KRUH SA SEDAM KORA

Pomorci su ljudi koji svjesno ?žive opasno, jer prema statistici svaki se dan sudari ili nasuče pet brodova, a godi??nje na svjetskim morima ?život izgubi između 250 i 800 ljudi.
?*to je u zemlji ?životni standard vi??i, zanimanje za plovidbu je manje. Primjer za to je Velika Britanija, koja ima trgovačku i putničku flotu od oko 800 brodova, a ima 23.000 pomoraca, odnosno 5.000 manje nego Hrvatska.
Hrvatska ima oko 28.000 pomoraca, od kojih 15.000 časnika, a većina ih zarađuje kruh na nemilosrdnom međunarodnom pomorskom tr?ži??tu radne snage, u konkurenciji 1,5 milijuna pomoraca, među kojima je oko 600.000 pomorskih časnika.
Zanimanje pomorac odavno je li??eno romantike jer danas moderni brodovi sti?žu u luke točno u minutu prema redu plovidbe. Taj ritam plovidbe uzrokuje stres i kroničnu premorenost posada koje su, uglavnom, svedene na minimalan broj zbog ??tednje brodara. Zato ne čudi ??to je 75 posto svih pomorskih nesreća uzrokovano ljudskim faktorom.
Samo u Europskoj uniji trenutno nedostaje oko 300.000 pomorskih časnika, a u svijetu oko 500.000, ??to svjedoči o tome da doista nije lako ploviti. Na svjetskom tr?ži??tu pomorske radne snage najvi??e je Filipinaca (20.000), slijede Rusi (55.000), Ukrajinci (50.000), Indijci (46.000)...
Mnogi pomorski časnici, posebice iz â??egzotičnih zemaljaâ??, plove s krivotvorenim pomorskim svjedod?žbama, koje se mogu kupiti za nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara, od Gruzije do Filipina. Svjetska trgovačka flota ima oko 100.000 brodova nosivosti veće od 100 tona, od toga 56.000 trgovačkih brodova, te unatoč globalnoj krizi, bit će brojnija za 10.000 novih brodova, s tim da će trećina sada??nje flote u rezali??te zbog sve stro?žih uvjeta plovidbe koje propisuje Međunarodna pomorska organizacija.
Za te nove brodove potrebni su kvalitetno ??kolovani pomorci kakvi te??ko da mogu pristizati iz siroma??nih zemalja, a oni iz tehnolo??ki razvijenih zemalja ba?? nemaju ?želje za plovidbom, odnosno taj je pomorac preskup. Primjerice, Norve??ka i Amerika imaju veliku trgovačku i putničku flotu na kojoj plovi vrlo malo njihovih dr?žavljana, jer oni mogu imati dobra primanja i na kopnu. Zato te zemlje nastoje svoje građane privući na plovidbu visokim plaćama.
Slično čine Japanci, Britanci i Nijemci da kao pomorske velesile ne ostanu bez stručnjaka za pomorstvo koji se, u prvom redu, ??koluju i praksom na brodovima. Zato ne čudi ??to su na svjetskom pomorskom tr?ži??tu hrvatski pomorski časnici vrlo tra?ženi te se smatraju jednim od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda.
Dok u Hrvatskoj zapovjednik broda ili upravitelj stroja mora imati zavr??en Pomorski fakultet, u svijetu nije tako, čak ni u Europskoj uniji, gdje se ta zvanja mogu steći dugogodi??njom plovidbom nakon srednje pomorske ??kole te nizom tečajeva, a potom polaganja ispita. Dosad su tako i mnogi na??i pomorci sa srednjo??kolskom pomorskom naobrazbom do??li do najvi??ih zvanja tečajevima i polaganjem ispita za zapovjednike i upravitelje stroja, primjerice u Nizozemskoj.
Kako bi se smanjio manjak pomorskih časnika, u svijetu su neki brodari počeli ??kolovati i ?žene za ta zvanja, ali to je jo?? na simboličnoj razini pa ?žene od spomenutih 1,5 milijuna pomoraca čine tek oko dva posto.
Danas su ugovori o plovidbi pomoraca rijetko dulji od četiri mjeseca, pa se mnogi pomorci stalno moraju privikavati na nove vrste i tipove brodova, ??to u određenoj mjeri smanjuje sigurnost plovidbe. Zato ne čudi ??to su ugledne pomorske kompanije, poput francuskog brodara CMA-CGM, unatoč smanjenju prometa i prisilnog vezivanja brodova, zadr?žale najbolji časnički kadar čekajući da o?živi svjetsko tr?ži??te brodskog tereta.
