo o Jakovu Sučiću iz Voloskog, Frani Leti??u iz Opatije te Vicku Palmiću iz Lovrana â?? objasnio je Jan Bernd Urban , koji je u suradnji s multimedijalnim portalom Liburnija.net postavio izlo?žbu Â?QuarneroliÂ? posvećenu upravo liburnijskim članovima posade slavnog jedrenjaka Tegetthoff. Cilj izlo?žbe, koja je dosad gostovala u volo??ćanskom baru Â?Kon-TikiÂ? te hotelu Miramar, a uskoro se sprema Â?na putÂ? i do lovranske galerije Â?LaurusÂ? jest upravo ukazati na značaj liburnijskih i hrvatskih ruku u slavnoj ekspediciji.

Ime Â?QuarneroliÂ? izlo?žba je dobila prema nadimku koji je Carl Weyprecht dao mornarima, a iako se prvotno odnosilo na Â?ljude s KvarneraÂ?, ubrzo se pro??irilo i na čitavu posadu.
Dvogodi??nja ekspedicija

Na svoj put ka Sjevernom polu, s ciljem pronalaska Â?vezeÂ? do Beringova prolaza, Quarneroli su se otisnuli 1872. godine, a vrlo brzo nakon ulaska u Â?područje vječnog snijega i ledaÂ?, brod je okovala ledena santa, pa je ekspedicija bila primorana na Â?plutanjeÂ? sjevernim prostranstvima no??ena strujama.

Tijekom svog dvogodi??njeg boravka na području oko Sjevernog pola, članovi ekspedicije izvr??ili su brojna istra?živanja s ogromnim utjecajem na moderne znanosti poput meteorologije i geologije, otkrili Zemlju Franje Josipa te 12. travnja 1874. godine stigli na 82. stupanj sjeverne geografske ??irine, odnosno najsjeverniju točku na koju je do tada stupila ljudska noga. Nakon toga, bili su primorani napustiti jedrenjak Â?TegetthoffÂ?, nazvan po slavnom austrijskom admiralu te se pje??ice uputiti na nesigurno putovanje ledom. Krajem kolovoza iste godine, nakon tri mjeseca lutanja, pokupili su ih ruski ribari i izvukli na sigurno.

â?? Za ovu izlo?žbu bilo je potrebno priču o ekspediciji Tegetthoff okrenuti naglavačke. Svijet zna da je ona poznata kao misija Weyprechta i Payera, međutim mi smo fokus stavili na mornare iz ovih krajeva, koji su se pokazali kao presudan čimbenik bez kojih bi ta odiseja polarnim krajevima zavr??ila tragično â?? istaknuo je Urban.
Umrli mladi i po??tovani

Po povratku sa sjevera, mornari su nagrađeni visokim odličjem za hrabrost, ordenom Franje Josipa II., a vođe ekspedicije pobrinuli su se da njihova posada bude zbrinuta do kraja ?života, odnosno da im osiguraju sigurna i dobro plaćena zaposlenja.
â?? Jo?? tijekom ekspedicije, Weyprecht i Payer mornare su učili čitati i pisati, a nakon povratka omogućili su im da u Dubrovniku zavr??e ??kolu za lučke pilote te im prona??li namje??tenja. Volo??ćan Jakov Sučić tako je dobio namje??tenje lučkog pilota u Voloskom, samo par desetaka metara od svoje rodne kuće, a karijera Lovranca Vicka Palmića oti??la je u sasvim suprotnom smjeru. On je postao lučki pilot u Trstu, jednoj od najvećih i najznačajnijih luka, ??to je bio posao koji je nosio veliku odgovornost, ali i čast. U Trstu je Palmić i umro, relativno mlad, u 44. godini, i to u vojnoj bolnici. To je samo jedan pokazatelj koliko ga se tada cijenilo, jer osim vojnih lica, tek su rijetki civili imali privilegij liječiti se u toj bolnici â?? objasnio je Urban.

Čini se da je te??ko iskustvo putovanja na Sjeverni pol, velika hladnoća i izlo?ženost bolestima ostavilo traga na liburnijskim Quarnerolima, jer svi su umrli relativno mladi, u četrdesetim godinama. Najtragičniji je primjer Volo??ćana Jakova Sučića, koji je â?? nakon ??to je pro?živio hladnoću sjeverne divljine â?? umro nakon spa??avanja djevojčice iz mora ispred zgrade lučke kapetanije, i to od komplikacija nakon upale pluća.
Otkriće Zemlje Franje Josipa

Priču o plovidbi broda Tegetthoff prvi je u Hrvatskoj Â?uprizorioÂ? Miljenko Smokvina, koji se proučavanjem raznih aspekata ove ekspedicije bavi već vi??e od 15 godina. Prije tri godine organizirao je u Dr?žavnom arhivu u Rijeci i veliku izlo?žbu o sudjelovanju jadranskih pomoraca u misijama na Arktik povodom 125. obljetnice Prve polarne godine â?? po njemu jedne od najznačajnijih posljedica ekspedicije Tegetthoff.
â?? Cilj tog poduhvata bilo je znanstveno istra?živanje, ?željeli su naći prolaz do Beringova prolaza. Iako je danas to moguće, zbog topljenja leda, u ono vrijeme bila je to sasvim nemoguća misija, koja je ipak ostavila značajan utjecaj na razvoj brojnih znanosti â?? od meteorologije, geofizike, magnetizma, istra?živanje polarnog svjetla... Otkriće Zemlje Franje Josipa u javnosti je slavljeno kao najveći poduhvat ovog putovanja, no to se otkriće dogodilo sasvim slučajno, dok su pravi dobitak sustavna mjerenja koja su vr??ena tijekom dvije godine ekspedicije Tegethoff i koja predstavljaju osnovu za sva daljnja istra?živanja.
Prva polarna godina

Nakon povratka u Austriju, Carl Weyprecht poku??avao je potaknuti sveobuhvatno znanstveno istra?živanje Artkika, i 1882. godine ono je prvi puta i provedeno, objasnio je Smokvina.

Zbog toga se 1882. računa kao Prva polarna godina koja se nakon toga organizira svakih 25 godina, a predstavlja opse?žna znanstvena istra?živanja s naglaskom na oba svjetska pola. U prvoj polarnoj godini sudjelovalo je dvanaest zemalja, a austrijsku ekspediciju na otok Jan Mayen u području Arktika ponovo su u najvećem dijelu sačinjavali upravo hrvatski pomorci.
â?? U četrnaestočlanoj posadi na otočiću Jan Mayen svoje su mjesto na??li Stefano Rocco iz Rovinja, Ivan ?*amanić s otoka Krka, Josip Baretinčić i Josip Giordana iz Rijeke, Anton Mikačić s Brača i Toma Diminić iz Kraljevice, ??to znači da su na??i pomorci bili česti Â?gostiÂ? na području Arktika. Iz jo?? jedne zanimljivosti vidljiv je njihov utjecaj. Brod Tegetthoff posebno je konstruiran i ojačan kako bi mogao podnijeti napore putovanja kroz područje leda, a nadzor na izgradnji broda obavljao je jo?? jedan na?? pomorac â?? Pietro Lusina s Cresa. Po uzoru na brod Tegetthoff konstruiran je kasnije i brod Â?FramÂ?, ??to je norve??ka riječ za naprijed, a upravo tim brodom Roland Amundsen stigao je do Ju?žnog pola - zaključio je Smokvina.
Quarneroli se istakli tijekom Vi??ke bitke

Vi??ka bitka â?? u kojoj je austrijska mornarica 1866. godine pobijedila talijansku flotu â?? poprilično je značajna za misiju broda Tegethoff na Sjeverni pol. Prije svega, na simboličnoj razini â?? Austrijance je predvodio Wilhelm von Tegetthoff, po kojem je brod za arktičku ekspediciju dobio svoje ime â?? ali i na onoj praktičnoj. Upravo tijekom Vi??ke bitke Austrija je stekla uvjerenje da mo?že biti sna?žna svjetska mornarica, a va?žnu ulogu u ovom pomorskom sukobu odigrali su najiskusniji austrijski moreplovci â?? oni pristigli s hrvatskih obala. Mornarički časnik Heinrich von Littrow, koji je većinu ?života proveo u Rijeci i Opatiji, tijekom te bitke dobio je potvrdu o kvaliteti hrvatskih mornara, i upravo on je svojim kolegama Weyprechtu i Payeru preporučio i pomagao odabrati Â?QuarneroleÂ? za njihovu misiju na Arktik.
Priča trojice mornara â?? kulturna ba??tina

Priče trojice mornara s liburnijskog područja koji su otkrivali Sjeverni pol dugo je vremena prekrivala pra??ina, no one su sad izvučene iz naftalina i trebale bi za?živjeti kao dio turističke, povijesne i kulturne ba??tine Lovrana, Opatije i Voloskog. U prilog tome idu i tri spomen-ploče postavljene zaslugom lovranskih i opatijskih Lionsa na rodnim kućama Sučića, Leti??a i Palmića, ali i izlo?žba koja će svoj trajni ?život nastaviti u Lovranu.

â?? Za razliku od Opatije, u priču oko postavljanja izlo?žbe u Lovranu uključio se ??iri krug ljudi, uključujući Lions Club, Općinu Lovran i Turističku zajednicu jer su prepoznali njen povijesni značaj, ali i turistički potencijal. Tako su najavili i ?želju da preuzmu čitav materijal, koji bi trebao postati nukleus buduće izlo?žbe pomorske povijesti Lovrana, koja bi se trebala kao stalni postav Â?nastanitiÂ? u lovranskoj kuli. Upravo teku dogovori oko toga da se materijal preuzme od njegova vlasnika, odnosno hotela Â?MiramarÂ?, a vjerujem da ću moći utjecati da se čitav materijal donira Lovrancima â?? zaključio je Urban
Rtovi na Arktiku - Fiume i Trieste

Tijekom polarne ekspedicije broda Tegetthoff, osim brojnih znanstvenih otkrića, posada je otkrila i brojna nova kopnena područja. To je bilo i očekivano, budući da jo?? nikad ranije ljudska noga nije stigla tako daleko na sjever, a to je područje na kartama bilo prikazano kao obična bijela praznina bez ikakvih detalja. Uz njihovo najva?žnije otkriće â?? Zemlju Franje Josipa, neka su područja nazvali i imenima lokacija iz kojih su stigli hrvatski pomorci. Tako na području Arktika imamo rtove Fiume i Trieste, kao i brdo Littrow.