Velikim brodarima naime, va?žno je da su časnici upućeni u način poslovanja te kompanije, ??to smanjuje mogućnost pogre??ke u radu, jer novim ljudima (i na brodu i na kopnu) treba dosta vremena da se u cijelosti uvedu u posao.
No, ima i brodara koji tako ne razmi??ljaju, pa je svojedobno jedan skandinavski veliki brodar otpustio vi??e od 500 časnika, među kojima i određeni broj Hrvata, zamijeniv??i ih jeftinijim časnicima s Filipina, iz Indije, Rusije i Latvije. Inače, upravo su Filipini najveći svjetski â??proizvođačâ?? kadrova u pomorstvu odakle iz tamo??njih pedesetak pomorskih ??kola godi??nje na svjetsko tr?ži??te izađe oko 10.000 pomorskih časnika. Plaća od dvije do tri tisuće dolara Filipincima je pravo bogatstvo, jer s tim primanjima njihovi pomorci mogu u svojoj zemlji ?živjeti u velikoj kući s poslugom (podosta njih ?živi u bambus house).
Na??i pomorci su od početka 2008. godine uključeni u hrvatski sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a oni koji plove 183 i vi??e dana u godini u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez na dohodak. Oni koji su plovili manje od 183 dana godi??nje imaju poreznu olak??icu u pomorskom neoporezivom dodatku . Prema nekim procjenama, hrvatski pomorci na stranim brodovima te oko 5000 zaposlenih na brodovima za krstarenje, koji nemaju pomorsku knji?žicu jer plove samo na osnovi putovnice kao â??bijelo osobljeâ??, u Hrvatsku na ime svoje plaće godi??nje unesu vi??e od 500 milijuna dolara. Također se procjenjuje da je uz pomorstvo i pomorce vezano nekoliko desetaka tisuća zaposlenih u drugim djelatnostima ??irom zemlje, odnosno da ta djelatnost hrani vi??e od 200.000 hrvatskih građana.
Koliko je, međutim, opasno raditi i ?živjeti na platformama za crpljenje nafte i plina iz podmorja, svjedoči slučaj jednog pomorca iz Rijeke, kojeg je s platforme na kopno prevezao tek treći helikopter jer su se prilikom poku??aja slijetanja, zbog vjetra, prva dva sru??ila u more. Oba pilota pre?živjela su pad, a zbog gubitka helića nitko se nije uzbuđivao. Oni su, naime, potro??na roba kad se radi o odr?žavanju veze sa platformama. Upućeni tvrde kako je pravo čudo da na BP-ovoj platformi koja se nedavno zapalila u Meksičkom zaljevu, čemu je prethodila eksplozija u kojoj je poginulo 11 radnika, nije bilo i na??ih ljudi.
Naime, pomorci za sebe ka?žu: mi smo kao legionari, doletimo na poziv, odradimo posao, uzememo novac i odemo, do novog poziva..
U ?želji da u??tede na posadi, brodovlasnici, naravno, ukrcavaju minimalan broj pomoraca, za ??to manju plaću, pa sve če??će čujemo kako su hrvatski pomorci postali preskupi. U svijetu se razgranao biznis s krivotvorenim svjedod?žbama â?? od Filipina preko Cipra do Gruzije, diplomu zapovjednika broda mo?žete kupiti po cijeni od nekoliko stotina do 5.000 dolara. Zato i ne treba čuditi prije spomenuti podatak da se svakog dana na svjetskim morima sudari ili nasuče pet brodova.
Hrvatska putničko-trgovačka flota trenutno broji ne??to vi??e od 170 brodova, ??to je stotinjak brodova manje nego prije dvadesetak godina. Istodobno je broj pomoraca porastao s 20.000 na 28.000. To je prvenstveno uzrokovano nemogućno??ću zapo??ljavanja na kopnu, a manje zbog ljubavi prema plovidbi.
Do kraja 2011. u svijetu bi trebalo biti preuzeto blizu 10.000 novih brodova, od kojih je dio već izgrađen, ali vlasnici odgađaju njihovo preuzimanje zbog nedostatka posla. Svjetska gospodarska kriza najprije je pogodila pomorstvo (drastičan pad vozarina), a gradnja novih brodova ugovara se i po tri do četiti puta ni?žoj cijeni ..
Primjerice, gradnja broda klase Panamax u 2008. ugovorena je po cijeni od 90 milijuna dolara, a sada ga brodogradili??ta grade i za manje od 30 milijuna dolara.